Piše: Petra Ivanišević
Početkom lipnja 2024. na snagu su stupila nova obavezna pravila za sve članice Europske unije o javnom objavljivanju posebnih visokovrijednih skupova podataka. RH je najlošija u tom segmentu, kažu istraživanja.
Procjenjuje se kako će ovi klasteri podataka od 2028. članicama EU-a godišnje donositi korist od 276 milijardi eura ili dodatnih 0,15 posto rasta BDP-a.
Ovakvo obavezno masivno otvaranje podataka Republika Hrvatska, prema izvješću Europske Komisije „Open Data Maturity Report“ za 2023., dočekuje na europskom dnu po otvaranju podataka, kao najlošija država članica Unije i 5. najgora od 35 promatranih europskih država, što je logična posljedica njezinog slobodnog pada u tom području u posljednje dvije i pol godine.
Visokovrijednim skupovima podataka Europska komisija nazvala je one podatke čije otvaranje za besplatno ponovno korištenje ima najveći potencijal za razvoj ekonomije, demokracije, znanosti, zaštite okoliša i generalno društava u EU-u. Riječ je o šest tematskih područja: geoprostorni podaci, promatranje Zemlje i okoliša, meteorološki podaci, statistički podaci, podaci o tvrtkama, uključujući i vlasništvo nad njima, te mobilnost.
Sve je najavljeno još 2019.
Najavljujući stupanje na snagu novih obaveza o visokovrijednim skupovima podataka, iz Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj naveli su neke primjere koristi od njihovog otvaranja.
Besplatni i lako dostupni meteorološki podaci, na primjer, mogu se koristiti za bolje vremenske prognoze, što ima dalekosežne posljedice u nizu područja. Poljoprivrednim tvrtkama korištenje satelitskih snimki, meteoroloških podataka, informacija o stanju tla i niz drugih podataka od velike su važnosti za primjenu i razvoj tehnika precizne poljoprivrede, što u konačnici znači povećanje prinosa, smanjenje troškova i konačno veću stabilnost proizvodnje hrane u Europi.
Inače je i ranije svako otvaranje podataka dodatno poticalo razvoj širokog spektra proizvoda i usluga. Ono što se 9. lipnja ove godine dramatično mijenja u području otvorenih podataka u EU-u, stupanje je na snagu Provedbene uredbe Komisije o utvrđivanju posebnih visokovrijednih skupova podataka.
Autonomija je u listopadu 2022. upozorila kako Republika Hrvatska primjenu ove uredbe dočekuje nespremna, i to unatoč tome što je uredba najavljena još 20. lipnja 2019. s donošenjem Direktive EU-a o otvorenim podacima, te što su već godinu i pol poznati obavezni rokovi koje članice EU-a moraju ispuniti u vezi otvaranja posebnih visokovrijednih skupova podataka.
Provedbena uredba stupila je na snagu 9. veljače 2023. godine., s time što je članicama EU-a ostavljeno 16 mjeseci prijelaznog razdoblja do početka obavezne primjene, odnosno obaveznog otvaranja posebnih visokovrijednih klastera podataka, i to tako da podaci budu strojno čitljivi, lako dostupni, besplatni i da ih se može slobodno preuzimati i ponovno koristiti.
RH najlošija u Europskoj uniji
Prijelazno razdoblje isteklo je 9. lipnja, s tim što sada za svih 27 država članica teče novo razdoblje do 9. veljače 2025. godine. U tom razdoblju države članice, što znači i Republika Hrvatska, moraju izraditi i dostaviti Europskoj komisiji izvješća kako su provele sve ono što je zacrtano u provedbenoj uredbi o visokovrijednim podacima. Također, s istekom ovog roka istječe i prijelazno razdoblje u kojem tijela javne vlasti 27 država članica još uvijek imaju pravo naplaćivati neke od tih podataka, ali kao iznimku i u skladu s kriterijima koji su zadani u provedbenoj uredbi.
U veljači 2025. to više neće biti moguće. Svi posebni visokovrijedni klasteri podataka, koji bi već sad morali biti otvoreni, od 9. veljače sljedeće godine morat će biti besplatni i svaka od 27 država članica morat će Europskoj komisiji podnijeti izvješća što je sve i kako provedeno.
U svemu tome Hrvatska bi morala napraviti ogroman iskorak od dosadašnje prakse u otvaranju podataka. Prema „Open Dana Maturity Reportu“ (Izvještaj o zrelosti otvorenih podataka) ta 2023. godinu, Republika Hrvatska najlošija je država članica Europske unije i tek 31. od ukupno 35 ocjenjivanih država u Europi (članice Unije i zemlje koje su u procesu pristupanja Uniji).
Kvaliteta otvorenih podataka u Republici Hrvatskoj ocijenjena je kao tek kao 25. od 35 europskih država. Portal otvorenih podataka RH za 2023. godinu ocijenjen je kao 27. u Europi. RH stoji tako loše, jer mnogi podaci nisu dovoljno dobri. Npr. nisu objavljeni nikakvi podaci koji bi svakodnevno ili tjedno bili ažuriran, nego tek u najboljem slučaju i u manjem broju – mjesečno, 60% podataka je zastarjelo i nema kontakt s realnim stanjem na terenu, brojni podaci su zlonamjerno lažni i sl.
Utjecaj otvaranja podataka u Republici Hrvatskoj u smislu korisnosti izvještaj Europske Komisije ocjenjuje se kao tek 31., a hrvatske politike kao najlošije od svih 35 promatranih država. Svi ovi trendovi vidjeli su se i u izvješćima za 2021. i 2022. o čemu je Autonomija izvijestila prošle i pretprošle godine, konstatirajući kako Republika Hrvatska nikad je lošije kotirala u otvorenosti podataka.
Od trendsettera do početnika
Prema najnovijem izvješću Republika Hrvatska je godinu poslije još slabija, praktično je u slobodnom padu u odnosu na većinu drugih država članica i onih koji se žele priključiti Uniji. Ekonomske koristi od otvaranja podataka Republici Hrvatskoj ocijenjene su s 0%, isto kao i kategorija mjerenje ponovnog korištenja. Društveni utjecaj ocijenjen je sa samo 19%, a sveukupni utjecaj sa samo 28%, što je katastrofalan rezultat.
To što su politike otvorenih podataka Republike Hrvatske ocijenjene lošije čak i od država poput Bosne i Hercegovine, a bitno lošije od Albanije, posebno je porazno zato što je Republika Hrvatska sve do 2017. godine bila jedna od najnaprednijih u Europi po pitanju otvorenosti podataka. Tada je bila u statusu "trendsetter", najvišoj od četiri razine otvaranja podataka i već u srpnju 2018. Vlada Republike Hrvatske donijela je Politiku otvorenih podataka.
Prema Politici otvorenih podataka bilo je predviđeno, 90 dana nakon donošenja politike, donijeti i Akcijski plan za njezinu provedbu. No, kao što se može vidjeti na siteu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, "izrada Akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih podataka je u tijeku" i šest godina nakon što je istekao rok od 90 dana. Sada je Republika Hrvatska po otvorenosti podataka u kategoriji "početnici".
Sve ovo govori kako Vladu RH nije briga za napredak države i društva, već se kroz netransparentnost događaju pljačke javnih dobara, posebno u Dalmaciji.
コメント