Piše: Antonio Marasović
Koordinator DDF-a, Zuáne Orlandini ocijenio je jučer kako RH nikad nije bila centraliziranija, a manje efikasna nego danas, navodeći kako je preduvjet za demokratizaciju upravo u jačanju lokalnih samouprava i regionalizaciji.
– Republika Hrvatska može biti demokratska i jaka država samo ukoliko je regionalizirana i decentralizirana. A regionalizacija i decentralizacija ne znači samo dodjeljivanje Dalmaciji status autonomije već i jačanje lokalne samouprave. I to je proces koji će sigurno uslijediti u RH u predstojećem periodu, – rekao je Orlandini.
Orlandini je kazao kako regionalni naboj postoji i u drugim dijelovima Republike Hrvatske, te kako ima ideja o formiranju o reintegraciji drugih županija u jedinstvenu regiju, prvenstveno u Slavoniji, ali i u Hrvatskoj i Istri te kako bi taj status mogao imati i grad Zagreb ako se postavi jasan zahtjev.
– Uvjeren sam u to kako je to pravac kojim će se Republika Hrvatska kretati u narednom periodu i zato Hrvatski Sabor i županijske skupštine, kao trenutno jedina regionalna tijela koja funkcioniraju u okviru državnopravnog sustava Republike Hrvatske, trebaju biti pokretači ovakvih inicijativa koje će doprinijeti demokratizaciji Republike Hrvatske i približiti je europskim standardima, – istaknuo je predsjednik Dalmatinskog kluba.
Koordinator DDF-a, Vedran Bralić rekao je kako su kao alibi za centralizaciju države prilikom usvajanja Ustava iz 1990. godine poslužili problemi koje je Srbija imala na Kosovu i rat navodeći kako se pogubnost takve politike najviše ogleda upravo u činjenici kako se danas pitanje statusa Republike Kosovo dugo vremena rješavao izvan Republike Srbije. Istu situaciju imamo danas s Katalonijom i Škotskom. Problemi ove dvije regije se internacionaliziraju umjesto da se riješe na primjeren unutrašnji način.
– Da je današnja Republika Kosovo, a u ono vrijeme Autonomna Pokrajina Kosovo, imala mogućnost ispoljavati svoje posebnosti, Republika Srbija ne bi došla u situaciju gubljenja tog dijela svog teritorija koji je 2008. proglasio samostalnost, – ukazao je Bralić te naglasio ako Republika Hrvatska bude i dalje jačala svoj centralizam kao što je to radio Milošević u Srbiji ’90. godina XX. stoljeća, ovdje će se dogoditi isto.
– Hoće li to biti Dalmacija, Istra, Slavonija, Lika, Međimurje ili neka druga regija, odnosno subregija sasvim je nebitno, bitno je kako bi se to moglo dogoditi ukoliko se stvari u državi ne srede na način koji je primjeren za pojedinu regiju.
Bralić je izrazio žaljenje što ni demokratska vlast, uspostavljena u Srbiji 2000. godine, nije ostvarila obećanja glede regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske i jačanja zahtjeva za ostvarenjem dalmatinske autonomije, dok je aktualnu vlast optužio kako je donijela “oligarhijski sustav koji je na liniji Tuđmanovog sustava vladavine”. Zbog toga bi, po njegovim riječima, Dalmacija ujedinjena pod kapom Dalmatinskog demokratskog foruma trebala formirati ekspertnu grupu s ciljem vršenja analize rješenja o teritorijalnoj organizaciji u trenutnom Ustavu Republike Hrvatske, s kojom bi se potom upoznala i javnost kroz seriju okruglih stolova, tribina, panela i drugih vidova komunikacije s građanima po većim dalmatinskim mjestima.
Jedna od mogućih članica ekspertnog tima DDF-a dr. Marijana Justinčić ukazala je na to kako aktualni Ustav RH ““nije pravno validan”, te kako predstavlja „veliki korak unazad u odnosu na Ustav iz 1974. godine”. Dodala je kako je problematično što Ustav sadrži samo načelne garancije o pravu građana na regionalnizaciju i decentralizaciju, bez definiranja sadržaja tog prava.
– Poražavajuće je što je jedina izvorna nadležnost područne, odnosno regionalne, samouprave po važećim Ustavu pravo donošenja svoga grba i zastave, dok su sva druga prava uvjetovana donošenjem zakona, – rekla je Justinčić.
Marijana Justinčić istaknula je kako je jedan od ključnih problema u tome što Ustavom nisu na odgovarajući način definirane procedure i instrumenti koji bi omogućili područnim, odnosno regionalnim samoupravama odlučivanje o pitanjima o svom statusu i ovlastima.
– Očigledno je kako se mi, i kad je riječ o autonomiji, ali i generalno o ustavnom modelu u kojem živimo, nalazimo na prostoru predpolitičke zajednice, u kojoj se nijedan spor ne rješava ustavnom procedurom već izvan nje, dogovorom političkih aktera. A tu pravne države nema, već je na djelu stranačka država, i to ovaj put višepartijska, – naglasila je strčnjakinja.
Politički analitičar dr. Ivan Komšić rekao je kako je analiza programa političkih stranaka pokazuje kako postoje različita gledišta stranaka prema pitanju regionalizacije i decentralizacije. Djelovanje SDP-a glede regionalizacije i decentralizacije, po njemu, svodi se na ocjenu: bez interesa za promjenama dok je stranka na vlasti. Smatra kako taj stav dijele i sve druge parlamentarne stranke u Republici Hrvatskoj. Drugi tip razmišljanja, dodao je, karakterizira otpor prema jačanju ideje regionalizacije i decentralizacije, koji vezuje za ekstremno lijevo i ekstremno desne stranke. Zagovornika za promjene unazad i simetričnu varijantu regionalizacije uz negiranje autonomije Vojvodine vide se u svim strankama okupljene oko platforme Možemo!. Komšić kaže kako se za jačanje autonomije u političkim programima zalaže jedino Dalmatinski demokratski forum, dok manjinske stranke zagovaraju model etničke autonomije.
Comments