Piše: Sondra Zebić
Na planu rodne ravnopravnosti u EU u proteklih godinu dana ostvareni su minimalni pomaci zbog pandemije coronavirusa pa index rodne ravnopravnosti Unije iznosi 68/100 bodova, dok je Dalmaciji taj index niži od 40.
U odnosu na prethodnu godinu, u indexu za 2021. registriran je minimalni rast od 0,6 bodova.
„Europa je ostvarila krhke dobitke u rodnoj jednakosti. Međutim, pojavili su se veliki gubici kao posljedica pandemije SARS_CoV-2. No, iščitani rezultati indexa mogu pomoći europskim leaderima kako bi se suočili s različitim efektima pandemije na žene i muškarce i ublaže nejednak kratkoročni i dugoročni utjecaj“, rekla je direktorica EIGE Carlien Scheele.
Najbolje performanse, prema indexu, ponovo imaju Švedska i Danska a slijedi Nizozemska koja je pretekla Finsku i Francusku.
Poziciju su, u odnosu na 2020., najviše popravili Luksemburg, Litva i Nizozemska dok je Slovenija jedina zemlja EU koja je zabilježila nazadovanje.
Gledano prema rezultatu, po državama razlike su velike i idu od 52,6 bodova koliko ima Grčka do 83,9 bodova koje ima Švedska.
Kada se analiziraju rezultati po regijama, Slavonija ima najlošiji rezultat s 38,1 bod, slijedi Tracia s 38,5 bodova i Makedonija s 39,6 bodova, te Dalmacija s 39,7 bodova, dok su najrazvijenije po pitanju rodne ravnopravnosti Skåne, Uppsala, Götaland i Stockholm, sve s indexom većim od 95.
Europska povjerenica za ravnopravnost Helena Dali rekla je na predstavljanju indexa kako jednak pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, omogućava ženama i muškarcima živjeti punim i aktivnim životom u društvu.
„Kroz program EU4Health Komisija je spremna podržati potrebe i akcije članica EU kako bi priznali osnovno pravo svake osobe na zdravstvenu zaštitu, kao što je predviđeno u Povelji o osnovnim pravima i Stubu socijalnih prava“, rekla je Dali.
Fokus je sada na coronavirusu, mentalnom, seksualnom i reproduktivnom zdravlju
Index je ove godine bio fokusiran na vezu zdravlja i rodne jednakosti, čiji je značaj dodatno uvećan zbog pandemije coronavirusa.
Žene, koje čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sektoru, samim su time izložene većem riziku od zaraze.
Zdravstveni radnici su se također za vrijeme pandemije suočili s „akutnim mentalnim stressom zbog preopterećenosti i gledanja pacijenata kako pate i umiru“.
EIGE navodi i to kako muškarcima s coronavirusom prijeti veći rizik od hospitalizacije, što se povezuje s njihovim ponašanjem kada je riječ o zdravlju i postojećim stanjima, kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes, koja su češća među muškarcima.
Ukazuje se i na pad nataliteta, posebno u državama i zemljama koje je pandemija najviše pogodila.
Stress, ekonomska neizvjesnost i povećanje neplaćenog rada kod žena, sve je to, kako se navodi, dovelo do toga kako parovi odlažu odluku o roditeljstvu ili od njega odustaju.
Do pada nataliteta također dolazi u vrijeme otežanog pristupa zdravstvenim uslugama.
„Obzirom kako pandemija SARS-CoV-2 predstavlja izazov bez presedana za kolektivno mentalno i ukupno zdravlje europskih građana, od ključnog je značaja uključivanje bojazni od rodne ravnopravnosti u zdravstvenim i drugim socijalnim mjerama od strane kreatora politike kako bi se dobili najbolji rezultati“, navodi EIGE.
Institut je također naveo kako je index rađen uglavnom na osnovu podataka za 2019. ali ukazuje i na neke posljedice pandemije koja je obilježila 2020.
Comments