Piše: Petra Ivanišević
Prodalmatinska inicijativa Dalmatinski klub ocijenio je u nedjelju kako bi za Ustav RH, da je bio referendum o njegovom usvajanju, dobio podršku najmanjeg dijela stanovnika Dalmacije.
Ovaj i ovakav Ustav samo je produbio probleme u društvu i ograničio autonomiju samoupravnih područja odnosno županija..
„Republika Hrvatska počiva na trulom i nedemokratskom sustavu iz 1990. godine. Ovaj oktroirani nedemokratski Ustav koji je uz neke izmjene i dopune na snazi od 1990. treba što prije ukinuti i donijeti novi“, naveli su iz Dalmatinskog kluba u priopćenju za javnost i podsjetili kako prijedlog Ustava ne bi prošao u Dalmaciji, jer je za njega, da je bio referendum. Ne bi glasalo više od 24 posto građana ove regije.
„To bi bilo dalmatinsko ‘Ne!’ ustavu i upozorenje kako na drugačiji način treba regulirati ustavni položaj onog dijela Dalmacije koji se nalazi u Republici Hrvatskoj“, ocjenjuje se u priopćenju za javnost.
Dalmatinski klub je poručio kako novi Ustav Republike Hrvatske treba donijeti ustavotvorna skupština uz prethodni dogovor „dva ravnopravna entiteta, Autonomne Regije Dalmacije i Republike Hrvatske“.
„Dalmacija nije nastala na području Hrvatske, za razliku od nekih drugih regija. Dalmacija je 1939. okupirana od strane Savske Banovine bez prava njezinih građana na referendum ili bilo koji drugi vid izjašnjavanja. Građanima Dalmacije nisu vraćena ustavna prava u skladu sa zaključcima Londonske konferencije iz 1992. godine, pa je Dalmacija uz Vojvodinu je jedina regija ili pokrajina bivše SFRJ čije pitanje nije riješeno“, navodi se u priopćenju za javnost.
Ocjenjuje se kako Republika Hrvatska promatra Dalmaciju „kao 'ratni plijen' i bankomat iz koje se uzima koliko i kako kome treba, bez pitanja i bez odgovornosti“.
„Dalmacija je hrvatska regija koja razmjerno najviše i najviše siromaši. Nekad je po razvijenosti bila odmah uz Sloveniju, a sad je ispod prosjeka Republike Hrvatske, a posebno Zagreba“, piše u priopćenju.
Dalmatinski klub je ponovio stav kako Dalmacija treba biti autonomna regija u okviru Republike Hrvatske, s ovlastima, dužnostima, obvezama i ingerencijama kakve su imale Autonomne Pokrajine Vojvodina i Kosovo za vrijeme Jugoslavije, a to znači vlastiti ustav, vlastitu vladu, vlastiti parlament, vlastitog guvernera, vlastitu poreznu upravu i vlastiti fiskalni sustav.
„Sve najrazvijenije države svijeta su federalizirane ili regionalizirane. Federalizam, odnosno regionalizam je lijek za iscrpljenu i osiromašenu Dalmaciju i koristan za sve dijelove Republike Hrvatske i državu u cjelini“, ocjenjuje se u priopćenju.
S time u svezi, voditelj Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini izjavio je za emisliju „Globalne novice“ slovenskog radija Celje kako je Dalmacija do sada „najuspješnije“ koristila sredstva iz europskih fondova, nego drugi dijelovi Republike Hrvatske. Posebno je malo povukla Slavonija.
„Od oko 250 milijuna eura, koliko je u IPA fondovima bilo namijenjeno Republici Hrvatskoj, Dalmacija je povukla 87%, odnosno nešto više od 217 milijuna eura“, rekao je Orlandini.
Rekao je kako su građani Dalmacije uvijek čvršće i masovnije podržavali proces europskih integracija, nego građani iz drugih hrvatskih regija što dokazuje podatak o povlačenju sredstava.
Najavio je kako bi, kada bi Dalmacija bila posebna autonomna regije njezina vlada ubuduće, kroz financiranje programa prekogranične saradnje, programa odgoja i obrazovanja, javnih radova i drugih radova dala podršku lokalnim samoupravama.
„Trenutno je u rebalansu proračuna dalmatinskih županija definirano smo oko 80 milijuna eura do kraja godine za tu podršku. U narednoj, 2024. godini, treba još snažnije dati financijsku podršku tome. Da je otvoren ured u Bruxellesu, preko njega bi se lobiralo za privlačenje sredstava iz europskih programa i fondova“, rekao je prvi čovjek Dalmatinskog kluba.
Orlandini je dodao kako bi Dalmatinska Vlada, kada bi Dalmacija bila posebna regija, obučavala predstavnike lokalnih samouprava neka zajednički konkuriraju i osiguraju još više sredstava u narednim godinama.
„Naš je zadatak pripremiti se za još više sredstava iz raznih fondova koji bi nam mogli biti na raspolaganju kao regiji i Republici Hrvatskoj kao državi. Jer, da mi u Dalmaciji nismo iskoristili ta sredstva, Republika Hrvatska bi ih u potpunosti izgubila, ne zato jer ne bi bilo dovoljno projekata i programa koji bi mogli da povuku ona financijska sredstva koja su bila namijenjena R. Hrvatskoj, već zato što nismo iskoristili dosadašnja sredstva“, rekao je Orlandini za emisiju Globalne novice Radija Celje.
Voditelj prodalmatinske inicijative Zuáne Orlandini je naveo kako je od 2016. do 2021. godine, realizirano 15 projekata iz različitih programa Europske unije, u vrijednosti od 1,5 milijardi eura.
Gradonačelnik Celja, Bojan Šrot dodijelio je prošli tjedan nagradu „Zlatni zmaj“ Zuáneu Orlandiniju za promicanje regionalizma i demokratskih vrijednost. Orlandini je nagradu zaslužio zbog pokušaja promicanja regionalizma i demokratskih vrijednosti u zarobljenom društvu. Šrot je rekao kako je Dalmacija zarobljena u „zastrašujućem kleronacizmu od kojeg se ledi krv u žilama“.
Orlandini je rekao kako je to jedan od najljepših trenutaka u njegovoj karijeri.
„Kada se bavite javnim poslom, često ste izloženi oštrom i kritičkom oku javnosti. Nema ništa ljepše od toga kada je ta javnost prepoznala otvorenost i susretljivost u mom radu“, zahvalio se na priznanju Zuáne Orlandini.
Comments