top of page
Writer's pictureAutonomija Dalmacija

U Dalmaciji plaća do 6 puta niža nego u Zagrebu

Piše: Mikula Zancchi

Najniža isplaćena netto plaća u Republici Hrvatskoj je u dalmatinskoj općini Šestanovac i, prema najnovijim podacima službene statistike, u veljači je iznosila 352 eura za punu odrađenu satnicu.

Stanovnike ovog dalmatinskog mjestašca zapalo je tog mjeseca čak 765 eura manje nego zaposlene u Slunj, a kući su odnijeli šest puta manje nego one iz zagrebačke općine Gornji grad gdje je najniža plaća iznosila 2 112 €.

Iz Državnog zavoda za statistiku objašnjavaju kako su bušte u Slunju u veljači bile tako debele zbog isplate nekih zaostalih zarada. Kako god! Činjenica ostaje kako zagrebačko područje po plaćama sve brže odmiče u odnosu na ostala područja koja ih koliko-toliko uspješno prate. Zaposleni u svim regijama i općinama u Republici Hrvatskoj zarađuju više nego prošle godine, što u Dalmaciji nije bio slučaj.


Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u Zagrebu iznosila je u veljači 2.155 €, dok je u prvih sedam mjeseci prošle godine bila 1.850 €. Istovremeno, dalmatinski prosjek iznosio je 425,85 €, odnosno 406,26 € za prvih 7 mjeseci prošle godine.


Dalmatinska subregija Bukovica izvukla je u prvih sedam mjeseci prošle godine prosjek od 277,38 eura. U Zagori su plaće su bile 322,98 eura, na škojima 347,76 eura…


Najbolje se u Dalmaciji u veljači zarađivalo u Dubrovniku – 1.547,20 eura i to je jedini dalmatinski grad koji se koliko-toliko približio zagrebačkom prosjeku. U Splitu je plaća za veljaču iznosila 447 eura, u Zadru 560 eura…, dok je u Obrovcu iznosila 356 eura, u Kistanjama 398… Inače, među općinama s najnižim platama, osim Šestanovcu, su i Kijevo sa 352 €, Ružić – 353 eura, Unešić – 355 eura i Benkovac – 356 eura.


Plaće su u glavnom gradu, Zagrebu za prvih sedam mjeseci porasle za 10,3 posto u odnosu na isti period lani. Najviše u gradskoj općini Gornji grad – 42%, zatim, u općini Donji grad – 18 posto i na Črnomercu – 16 posto. Istovremeno, u Dalmaciji plaće padaju iako ova regija uplaćuje najviše u državni proračun.


DDF: Investicije bježe, država duguje…

– Ovi podaci su još jedna u nizu potvrda činjenice koja nam govori kako u zadnjih 30 godina ima sve više i više razloga reći kako Dalmacija više nije najrazvijenija regija u Republici Hrvatskoj, iako najviše uplaćuje u državni proračun, već sve dublje i dublje tone. Ima jedna rečenica koja se dan danas izgovara: “Dalmacija je motor i lokomotiva razvoja države jer je najrazvijenija”, a nažalost podaci govore drugačije. I ovi o prosječnim zaradama potvrđuje kako sve slabije stojimo, – rekao za naš portal koordinator jedine prodalmatinske inicijative, Vedran Bralić.


Prema Braliću, nekoliko je razloga zbog kojih su zarade u Dalmaciji sve mršavije. Podsjeća, naime, kako se doslovno veoma dosta dobrih poduzeća, poduzeća koja su svoje proizvode izvozile na međunarodnim tržištima ugašene, druge su prenijele svoje sjedište iz Dalmacije u Zagreb i premda su pogoni tih poduzeća koja su bila u dalmatinskim gradovima ugašena, učinak tih tvrtki uključujući i plaće računa kao da se radi o zagrebačkim. I treće, Zagreb je svojom prljavom, nakaradnom, unitarističkom i centralističkom politikom doveo do toga da međunarodni igrači otvaraju sjedišta u Zagrebu.


– Treći razlog vezan je za to kako je, nažalost, najveći broj velikih novih investicija prije svega u oblastima koje iziskuju visokokvalificiranu radnu snagu otišlo iz Dalmacije. Najčešće u Zagreb. Jasno je kako nije hrvatska specifičnost kako glavni grad ima najjaču privlačnu moć već je to tranzicijska pojava. No, ovdje se ne radi o nekakvom prirodnom elementu, već o izrazito prljavoj, nakaradnoj, unitarističkoj i centralističkoj politici koja je dovela do toga da međunarodni igrači otvaraju sjedišta svojim firmi ili podružnica u Zagrebu – objašnjava Bralić i nastavlja kako je zanimljiva činjenica kako u demokratskim društvima investitori ulažu u regije, a ne u glavni grad za razliku od nedemokratskih društvama.


Ali za jačanje tih negativnih pokazatelja dovoljna je i činjenica kako je Dalmacija zakinuta u prijenosu novca iz državnog u županijske proračune, te dalmatinske županije nisu u mogućnosti izmiriti ogromne obaveze prema izvođačima radova, zbog čega zapravo prijeti kolaps kompletne dalmatinske privrede.


– Kada imamo situaciju kako u građevinarstvu velike i srednje tvrtke imaju ogromne dugove, jer imaju velika nenaplaćena potraživanja onda je normalno kako su u toj oblasti plaće niske, a to je privredna djelatnost koja ima multiplikatorski značaj i dugovanje djeluje na sve dobavljače i kooperante vezane za građevinarstvo, – napominje voditelj inicijative DDF, Vedran Bralić.


Najbolje savjetnicima, naftašima, estradnim umjetnicima…

Promatrano po djelatnostima, najveće prosječne zarade imali su zaposleni u upravljačkim djelatnostima i savjetovanju – 1.995 eura, a najmanje zaposleni u trgovini, asistenti u nastavi, zaštitari… – 636 eura.

U vrhu po visini plate su i zaposleni u eksploataciji sirove nafte i prirodnog plina, zaposleni u rafinerijama i pomorci – 6.096 eura, zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte – 4.478 eura, zaposleni u uslužnim djelatnostima u rudarstvu – 3.835 i zaposleni u djelatnosti neprofitnih, nepolitičkih i nevladinih udruga – 2.616 eura. Kada govorimo o udrugama, moramo reći kako udruge za ženska prava i prava LGBTIQ+ osoba imaju prosječne plaće od 3.500 €.


Iako nema točnih podataka smatra se kako zaposleni u kinematografiji, filmskoj i estradnoj umjetnosti, dakle pjevači, glumci, glazbeni i filmski producenti, TV voditelji, TV glumci i producenti imaju zaradu od preko 20.000 € mjesečno. Kažemo smatra se, jer nema službenih podataka. Zna se kako mnogi pjevači prime određenu cifru za nastup preko službenih kanala, a ostatak sredstava dobivaju na ruke.

Među onima sa najnižim zaradama su i zaposleni u ribarstvu, marikulturi i akvakulturi sa 736 eura, zaposleni na popravci i montaži strojeva i oprema – 674 eura, zaposleni u preradi drveta i proizvoda od drveta, osim namještaja – 662 i zaposleni u djelatnosti pripremanja i posluživanja hrane i pića – 571 euro. Prosječna netto zarada u Republici Hrvatskoj u veljači iznosila je 1.094 €, što je nominalno povećanje 4,6% u odnosu na zaradu za prosinac 2022., a realno na nižem nivou zbog ogromne stope realne inflacije od 16,1%.


Medijalna netto plaća u Republici Hrvatskoj za veljaču 2023. iznosila je 930 eura, dok je medijalna brutto plaća iznosila 1 239 eura. Medijalna netto plaća u Dalmaciji za veljaču 2023. Iznosila je 540 € netto, odnosno 700 € brutto.

 

Ukoliko želiš da se u Dalmaciji živi dobro i da stanovnici Dalmacije imaju veće plaće potpiši pristupnicu na link:

11 views

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page