Piše: Livia Marinni
Jedna od dovoditeljica Dalmatinskog kluba, Majda Iris Seffanelli ocijenila je u nedjelju kako Republika Hrvatska još uvijek nije prepoznala regionalizaciju i decentralizaciju, ali prvenstveno Dalmaciju kao duštveni potencijal.
“Glavni problemi su što dijalog između institucija i građana Republike Hrvatske nije dovoljno dobar i što Republika Hrvatska ne prepoznaje proces regionalizacije i decentralizacije, a prvenstveno Dalmaciju kao društveni potencijal, a zakonska rješenja kakva trenutno imamo nisu dovoljno implementirana u život ljudi”, rekla je Majda Steffanelli na konferenciji inicijative Europa regija.
Steffanelli je objasnila kako komunikacija između institucija i građana Republike Hrvatske, ali i dalje postoji stalna potreba kako bi se javnost podsjećala na građansku strukturu i stečena prava regija i regionalnih zajednica. U normalnom, zdravom, demokratskom društvu stečena prava ne mogu se umanjivati, već se mogu samo širiti njihov korpus. Obzirom na to kako je u srpnju 1990. došlo do smanjenja prava regija, točnije njihovog ukidanja, protivno zakonskoj i ustavnoj proceduri dolazimo do zaključka kako Republika Hrvatska nije demokratska država.
“Korištenje regionalnog i manjinskog jezika te očuvanje regionalne i manjinske kulture, običaja i umjetnosti prvenstveno je posao regija te manjinskih zajednica, ali to ipak treba skupa s njima uraditi cijela država, jer pojedine regionalne i manjinske zajednice ovdje žive više od 300 godina i imaju svoja stečena prava”, rekla je Steffanelli.
Steffanelli je rekla kako se na zadnjem popisu stanovništva, koji se proveo u rujnu i listopadu 2021. više od 50.000 ljudi izjasnilo kao pripadnici dalmatske nacionalnosti, te kako ljudi trebaju imati slobodu izjašnjavanja bez straha i kako mogu slobodno tražiti ispunjenja prava zagarantirana Ustavom RH, a Zavod za statistiku i druga tijela koja provode popis stanovništva moraju ispravno tabulirati svaku pojedinu regionalnu i manjinsku zajednicu.
Potpredsjednica Dalmatinskog kluba, Majda Steffanelli rekla je kako je “Dalmat(in)ski model” primamljiv zbog toga što se gradi, funkcionira i daje znakove napretka još od vremena socijalizma i kako su njegovi rezultati dobri jer se “na vrijeme počeo primjenjivati”. Naglasila je kako je protuzakonitim ukidanjem zajednica općina u ljeto 1990. dovelo do zaustavljanja primjene Dalmat(in)skog modela, a protupravnim uvođenjem metropolizacije Zagreba i županizacijom ostatka RH dovelo do osiromašivanja svih regija koje su postojale u RH. Tek je ugovorom između IDS-a i Vlade RH, Istra počela ostvarivati neke beneficije koje su je i ekonomski podigle.
Steffanelli je rekao kako je za vrijeme Jugoslavije bilo pokušaja primjene Dalmat(in)skog modela i na druge dijelove Republike Hrvatske, ali su uvjeti i kontekst u njima drugačiji, pa je bio teško održiv.
“Zakonska regulativa u oblasti regionalizacije i decentralizacije bila je dobra i ona se mogla i trebala dalje usavršavati, ali država uvijek mora govoriti o različitostima kao o nečemu dobrom jer je to onda politička poruka koja odjekne jače nego kada se šuti”, rekla je Steffanelli.
Steffanelli je rekla kako DDF i Dalmatinski klub najviše pritužbi građana dobivaju na kršenje regionalnih i manjinskih prava na obrazovanje, kulturu i upotrebu jezika i pisama.
“U Republici Hrvatskoj ne postoji razumijevanje kako pripadnici regionalnih i manjinskih zajednica imaju pravo obraćanja bilo kojoj instituciji na svome jeziku i pismu, ali se formalni poslovi i dalje obavljaju na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Republiku Hrvatsku na ovo obvezuju mnogi međunarodni pravni i politički dokumenti koje je potpisala i ratificirala, prije svega Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima”, rekla je Steffanelli te dodala kako se umjesto uvođenja dalmatskog jezika izmišlja neki čakavski jezik.
Steffanelli je rekla kako Dalmat(in)ski model, prema njezinom mišljenju, više ne postoji i da je u pitanju politička volja za nasilnu otimačinu iz Dalmacije te kako ne postoji politička odgovornost Vlade Republike Hrvatske kako bi postojeće međunarodne obveze i zakone provodila na pravi način kada je Dalmacija u pitanju.
“Imamo Ustav, međunarodne dokumente, zakone i podzakonske akte koje bi Vlada Republike Hrvatske trebala odgovorno provoditi, dok državna vlast to još uvijek ne čini u dovoljnom obimu. Još uvijek ne postoji jasan odgovor o tome želi li Republika Hrvatska reintegraciju Dalmacije i ostalih regija prema povijesnim granicama i regionalizaciju na pet povijesnih regija. Ovo moramo pitati mi aktivisti, jer interkulturalno društvo i dalje ne postoji ili ako postoji ne želi dati odgovore”, rekla je Steffanelli.
Dodala je kako je potrebno što prije izvršiti regionalizaciju i decentralizaciju Republike Hrvatske na pet povijesnih regija, prema povijesnim granicama i prema načelima Ustava AP Vojvodine i Kosova iz 1974., jer je pitanje regionalizacije i decentralizacije potrebno što prije riješiti, jer su riješena kakva sada imamo i utjecaj političkih stranaka te lokalnih oligarhijsko-kriminalnih skupina na rad županija još uvijek prevelik.
Potpredsjednica Dalmatinskog kluba, Majda Steffanelli je rekla kako u Republici Hrvatskoj još uvijek oko 65% građana ne bi željelo Albanca za supružnika, 72% građana RH to isto kaže za Rome, a čak 89% građana RH nikada nisu čuli za dalmatsku nacionalnost i dalmatski jezik. Većina građana RH mišljenja su kako su “Romi dobri čistači ulica, ali ne bi bili dobri učitelji”.
“Ovo je poražavajuće za jednu državu koja je članica EU. Tema regionalizacije, decentralizacije i manjina treba biti prioritet. Danas su prioriteti sve samo ne život ljudi. To je razlog zašto ljudi ne razumiju kako ni ona ne može biti riješena s “pola tima”, donosno bez uključenja cijelog društva u problem”, rekla je za kraj Steffanelli.
Comentarios