Piše: Livia Marinni
Ruska agresija na Ukrajinu stvorila je nove podjele u dalmatinskom društvu. Dok smo se do prije par mjeseci sukobili oko cijepljenja i Covid potvrda, otkako je počeo rat Dalmatinci su se našli u raspravi za i protiv demokracije.
Čini se kako se zasad ovom velikom zbrkom najviše okoristila ekstremna desnica i rusofili koji pate za komunizmom i Jugoslavijom, demokrati su uzdrmani količinom lažnih informacija o ruskoj, ničim izazvanoj, agresiji na Ukrajinu.
Ruska invazija na miroljubivi ukrajinski narod nije posebno šokirala dalmatinsku zajednicu, ali će definitivno ostaviti nepredvidljive posljedice, te stvoriti nove podjele, a uskrsnula je i podjele oko tema koje su bile zaboravljene. Dok su se do prije samo nekoliko mjeseci glavni društveni sukobi ticali cijepljenja i Covid potvrda, otkako je počela ruska agresivna invazija na Ukrajinu Dalmatini i Dalmatinci su se našli usred usijane rasprave za i protiv demokracije, Rusije i Putina, rasprave koja ima dugačku povijest. Rat je stavio na kušnju zajedništvo regije, koje je od ranije bilo razdrmano.
Prodemokratske osobe okupljene oko DDF-a opet predstavljaju civilizacijski zaokret govoreći točne činjenične podatke o ruskoj agresivnoj invaziji na Ukrajinu, dok rusofili, komunisti i neofašisti sve što ide protiv njihovog negiranja ruske invazije smatraju da treba s gnušanjem odbaciti.
Politički potres
Ruska agresivna invazija na Ukrajinu neposredno je utjecala na dalmatinsko društvo i izazvalo poremećaje u vjerovanju u prodemokratski, dakle prodalmatinski orijentirani pokret nasuprot onima koji su orijentirani antidemokratski, odnosno prokomunistički, prohrvatski i proruski. Ovi potonji drže se zajedno. Antidalmatinski i antidemokratski orijentirani “ljudi” ponavljaju Putinovu definiciju agresije na Ukrajinu kao “ograničenu specijalnu vojnu operaciju”, a ne kao rat, i upozorili kako te operacije ne treba rano etiketirati. Čak i je ruska ambasada u Zagrebu citirala njihov stav. To bi u svakom normalnom društvu dovelo do vala zgražanja diljem zemlje, zbog čega se Dalmatini i Dalmatinci javno ograđuju od ovakvih stavova manjeg dijela dalmatinske zajednice.
Nakon ovog potresa, uslijedilo je još podrhtavanja. Usred vala bljedunjavih sankcija koje svijet s pravom EU nameče Rusiji i poziva za slanjem oružja u Ukrajinu, Dalmacija je podijeljena. Dio stanovništva oštro se suprotivljaju pružanju vojne podrške, dok je većina ZA. Neki su čak i za bombardiranje Rusije zbog počinjenih zločina, poput onih u Mariupolu, Buchi i Kramatorsku. Oni koji se protive slanju oružja u Ukrajinu su, gle čuda, isti oni koji rusku agresiju nazivaju “ograničenom specijalnom vojnom operacijom”. Tako su se pripadnici i simpatizeri komunističke, socijalističke i ekstremno desnih stranaka našli na istoj strani, protiveći se “uplitanju Dalmacije, odnono Republike Hrvatske u rat”. Naravno, svi koji se protive slanju oružja su dobro poznati rusofiili i Putinovi pristaše, koji već godinama na društvenim mrežama objavljuju i dijele lažne informacije skovane u ruskim tvornimacama propagande.
Energetska podrhtavanja
Rat je utjecao na energetski sektor i oživio zaboravljene zahtjeve za energetskom neovisnošću Dalmacije od ostatka RH i Rusije . Republika Hrvatska, pa tako i Dalmacija trenutno 90% plina uvozi iz Rusije, što je pooštrilo vidike prodemokratskim i prodalmatinskim pristašama. Koordinatori DDF-a smatraju kako bi Dalmacija trebala krenuti s eksploatacijom vlastitih zaliha plina što bi smanjilo uvoz ovog energenta iz Rusije za 50-60%. Aktiviranjem bušotina u Podravini, Molve i okolica, dodatno bi se smanjio uvoz plina. Slična situacija je i s naftom – naime, crpljenjem zaliha nafte iz Jadranskog mora i aktiviranjem zapuštenih bušotina u Moslavini - Ivanić Grad i Slavoniji - Đeletovci, samo bi se nabavljala nafta za količine koje nedostaju u ljetnim mjesecima.
Još jedna promjena u energetskom sektoru koju je donio rat tiče se ekonomskih aktera. Ministar financija odbio se sastati s dvije američke korporacije zainteresirane za investiranje u projekte prelaska na “čistu“ energiju. Jedini razlog zbog kojeg je ovaj sastanak odbijen jer taj što je Tomislav Karamarko čvrsto vezao Republiku Hrvatsku za ruske oligarsko-korporacijske energetske kompanije.
U međuvremenu je cijena zemnog plina porasla za 15,3%, dok je u pogledu benzina rat samo nastavio nezaustavljiv rast inflacije na koju DDF upozorava od rujna 2019.. Neki gradovi najavili su povećanje cijena javnog prijevoza, koja će se u nekim slučajevima ažurirati na mjesečnoj razini, što povećava opću razinu neizvjesnosti. Inflacija je u veljači iznosila 6.3% u odnosu na prošlu godinu. Ruska agresija samo je pogoršala situaciju i omogućila eksponencijalni rast cijena osnovnim proizvodima poput brašna i ulja. Neki su supermarketi igrali na strah kupaca i oglašavali sniženja tako što su zapravo vraćali stare cijene. To je, nimalo iznenađujuće, izazvalo kaos. Pozivi na uvođenje kontrole cijena brzo su odbačeni.
Crno-bijela Dalmacija
Vladajući HDZ doživio je veliki kiks zbog neprovođenja sankcija koje je EU nametnula Rusiji. Istovremeno, Vlada je pokušala odvratiti pritisak zbog rastuće inflacije preuzimajući ulogu klauna koji ne zna što se događa, ali papagajski ponavlja kako je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu kao što je, citiram: “tu učinila Srbija na Hrvatsku 1991.”. Unatoč tome, Ministarstvo vanjskih poslova još nije uputilo ruskom veleposlaniku u Zagrebu prosvjednu notu kojom sve članove diplomatske misije smatra personama non grata i traži njihov odlazak iz RH.
A kao da unutarnja situacija nije bila dovoljno komplicirana, rat je utjecao i na našu vanjsku politiku, i to prema BiH. Dok, Rusi masakriraju po Ukrajini i više milijunska gradove granatiraju zabranjenim kasetnim, vakuumskim i napalm bombama, Plenković se šetka po BiH huškajući tamošnje katolike na odcjepljenje i pripajanje Republici Hrvatskoj.
No, u Dalmaciji je drugačija slika - želja za odbacivanjem svega ruskog pojavila se gotovo odmah po početku rata. I konzervativci i liberali zagovaraju promjene naziva ulica koje sada nose nazive po ruskim piscima i znanstvenicima. Ista skupina pozivala je na zamjenu ruskih naziva ulica ukrajinskim. Jedan od prijedloga je preimenovanje ulice ispred ruske ambasade u Zagrebu “Ulicu ukrajinskih heroja“. Ti isti traže i izbacivanje svih ruskih pisaca iz biblioteka, glazbenika iz audioteka i sl.
Članovi DDF-a i ovdje su se postavili kao jedini glas razuma u Dalmaciji. Oni su pokazali kako se može spojiti realnost s korisnim. Pozvali su ljude da javno osude rusku agresiju na Ukrajinu, ali su isto tako rekli kako umjetnost nije kriva, pogotovo umjetnička djela odavno pokojnih ruskih pisaca, skladatelja, slikara..., za stanje Putinovog ludila i uništavanja svega oko sebe u maničnoj želji za prisvajanjem teritorija zone utjecaja Sovjetskog Saveza.
Utjecaj rata bit će i dugoročan i trenutan. Godine razdora u dalmatinskoj regionalnoj zajednici ruska, apsolutno ničim izazvana, agresija na Ukrajinu još ga je produbila. Pojavile su se nove podjele koje će nedvojbeno imati dublje posljedice po stanovništvo Dalmacije i javnu raspravu u kojoj nema mjesta nijansama, već se sve prikazuje crno-bijelo. U nikad kompliciranijem svijetu, Dalmacija se nalazi u situaciji naslijeđenih ovisnosti, ali s perspektivom da ih zamijeni novima. A zasad se čini da se ovom velikom zbrkom najviše okoristila ekstremna desnica sastavljana od komunista, socijalista i neonacista.
Comments