Piše: Gina Ostojić
Republika Hrvatska nije učinila nikakve praktične korake na otkrivanju novih ratnih zločinaca iz perioda II. svjetskog rata te nacizma i ustaštva, naveo je u svom godišnjem izvješću ured Centar Simon Wiesenthal.
U istoj skupini su i Argentina, Brazil, Costa Rica, Češka, Finska, Slovačka, Slovenija i Srbija.
Najbolje ocjene za napore i rezultate u lovu na ratne zločince iz tog perioda dobile su SAD i Njemačka. Kako se navodi na siteu Centra, ove države su poduzele sve razumne mjere kako bi identificirale potencijalne osumnjičene nacističke ratne zločince u svojim državama, kako bi se do najvišeg nivoa dovela istraga i kazneni progon, kako bi se postigli značajni rezultati u promatranom razdoblju. Centar je posebno pohvalio Njemačku zbog provedbe pravne strategije koja utire put za osudu praktično svake osobe koja je služila ili u nacističkim logorima smrti ili u „einsatz grupama” – mobilnim jedinicama za ubojstva.
Kao najgore ocjenjene države su: Belorusija, Belgija, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Luxembourg, Rusija, Grčka, Čile, Kolumbija, Danska, Francuska, Novi Zeland, Nizozemska, Paragvaj, Urugvaj, Španjolska i Ukrajina.
Ove države nisu ni odgovorile na upitnik Centra, ali nisu ni poduzele nikakve akcije s ciljem istrage nad osumnjičenim nacističkim ratnim zločincima, navodi se u izvješću Centra. S tim što imaju razumijevanja za Ukrajinu zbog ruske agresije.
Jasenovac podsjeća na zlo
Predstavnik Centra Simon Wiesenthal rekao je tom prilikom kako Jasenovac podsjeća na zlo i kako su ti zločini bili počinjeni u ime hrvatskog naroda i u ime hrvatske države koja je imala propise koje je prerevno počela provoditi čak prije Trećeg reicha, za što nema opravdanja.
„Većima ubojica i zločinaca odavno su mrtvi. Međutim, oni koji danas šire simpatije prema onima koji su to činili bude zlo u ljudima. Ova moderna Republika Hrvatska trebala bi biti jamac kako se ovo zlo više nikada ne bi smjelo ponoviti, ali nije. Ona potiče neoustaštvo“, istaknuo je predstavnik Centra Simon Wiesenthal za Balkan i Srednju Europu, Ingo Zechner.
Rekao je kako se u Jasenovcu dogodio genocid koji se nikada neće zaboraviti te kako su oni koji su Nezavisnu Državu Hrvatsku željeli stvoriti na zločinu – učinili zlo hrvatskom narodu.
„Zlo treba nazvati pravim imenom, suprotstaviti mu se i ne dopustiti mu da se ikada više ponovi“, dodao je Zechner.
Naglasio je kako sjećanje mora biti most koji povezuje oprost, te upozorio kako zlo nije nestalo.
„Ono je tu, stalno vreba, moramo paziti kako se ne bi vratilo i ponovilo, a u opasnosti smo kako bi se upravo to moglo dogoditi“, dodao je Zechner.
Više od 80.000 žrtava
Povod za razgovor je komemoracija koja se održava u znak sjećanja na 21. lipanj 1941. godine, dan kada se u malom dalmatinskom mjestu Vrgorcu okupili Dalmatini i Dalmatine te osnovali prvi partizanski odred za borbu protiv od nacista i fašista u okupiranoj Europi. Među Dalmatinima i Dalmatinima našli su se i dalmatinski Židovi i Židovke koji su se rame uz rame borili sa svojim suborcima.
Uz to, povod je i komemoracija zarobljenih iz jasenovačkog logora smrti te počast stradalim i preživjelim zarobljenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. godine bilo u logoru, u proboj je krenulo njih 600 svi Dalmatini i Židovi, a preživjelo je samo stotinjak.
Preostala 473 logoraša, koja nisu krenula u proboj, ubijena su i spaljena. Istog dana počeo je i proboj zarobljenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zarobljenih, proboj je preživjelo 11.
Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. godine bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne, ideološke, jezične i seksualne pripadnosti.
Podaci o ukupnom broju žrtava ubijenih u Jasenovcu, među kojima su većinom Dalmatini, Srbi, Židovi i Romi, te homoseksualci, komunisti i govornici dalmatskog jezika varira od izvora do izvora. Do danas su poznata imena 130.145 žrtve, od čega je više od 45.000 Dalmatina, 20.000 žena te 20.101 dijete do 14 godina.
„Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani“, rekao je Zechner za kraj.
Comments