piše: Leonarda Bilishev
Raspoloženje dalmatinskih građana u disbalansu je s prosjekom Unije u nekoliko segmenata, a svi oni mogu upozoravati na određenu dozu pesimizma i nepovjerenja u vlastitu državu.
Europski parlament redovito provodi istraživanja javnog mnijenja na regionalnoj razini o ključnim pitanjima u Europskoj uniji, a već godinu i četiri mjeseca najvažnije je pitanje coronavirus. Iz posljednjeg istraživanja jasno je vidljivo kako građani Dalmacije više strahuju od financijskih posljedice coronakrize, koju je uzrokovala prvenstveno nesposobna i korumpirana Vlada, u odnosu na ostale građane Europske unije, ukoliko gledamo prosjek. Također, u Dalmaciji se pokazuje znatno veća doza pesimizma vezano uz budućnost nego li je to slučaj kada promatramo odgovore svih građana Europske unije na ista pitanja postavljena u istraživanju.
Jedno od važnijih pitanja za Europski parlament je - pogađate - potpora građana Europskoj Uniji.
„Potpora Europskoj uniji još je uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji, ali građani traže socijelne reforme“, iščitavaju iz Europskog Parlamenta rezultate „Eurobarometra“, istraživanja provedenog u regijama 27 država članica u ožujku i travnju ove godine. U njemu je sudjelovalo 26.669 građana, od čega 1.027 u Dalmaciji. A evo i kako ta potpora izgleda – 48% EU građana i dalje ima pozitivno mišljenje o Uniji, 35% ih ima „neutralan stav“, a 17% negativno percipira EU. Takve rezultate u Europskom Parlamentu tumače kao pozitivan trend. Dalmacija tu ne odskače previše – 54% ima pozitivan stav o Uniji, 31% neutralan, dok negativno mišljenje o EU ima 15%.
Jedno od ispitanicima postavljenih pitanja glasilo je „osjećaju li posljedice coronakrize na osobna primanja ili ih očekuju u budućnosti“. Na ovo je pitanje čak 78% ispitanika iz Dalmacije odgovorilo potvrdno, dok je na EU razini taj postotak ipak dosta niži, odnosno 57%. No, nije najgore u Dalmaciji jer financijski problemi još su prisutniji u Grčkoj, Italiji i Bugarskoj. S druge strane najlakše „dišu“ stanovnici Danske, Nizozemske, Švedske i Finske.
Ukoliko se ovo pitanje raščlani, onda vidimo kako je broj ispitanika koji su ustvrdili da je pandemija već negativno utjecala na njihove financije u Dalmaciji iznad europskog prosjeka – 51%. Međutim, pesimizam i očito nepovjerenje dolaze do izražaja kada se ispitanike upitalo očekuju li negativne financijske posljedice u budućnosti. I tu je s „da“ odgovorilo 47% onih koji su u Dalmaciji sudjelovali u istraživanju, dok je prosjek EU značajno niži – 26%.
„Rezultati ukazuju na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski Parlament. Općenito, proljetni 'Eurobarometar' Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku Uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini“, objašnjavaju iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Isto istraživanje pokazalo je da više od polovine ispitanih (58%), govoreći o „lockdownu“ kojem smo svjedočili u nekoliko navrata proteklih godinu i četiri mjeseca, vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete, no ispitanicima je jasno kako ovakav oblik lockdowna kakve su nametnuli nacionalne mjere ograničenja nije urodio plodom. Takvo mišljenje prevladava u većini EU članica, a ukoliko se povuče paralela s istim istraživanjem iz 2020. godine taj je stav danas zastupljeniji nego nakon prvog „lockdowna“.
Kada se govori o naporima Europske Unije u borbi protiv coronavirusa većina ispitanika rekla je kako je nešto pročitala ili čula o poduzetim mjerama i aktivnostima, ali tek polovica njih i zna koje su to mjere. Zadovoljstvo mjerama izrazilo je 18%, u odnosu na 70% onih koji s mjerama nisu zadovoljni. U Dalmaciji su ovi rezultati nešto drugačiji. Naime, 81% ispitanih u Dalmaciji nije zadovoljno je odgovorom Unije na pandemiju, a 9% ih je zadovoljno. Viši postotak nego što je to slučaj na razini EU, dalmatinski građani su pokazali po pitanju solidarnosti među državama EU članicama. Dok je 44% svih građana EU u istraživanju zadovoljno po tom pitanju, u Dalmaciji je taj postotak primjetno viši – 53%.
Na pitanje što bi trebali biti prioriteti Europske Unije u borbi protiv pandemije, najveći broj EU građana smatra da je to brz i adekvatan pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima (39%), potom ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29%), uspostava jedinstvene krizne strategije (28%) te razvoj jedinstvene europske zdravstvene politike (25%). U Dalmaciji su ispitanici nešto drugačije posložili prioritete. Da je najvažnije uložiti dodatna sredstva pronalazak lijekova i cjepiva smatra njih 37%, a osim toga bitan im je jednostavniji pristup cjepivima (34%), omogućavanje članicama da pomognu radnicima pogođenima pandemijom (30%), investiranje dodatnih sredstava u gospodarstvo radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28%) te razvijanje jedinstvene europske zdravstvene politike (25%).
Raspoloženje dalmatinskih građana u disbalansu je s prosjekom Unije u nekoliko segmenata, a svi oni mogu upozoravati na određenu dozu pesimizma i nepovjerenja u vlastitu državu. Primjerice, na pitanje da istaknu koji osjećaji najbolje opisuju njihovo trenutno stanje, gdje je bilo moguće dati više različitih odgovora, u Dalmaciji je „nemoć“ biralo 36% ispitanih, dok je na razini EU taj odgovor izabralo njih 30%. Odabiralo se i "ljutnju" (Dalmacija 30%, EU 22%) te "strah" (Dalmacija 27%, EU 22%).
No, tu nije kraj pesimizmu jer je na pitanje „smatrate li da stvari u vašoj regiji idu u dobrom smjeru“ izuzetno visokih 86% ispitanih u Dalmaciji odgovorilo je „ne“. Na razini EU taj je prosjek znatno manjih 57%. Da građani Dalmacije misle kako je problem isključivo u njihovoj državi i regiji govori podatak kako daleko manji postotak ispitanih misli da stvari u EU ne idu u dobrom smjeru – 28%, dok je prosjek EU dosta viši, čak 49%.
Comments