piše: Kristina Dilica
Ispred RH, prema indexu prava LGBTIQ+ osoba, nalazi se Crna Gora i Slovenija, a prijeći će je i Srbija kada usvoji Zakon o životnom partnerstvu. Prosjek RH podižu primorski dio Dalmacije i Istra.
„Sličnosti među nama daleko su brojnije i značajnije od razlika koje nas dijele“; poruka je online radionice Odgovorno novinarstvo: Postavljanje standarda u izvešćivanju o LGBT zajednici. Početna pretpostavka sudionika radionice da su inkluzivnost i senzitivnost dva aspekta novinarskog izvešćivanja u kojima najčešće dolazi do grešaka, potvrđena je tijekom izlaganja i prezentacija istaknutih predstavnika LGBTIQ+ zajednice i OESS-a, ali i trenera GNK (gay nogometni klub) Gaysha iz Splita, Antionija Marića.
Problemi LGBTIQ+ zajednice vrlo se često u medijskom izvešćivanju stavljaju u pogrešan kontekst, a potreba za novinarskim senzacionalizmom kombinirana s nedovoljnim poznavanjem činjenica zasigurno podgrijava homofobiju u društvu. Iako se od novinara očekuje da budu promotori ljudskih prava, oni to ne čine, pa ono što se od njih može očekivati je da se u budućem periodu senzitivnije i odgovornije izvešćuje o životu ljudi koji se svakodnevno suočavaju s osnovnom borbom kako bi bili prihvaćeni, zaključak je ove dvodnevne online radionice čiji je osnovni cilj bio pomoći novinarima i drugim zaposlenicima u medijima da razviju profesionalne vještine i istraže nove načine kako bi bolje izvješivali o različitostima u društvu.
Sudionici radionice bili su novinari i predstavnici tiskanih i online medija iz svih država nastalima raspadom Jugoslavije koji su kroz predavanja, prezentacije, interaktivne vježbe i improvizirane konferencije za novinare uočavali dobre primjere, ali manjkavosti u načinu na koji mediji izveštavaju o aktivnostima i problemima LGBTIQ+ populacije, ali i drugih manjinskih zajednica.
Zanimljiva je činjenica, kako je, kad su hrvatski mediji u pitanju, najnegativnije o ovoj temi izvješćivali klasični elektronski mediji (radio i TV), posebno oni s epitetom javni (Hrvatski radio i Hrvatska radio-televizija), te ostali elektronski mediji s nacionalnom koncesijom: NovaTV, RTL i N1, zatim lokalna radija i televizije - ovisno o vlasniku i tko je sve uključen u urednički prostor. Slijede internetski portali, posebno oni u vlasništvu desnih političkih stranaka ili crkve, a na kraju tiskani mediji.
Istaknuto je i to kako veliku ulogu ima u razvoju ljudskih prva, a posebno kad su u pitanju prava manjinskih zajednica, vjerske zajednice te krajnje desne političke grupacije, ali i grupacije "branitelja" te navijačke skupine koji širenjem lažnih informacija svjesno i maliciozno potiču, ponajprije članove svoje obitelji, a poslije i šire slojeve društva na homofobiju i homofobne napade prema pripadnicima ove zajednice.
Aktivno sudjelovanje tijekom dvodnevnog rada s novinarima uzeli su prepoznatljivi predstavnici LGBTIQ+ populacije, predstavnici ispred misije OESS u RH, zatim vanjski suradnik DDF-a Ivor Morosin, koji je sudionike radionice upoznao s relevantnim međunarodnim dokumentima koje je RH ratificirala a koji se, između ostalog, odnose na LGBTIQ+ zajednicu.
Prema prikazu zakonskih regulativa na nacionalnom nivou koje se odnose na LGBTIQ+ osobe u Europi (ILGA – Europe Rainbow Index), RH se s jadnih 45,73% zaštite ljudskih prava ove populacije nalazi na 19. mjestu u Europi, što je za 14 mjesta niže nego 2014.. Pored vodećih europskih država poput Malte, Belgije, Luxemburga i Portugala, te niza nordijskih država i drugih, ispred RH se trenutno nalaze i susjeedne države: Crna Gora i Slovenija, dok su države poput Rusije, Armenije, Turske i Azerbajdžana na dnu ove ljestvice.
Od drugih država nastalih raspadom Jugolavije, BiH je na 21. mjestu, Kosovo na 24., a Srbija na 28. Zanimljiva je činjenica kako, unatoč zakonskoj regulativi koju je usvojio Sabor, RH dostojanstvo spašava primorski i otočni dio Dalmacije te ostali dalmatinski krajevi s razvijenim turizmom i Istra.
Ono što najviše zabrinjava je činjenica kako su istraživanja provedena prethodnih godina pokazala kako u RH još uvijek vlada visok stupanj netolerancije prema LGBTIQ+ populaciji među srednjoškolcima. To je očiti dokaz kako Vlada RH i obrazovni sustav imaju manjkave stavove prema ravnopravnosti ne samo ove populacije, već prije svega u openitom pogledu na zbivanja u društvu.
Comments