Korupcija je i dalje jedan od najvećih problema većine država Zapadnog Balkana, kada su u pitanju biznis-okruženje i investicijska klima, može se saznati iz godišnjeg izvješća State Departmenta koji se izrađuje u cilju pružanja pomoći američkim kompanijama pri donošenju poslovnih odluka.
U izvješću se opisuju uvjeti na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sustava i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarnog i intelektualnog vlasništva, državnih poduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije te političkog i sigurnosnog okruženja.
Ekonomski stručnjaci u američkim ambasadama i diplomatskim misijama ova godišnja izvješća pripremaju analizirajući više od 165 stranih tržišta.
Republika Hrvatska je postala članica EU 2013. godine, što je poboljšalo njenu ekonomsku stabilnost i otvorilo nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja, konstatira State Department u Izvešću o investicijskoj klimi.
„Republika Hrvatska ima pristup značajnoj količini raspoloživih fondova EU, ali mnoge direktne koristi od ulaska u EU tek predstoje“, dodaje se i ističe kako se Vlada RH obvezala da će preduzeti „zakonodavne i administrativne korake kako bi smanjila prepreke ulaganjima, usmjerila birokraciju i javnu upravu i efikasnije programirala fondove EU“.
State Department konstatuje da je Republika Hrvatska sporo provodila obećane reforme.
U Izvešću se navodi da je Vlada Republike Hrvatske voljna sastati se na višim nivoima sa zainteresiranim investitorima i pomoći u rješavanju problema. No, nitko ovoj garniture vlasti ne vjeruje; ni građani, ni političari, ni potencijalni investitori.
„Premijer Andrej Plenković bivši je član Europskog Parlamenta i nagovijestio je posvećenost širokim strukturnim reformama u skladu sa preporukama EU i globalnih financijskih institucija. Njegova vlada surađuje sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama na poboljšanju lakoće poslovanja u Republici Hrvatskoj i privlačenju investicija“, navodi se u Izvješću.
Ističe se da je „snaga hrvatske ekonomije“ u niskoj inflaciji, stabilnom deviznom tečaju i razvijenoj infrastrukturi. „Povijesno gledano, najperspektivniji sektori za ulaganja u Republici Hrvatskoj bili su turizam, telekomunikacije, farmacija i bankarstvo“, navodi State Department.
U Izvješću se konstatira da, iako je hrvatska ekonomija bila stabilna uoči globalne epidemije SARS-CoV-2, Vlada je krajem travnja procijenila kako će BDP u toj državi pasti za najviše 9,4% u 2020. Godini, no on je pao za više od 15%, što je direktna krivica nesposobnih I korumpiranih članova Vlade.
„Turizam direktno doprinosi 23% hrvatskog BDP-a, pa i do 35% kada se uključe i indirektni doprinosi sektora. Očekivano turistički je sektor pretrpio ogromne gubitke zbog coronakrize, navodi se.
Ipak, SD dodaje da utjecaj pandemije coronavirusa nije u potpunosti negativan, odnosno da je Vlada ubrzala digitalizaciju mnogih službi javne uprave i da će vjerojatno povećati napore u toj oblasti.
Dodaje se da je ekonomija opterećena velikom vladinom birokracijom, lošim državnim preduzećima i niskom regulatornom transparentnošću, što doprinosi lošem učinku i relativno niskom nivou stranih investicija.
„Nakon desetljeća rasta od završetka rata 1995. godine, investicijska aktivnost u Republici Hrvatskoj se znatno usporila u 2007. godini i ostala ispod povijesnog nivoa unatoč izlaska ekonomije iz recesije krajem 2013. godine, relativno snažnom rastu u 2014. I 2015. godine i nastavku umjerenog rasta do sredine 2019.“, navodi State Department.
Navodi se i da je bankarski sustav u Republici Hrvatskoj dobro podnio globalnu financijsku krizu, ali da je bio opterećen financijskim troškovima vezanim za pretvaranje zajmova švicarskog franka u euro koje je naredila vlada u 2015. godini.
Prije coronakrize, vlada je održavala proračunski deficit u granicama preporučenih od strane EU, ali sada se očekuje proračunski deficit od 6,8% za 2020.
U ožujku 2020. Vlada RH je najavila četvrti paket ekonomskih reformi. Očekuje se da će ovaj paket stvoriti održivi ekonomski rast i razvoj, povezati obrazovanje sa tržištem rada i održati javne financije stabilnima, navodi SD i dodaje da je i dalje potrebna značajna strukturna reforma, prevenstveno kad je u pitanju regionalizacija i decentralizacija RH.
„Iako vlada nastavlja postupno poboljšavati poslovno okruženje, njen primarni fokus ostaje na spriječavanju gubitka radnih mjesta u državnim preduzećima i „strateškim“ sektorima“, zaključuje se u Izvješću.
Comments