Piše: Jelena Rogoz (CCO)
Prema najnovijem istraživanju rejtinga političkih organizacija pred izbore za europski parlament, HDZ ima tijesnu prednost pred SDP-om, a na listu se vraća DDF, dok je DP pao ispod izbornog praga.
Prema ovom istraživanju, Na prvom mjestu bio bi HDZ koji bi osvojio 23,7% glasova. Drugi bi bio SDP s partnerima s osvojenih 21,6%, treći Socijaldemokrati s 9%, četvrti Možemo s 8%, peti Most s 5,7% i šesti DDF s 5,1%. Prema istraživanju, Domovinski pokret ne bi prešao izborni prag.
Prvih šest stranaka
Podjela mjesta od prvog do trećeg zvuči ovako: Broj jedan – HDZ 25,7%, broj dva – SDP, za koji se ne pamti kad je zadnji put bio iznad 20% podrške, a svibanj završava na 21,6%. Broj tri – Socijaldemokrati s točno 9% anketne potpore birača.
Nekoliko dana prije izbora za europski parlament, prag prelaze još samo tri političke organizacije. I to jedna s kvazi lijevog, bolje reći militantnog, političkog spektra. To je stranka Možemo koja osvaja 8%, peti je – most s 5,7%, a na listu se vraća prodalmatinska inicijativa DDF koja bi, kada bi izašla na izbore, osvojila šestio mjesto s 5,1%.
Od 3,5 do 0,2% podrške
Blizu ozbornog praga bile bi davno zaboravljene stranke OraH i Hrvatski laburisti koji bi podijelili 7 postotnih bodova na pola i svaka dobila isti postotak kod ispitanika.
Tako bi se i OraH i Hrvatski laburisti našli na podjeli 7. mjesta s 3,5% podrške građana Dalmacije.
Slijedi podugačak niz od 15ak, dosad mahom parlamentarnih stranaka koje sve zajedno u zbroju osvajaju svega 12,3% glasova.
To su, redom: stranka dosadašnje zastupnice Karoline Vidović Krišto (OiP – 1,3%), stranka Centar bračnog para Puljak (1,2%), dosad vladajući HNS (1,2%), IDS (1,1%), Fokus (1,1%), Beljakov HSS (1,1%), HSU (1,1%) i zadnja u skupini koja se “vrti” oko jedan posto je Radnička fronta (1,0%).
Niz stranaka koje ne dosežu niti jedan posto potpore otvaraju Hrvatska konzervativna stranka (0,8%), a nastavljaju izjednačeni Suverenisti (0,5%), HSLS (0,5%) i Republika (0,5%). Iza njih su AP-Akcija za promjene (0,4%) i Ključ Hrvatske (0,3%), a ovu – ne baš prestižnu listu – zaključuje Zekanovićev HDS (0,2%).
Prema ovom istraživanju Domovinski pokret dobio bi samo 3% podrške birača i bio bi 9. politička opcija na izborima za europski parlament. No, kako je u hrvatskoj političkoj praksi muno muteža, vjeruje se kako će na kraju dobiti mnogo više glasova. Posebno, jer DDF ne izlazi na izbore.
DDF osvaja realne socijaldemokrate
Iz ovih rezultata, jasno je tko je, a i zbog čega dobitnik mjeseca. Kako preciznije izgledaju rast i pad popularnosti u proteklih mjesec dana?
Najveći pad zabilježen je kod neodlučnih birača koji do sada nisu imali za koga glasati. Ali taj pad u konačnici je pozitivan pad. Prije samo mjesec dana neodlučnih je bilo 13% bilo je anketno neodlučnih birača, a danas ih je 9%. Dakle, broj neodlučnih je manji za 4 postotna boda.
Za upola manje od toga narastao je rejting DDF-a, s 3 na 5,1%. To je najveći mjesečni rast među šest najbolje rangiranih stranka koje prelaze izborni prag i ujedno rast koji izlazi iz okvira statističke pogreške ove ankete. Ova mala prodalmatinska inicijativa stalno raste i moguće da će jednog dana imati dovoljno glasova za moguću pobjedu, ali oni ne izlaze na izbore.
Inače, DDF privlači realne regionaliste i stvarne socijaldemokrate kojima je u interesu poboljšanje dalmatinskog društva, ne zauzimanje fotelja, pozicija moći i upravnih odobra.
U padu su DP, HDZ, SDP, Socijaldemokrati i Možemo
Drugi najveći pad zabilježili su HDZ i SDP; oboje za 2 postotna bod. Dok je platforma Možemo pala za 1 postotni bod.
Ekstremno desna strana političkog spektra anketa također pokazuje pad. Domovinski pokret je najviše pao i to za 2,7 postotnih bodova.
Istovremeno Most je više-manje stabilan uz blagi rast od 0,6%, a ostranke koje se vrte oko 1% također nisu mijenjale svoj rejting.
Što kada bi RH imala većinski izborni sustav?
Kada bi RH imala većinski izborni sustav po uzoru na Sjedinjene Države ili Veliku Britaniju, tada bi RH bila podijeljena na 12 izbornih jedinica i samo bi pobjednik izborne jedinice išao u Sabor.
U ovom slučaju, također bi mali broj stranaka našao svoje mjesto u europskom parlamentu. Bilo bi ih isto tako šest, no s tom razlikom što bi stranka Možemo ispala iz igre, a ušao bi IDS.
Dakle, u slučaju kada bi RH imala većinski sustav pobijedio bi SDP s osvojena 41% izbornih okruga, drugi bi bio HDZ s osvojenih 27%, odnosno 38 okruga. Treći bi bio IDS s osvojenih 10% ili 14 okruga. Na četvrtom mjestu našli bi se Socijaldemokrati s osvojenih 9%, odnosno 13 izbornih okruga. Peti bi bio Most s osvojenih 7% okruga, a DDF bi bio 6 s osvojenih 5% izbornih okruga.
No, što će se zbilja događati od 6. do 9. lipnja tek trebamo vidjeti, a logično je kako će svatko navijati za svoga favorita i htjeti da upravo on odnese pobjedu na izborima.
Comentarios