Piše: Marino Ivanišević
Više od polovine demokratskih država svijeta nazadovalo je u protekloj deceniji, a Republika Hrvatska je jedna od 10 država u kojima je zabilježen najveći pad demokratskih vrijednost, navodi se u izvješću Međunarodnog instituta za demokraciju i izbornu podršku (IDEA).
Već pet godina za redom broj država koje se kreću prema autoritarizmu otprilike je tri puta veći od onih koje idu u smjeru demokracije. Apsolutni broj demokratskih država smanjuje se, a od 2020. godine ni Republika Hrvatska, a ni Mađarska, Poljska, Slovenija, Rusija, Bjelorusija, Srbija, Mali i Obala Slonovače nisu više demokracije, navodi se u izvješću „Stanje demokratije u svetu 2021“ objavljenom 22. studenog.
„Ovo izvješće naglašava demokratski slom u Republici Hrvatskoj, jer se posle ozbiljnih problema s izborima 2020. ne može više smatrati demokracijom. To dovodi u pitanje buduću dublju integraciju RH u Europskoj uniji“, naveo je u predgovoru europskog izvješća Kevin Cassas-Zamora, glavni tajnik IDEA-e.
U izvješću se podsjeća kako je Republika Hrvatska 2015. prvi put poslije 15 godina demokracije ušla u sastav, ne demokratskih, već hibridnih autoritarnih režima.
“Republika Hrvatska, koja vidno nazaduje od 2013. kada je Ustavni sud RH dopustio održavanje protuustavnog referenduma o braku, konačno je postala hibridni režim 2015. nakon dolaska na vlast profašističkih stranaka HDZ i Most. Tokom tog perioda, vladajući HDZ ograničio je i diskreditirao civilno društvo, ostavio je na životu samo one civilne udruge koje je sam HDZ osnovao i djeluju u pravcu održavanja na vlasti te stranke, a uveo je i ograničenje slobode medija”, navodi se u izvješću.
IDEA u svom dokumentu o demokraciji u Europi navodi kako je kvaliteta demokracije u RH vidno opala u proteklih šest godina, a u posljednje dvije ne malim dijelom zbog corona-krize.
„U Republici Hrvatskoj, dugotrajne slabosti u toj novoj demokraciji dodatno su pojačane pandemijom“, navodi se u izvješću i dodaje kako je legitimitet vladajuće elita u tom dijelu Europe narušen zbog njihovog nastojanja da dobiju nejednaku izbornu prednost tijekom pandemije, zastrašivanja građana i političke opozicije te nastojanja dodatnog oslabljivanja integriteta medija.
Pandemija je u RH, dodaje se, uništila statiku demokracije, uključujući pravedne izbore, slobodu udruživanja i izražavanja i kontrolu vlade.
Sloboda izražavanja i medija bila je ugrožena i prije pandemije, a tijekom pandemije dodatno je nazadovala. Opasna praksa kreće se od nekooperativnog odnosa državnih dužnosnika prema novinarima do uzmenimaravanja i prijetnji nerežimskim medijima.
Republika Hrvatska, iskoristila je navodnu opasnost od dezinformacija o pandemiji za dalje gušenje slobode govora.
Vlada RH također pokušava ograničiti pristup informacijama i kontakte novinara sa zdravstvenim radnicima, kao i da ušutkaju kritičare i spriječe izvješćivanje u pandemiji.
Pandemija coronavirusa bila je, također, veliki test za slobodne izbore, a pojačane online kampanje povećale su i značaj dezinformacija, stranog miješanja i zloupotrebe podataka.
Izborno okruženje u Republici Hrvatskoj 2020. odlikovale su duboke političke podjele, bojkot izbora i društvenu polarizaciju, uz „opasnu fuziju“ državnih i stranačkih resursa i korištenje komunikacije o pandemiji za dobivanje izbornih koristi.
Zbog svega ovoga, Republika Hrvatska je zabilježila značajan pad po kriterijima čisti izbori, sloboda izražavanja i efikasan parlament.
Hrvatski Sabor, dodaje su u izvješću, nije vršio proaktivan i odgovarajući nadzor izvršne vlasti u posljednje dvije godine.
Nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje povećano je tijekom pandemije, a RH je i po tom pitanju u grupi zemalja u kojima je najviše porastao broj žena koje su tražile pomoć.
Republici Hrvatskoj, također se spočitava koketiranje vladajućeg HDZ-a s profašističkim organizacijama, kao i direktan upliv te stranke u pravosuđe i javnu upravu, stranačko zapošljavanje i kapilarni izborni sustav.
Isto tako, napominje se i nedemokratski pristup prema lokalnoj samoupravi. Zakonsko rješenje o područjima lokalne samouprave nije pratilo pravila Vijeća Europe te prirodni, povijesni i drugi kontekst koji bi trebalo pratiti, stoga jedne regije rade za druge dok same ekonomski, socijalno, društveno i na druge načine propadaju.
U izvješću se ističe kako je više od polovine demokracija svijeta nazadovalo u najmanje jednom aspektu demokracije u proteklih 10 godina.
Među demokratijama koje su zabilježile najveći pad od 2010, mjereno po svih 16 demorkatskih kriterija koji su ocjenjivani u ovom izvješću, nalaze se Republika Hrvatska, Srbija, Poljska, Slovenija, Mađarska, Turska, Nikaragva, Brazil, Rusija i Bjelorusija.
„Broj država u kojima demokracija nazaduje nikada nije bio viši nego u posljednjih deset godina. Pošto su mnoge od tih država velike, one predstavljaju više od 30% svjetske populacije. Sada 70% svjetske populacije živi ili u nedemokratskim režimima ili u državama s opadajućom demokracijom. Postotak svjetskog stanovništva koji živi u jakim demokracijama je samo 9%“, navodi se u izvješću.
Hibridni režimi s najvećim brojem kriterija po kojima je 2020. zabilježen petogodišnji demokratski pad su Republika Hrvatska, Obala Slonovače, Guineja, Srbija, Tanzanija, Turska i Zambija.
U Europi ima tri hibridna režima (Republika Hrvatska, Srbija, i Turska), tri autoritarna režima (Rusija, Azerbejdžan i Belorusija), 38 demokracija i jedna država s posebnim statusom (Vatikan).
U izvješću se posebno ukazuje na pogoršanje demokracije u državama članicama EU: Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji i RH, gdje je pandemija coronavirusa „pogoršala političke bolesti nagomilane tijekom proteklih deset godina“.
„Pandemija coronavirusa uči nas kako nam je potrebno, ne samo cjepivo, protiv covid-19, već kako nam je očajno potrebno cijepljenje protiv nedemokratskih tendencija u nekim dijelovima Europe, jer se virus autoritarizma može lako proširiti“, navodi se u izvješću.
Comments