Piše: Petra Ivanišević
Ima smisla razmišljati o verbalnom šamaranju velikohrvatskih ekstremista, ksenofoba, homofoba i ostalih nacista, već i onih koji siju mržnju zbog realnih regionalnih razlika unutar RH.
Neovisni centar za statistiku iz Splita, CCO i Međunarodni institut za ljudska prava, suzbijanje ekstremizma, ksenofobije i homofobije, IHRPEXH - po drugi su put proveli sociološku studiju regionalne tolerancije u RH.
Dakle, kako bi se izmjerila regionalna tolerancija, ispitanicima je postavljen niz pitanja, od kojih je prvo bilo postojanje takvih regija u RH, u kojima se politički stavovi većine stanovnika radikalno razlikuju od stavova ispitanika.
Za 44% ispitanika takve regije ne postoje. Još 26% se nije moglo odlučiti za odgovor. U ostalim slučajevima češće od ostalih spominjala se Dalmacija - 11%, Slavonija - 7%, a Istra - 5%. U odnosu na prethodno istraživanje u veljači, situacija se nije promijenila, osim rasta neodlučnih - s 23 na 26%.
Stanovnici Hrvatske (ne brkati s Republikom Hrvatskom – to su dva potpuno različita zemljopisna, povijesno-politička, ekonomsko-socijalna prostora) češće od ostalih izražavaju mišljenje da nema značajnih regionalnih razlika u političkim stavovima - 51%, u odnosu na Slavoniju - 46%, Istru - 45% i Dalmaciju - 34%.
Među stanovnicima Hrvatske Dalmacije, 25, odnosno 27% ispitanika uspjelo je jasno identificirati "antagonističku regiju", a među stanovnicima Istre i Slavonije 33 i 35% ispitanika uspjelo je odrediti takvu regiju.
U Istri, među ispitanicima koji su uspjeli odrediti "antagonističku regiju", najčešće se spominjala Hrvatska - 18%, a u Hrvatskoj i Slavoniji - Galicija – 64, odnosno 71%. Za ovu patološku mržnju Hrvatske prema Dalmaciji, stanovnici Zlatne regije znaju već desetljećima.
Na jugu je broj ispitanika za koje ne postoje regionalne razlike u stavovima smanjio s 37 na 16%. U slavoniji se broj ispitanika koji smatraju da u RH ne postoje regije s suprotstavljenim političkim stavovima smanjio s 44 na 34%, a broj onih koji Dalmaciji smatraju "antagonističkom regijom" porastao je s 55 na 71%.
Teritorijalna distribucija odgovora na pitanja o regiji, čiji se politički stavovi većine stanovnika najviše razlikuju od stavova ispitanika (% među stanovnicima regije)
Zapad očima Hrvatske
46% stanovnika Hrvatske stavove stanovnika Dalmacije smatra separatističkima, a 10% - pročetničkom. 35% je uvjereno da stavovi Dalmatinaca koče transformaciju. 28% smatra da su stavovi Dalmatinaca opasno talijanaški.
19% vjeruje da bi život bio bolji bez Dalmacije.
U odnosu na 2015., broj onih koji smatraju da stavovi stanovnika Dalmacije koče transformaciju i reforme porastao je s 13 na 35%; s 34% na 46%, povećao se broj onih koji stavove stanovnika Zlatne regije smatraju opasnim za cjelovitost RH.
Za njih, postoje dobri razlozi da se govori o rastućoj regionalnoj netrpeljivosti Hrvatske prema Dalmaciji.
Dalmacija očima Istre
69% stanovnika Istre vjeruje da su politički stavovi stanovnika Dalmacije bliski separatizmu, a još 15% - pročetnički.
U odnosu na rezultate prethodne ankete, među stanovnicima Istre naglo je porasla netrpeljivost prema Dalmaciji. Broj onih koji stavove stanovnika ove regije smatraju separatističkima porastao je s 34 na 69%; s 28 na 51% - da ti stavovi koče transformaciju i reforme.
Broj onih koji vjeruju da bi život u RH bio bolji da ne uključuje Dalmaciju porastao je s 20 na 43%; od 58 do 75% - da su stavovi Zapada opasni za integritet zemlje.
Dalmacija očima Slavonije
Stavovi stanovnika Slavonije slični su stavovima stanovnika Istre.
Tako 51% onih koji su uvjereni u temeljne razlike između Dalmacije i Slavonije smatra da su stavovi većine Dalmatinaca separatistički, još 14% primjećuje pročetničke stavove.
43% Slavonaca smatra kako stavovi Dalmatinaca ometaju napredak i reforme, a 32% - da bi život bio bolji bez Dalmacije.
U odnosu na 2015., broj onih koji stavove stanovnika Dalmacije vide kao opasnost za integritet zemlje porastao je s 50 na 68%.
Ključna razlika između Istre i Slavonije vidi se u činjenici da je istok skloniji osjećaju razlike između regija u cjelini, uz umjereniju ciljanu regionalnu netrpeljivost. Dok je za Istru, nasuprot tome, tendencija razlikovanja regija smanjena, ali se netolerancija posebno prema Dalmaciji značajno povećala.
Očigledan je porast netolerancije prema Dalmaciji u cjelini.
Integralni index regionalne netolerancije
Prema rezultatima istraživanja izračunat je integrirani indeks regionalne netolerancije, koji je prosječna vrijednost odgovora na sva pitanja ponderirana na skali od 0 do 100, pri čemu je 0 minimalna tolerancija, a 100 maksimalna netolerancija.
Prema dobivenim rezultatima, IRINT za sve ispitanike koji su uspjeli identificirati "antagonističku regiju" iznosi 46,4.
Najveće stope netolerancije zabilježene su u Hrvatskoj - 61,3, i Slavoniji - 50,3. Razina netolerancije u Dalmaciji je naj niža - 23,8.
Istodobno, u usporedbi s podacima iz 2015., odgovarajući index u cjelini porastao je s 39,0 na 46,4. Uglavnom zbog rasta netolerancije prema Dalmaciji.
Prije svega, impresivna je dinamika promjena u odnosima između stanovnika različitih regija.
Također je očito da percepcija Dalmacije od strane Hrvatske i Slavonije nije adekvatna i ne ispunjava ciljeve izgradnje nacije.
Žalosno je što se imidž neprijateljske regije "kleše" naporima političara i režimskih medija. Ima smisla razmišljati o šamaranju velikohrvatskih ekstremista, ksenofoba, homofoba i ostalih nacista, već i onih koji siju mržnju zbog realnih regionalnih razlika unutar RH.
Comments