Momak mi je prišao na ulici, pljunuo me je, nazvao pogrdnim imenom i udario šakom u lice. Ležao sam na podu, krv mi je curila iz nosa i iz oka. Udarac je bio toliko snažan da mi je polomio viličnu i jagodičnu kost, priča za Autonomiju Denis iz Solina, pripadnik LGBT populacije.
Trauma koju je Denis preživio pokazuje da su nasilje i netrpeljivost prema LGBT populaciji i dalje prisutni u dalmatinskom društvu. Potvrđuju to i podaci istraživanja Centra za razvoj demokracije i ljudska prava prema kojima trećina stanovnika Dalmacije ne želi živjeti u istoj državi sa LGBT osobama dok svaki peti građanin ocjenjuje da seksualne manjine nisu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati.
Denis kaže da, dok je ležao na ulici, niko nije prišao pružiti mu pomoć.
„Udarac me nije toliko zabolio. To se moglo dogoditi bilo kada i bilo gdje, ali dogodio se u Splitu u sred bijela dana. Još više me je zaboljela indiferentnost ljudi. Na prometnom mjestu sam dugo ležao bez ičije pomoći“, navodi Denis, dodajući da je ta situacija, zbog odnosa ljudi, utjecala da izgubi povjerenje u ljude i dodatno se zatvori.
Koliko DDF i Dalmatinski klub štiti seksualne manjine?
Dvije inicijative prodalmatinskog, regionalnog i demokratskog tipa, DDF i Dalmatinski klub zaklinju se kako bezuvjetno štite prava svih manjima, uključujući i prava LGBT populacije.
Dalmatinska tradicija podučava demokraciju, dobar odnos sa svima i pomaganje nevoljnima i potlačenima. Članovi dviju inicijativa smatraju da je LGBT populacija potlačena te s toga smatraju kako im je potrebna svaka pomoć i zaštita. Problem tih dviju inicijativa, koje bi se uskoro trebale stopiti u jednu, je to što imaju relativno mali broj sljedbenika te se njihov glas ne čuje dovoljno daleko.
Denis s početka naše priče kaže da nije čuo za DDF i Dalmatinski klub, te da od politike ne očekuje nikakvu zaštitu, niti pomoć.
„To što se radi o političarima dovoljno govori o njihovim stavovima kada su LGBT osobe u pitanju. Poznajem pojedine političare koji su gay, a koji su tijekom rasprave o Zakonu o životom partnerstu, našu zajednicu poistovjetili sa poremećenim umovima poput zoofila, pedofila“, navodi Denis.
Ivor Morosin iz inicijative DDF ne smatra da je aktivizam članova DDFa urodio plodom.
„Činjenica da RKC godinama ima visoko povjerenje građana, je faktor koji utječe na formiranje stavova ali Dalmacija je i bez toga postala ekstremno bolesno društvo. Postoji istraživanje iz 1989. gdje je 67% studenata Sveučilišta u Splitu imalo pozitivno mišljenje o LGBT populaciji. Isto istraživanje provedeno 10 godina poslije pokazuje trend smanjenja pozitivnog mišljenja prema toj populaciji. Zato, teško možemo govoriti da će aktivizam DDFa i Dalmatinskog kluba drastično utjecati na promjenu stava. Za to će trebati duže vremensko razdoblje i promjene vlasti u dalmatinskim JLS".
Navodi da će uloga crkve biti mnogo jača nego u prethodnom periodu. Ali ista situacija je i u drugim državama na Balkanu.
„Zbog toga može doći do povećanja i pogoršanja stupnja diskriminacije u odnosu na LGBT populaciju. To bi bio korak unazad, imajući u vidu da je usvojen Zakon o životnom partnerstvu i niz antidiskriminacijskih zakona, ali nema implementacije antidiskriminacijskih zakona u praksi,“ objašnjava Morosin.
Dalmacija - ekstremno bolesno društvo
Morosin navodi da to što svaki drugi građanin Dalmacije izražava homofobne stavove a petina populacije je ekstremno homofobna, izuzetno alarmantno i zabrinjavajuće.
„O ozbiljnosti govori podatak da svaki peti građanin smatra da LGBT osobe nisu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati. Dakle, nečije pravo da bude to što je, takav kakav je rođen neobrazovani dio stanovništva Dalmacije izjednačavaju s kriminalnim djelima. Unatoč naporima brojnih NVO i institucija LGBT osobe i dalje su pod posebnim rizikom od diskriminacije“, kaže Morosin.
Samo 5% građana ima pozitivan odnos prema LGBT populaciji, ukazuje Morosin.
„Unatoč tome što je Republika Hrvatska,, a time i hrvatski dio Dalmacije članica Europske Unije, ona je i dalje konzervativno, bolesno društvo u kojem promjene prema pozitivnim stavovima idu teško, a promjene prema negativnim stavovima idu lako“, smatra Morosin.
Kaže i da se diskriminacija prema LGBT osobama za deset godina povećala za 26%.
Jedan od lidera LGBT aktivizma u Dalmaciji Jure Knezović, koji je i sam više puta bio verbalno napadnut, kaže da zbog stavova građana nije uplašen.
„Ni najmanje. Ni ja, niti aktivisti oko mene. Ali, svjestan sam da to nije mjerodavno jer je sve više više onih koji zbog ovakvih podataka i negativnih stavova i dalje žive u strahu i iskreno su veoma uplašeni“, navodi Knezović.
Obećanja i postavljenja nove vlasti
Imajući u vidu da se odnos društva prema LGBT osobama u Dalmaciji pogoršao, Knezović kaže da je rano za predviđanja o očekivanjima kada je u pitanju saradnja s političkim inicijativama.
„Ako ikada dođe na vlast, hoće li se DDF obvezati da će poštivati sve međunarodne obaveze, između ostalog i otvorenu i direktnu podršku jednakosti LGBTI osoba u društvu“, pita se.
Ivor Morosin je u rujnu na svome twitter profilu na pitanje kako će spriječiti eventualni utjecaj crkve na izgradnju sekularnog društva uz poseban osvrt na prava LGBT populacije u Dalmaciji, odgovorio da će poštovati sve međunarodne standarde po tom pitanju i još pokušati ojačati koliko se to bude moglo.
„DDF se aktivno zalaže za razvoj ljudskih prava i osobnih sloboda, te sve manjine u Dalmaciji mogu imati povjerenja u nas. Nećemo nikog ugrožavati, ono što ćemo pokušati učiniti jest razvijati prava svih manjina“, napisa je na svome twiitter profilu Morosin.
Republika Hrvatska je sekularna država, Ustavom odvojena od crkve. Ipak, Knezović, podatke iz istraživanja ne vezuje za politiku.
„Ove stavove imali smo i ranije. Ono što je doprinijelo je pozicija moći i ljudi koji su na pozicijama moći, mediji koji staju u obranu ljudi na pozicijama moći i koja već godinama intenzivno raspiruju mržnju prema svemu što nije strikno ustaško i katoličo te crkva koja svojim utjecajem čini više štete nego koristi “, kaže Knezović.
U Hrvatskom saboru izglasan Zakon o životnom partnerstvu, glasovima tadašnje vladajuće većine na čelu sa SDPom. Protiv usvajanja bio je klub zastupnika manjina kao i zastupnici HDZa.
Iz HDZa tada su ocijenili da usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu, vladajući žele da se obračunaju s hrvatskim moralom, tradicijom i tradicionalnom obitelji.
Zastupnik HDZa Ljubomir Marasović zakon je nazvao "nakaradnim" uz opasku da ga vladajući usvajaju kako bi podilazila zahtjevima lobija u Bruxellesu. U poslednjem izvješću Europske Komisije, u dijelu koji se bavi LGBT pravima, navodi da RH treba povećati kapacitet institucija za zaštitu od diskriminacije, posebno u pravosuđu.
Raste svijest o pravima LGBT osoba, navodi se u Izvješću i konstatira da se njihov „status i prava i dalje redovno osporavaju, posebno u medijima i na društvenim mrežama, uključujući i neke političke i vjerske predstavnike.
Comments