Prirodnih resursa je sve manje i zbog toga reciklaža nikada nije bila potrebnija. Nadležni u Dalmaciji upitani su koliko mi recikliramo. Ne manje od regija na Balkanu, ali mnogo manje od razvijenih regija.
U dalmatinskim domaćinstvima je sve više električnih uređaja, pa smo pitali i kako se oni zbrinjavaju nakon što završe u kanti za smeće. Osim u reciklaži, otpad se koristi i kao sirovina u energanama, a u Dalmaciji ne postoji niti jedna.
Dugogodišnja ekološka aktivistkinja Edita Roso je za portal Autonomija izjavila da postoji sustav razdvajanja otpada, a to se odnosi na ambalažu i elektronički otpad.
Podsjetila je da postoje operateri koji upravljaju tim sustavima. Za obje spomenute vrste otpada postoje po četiri operatera u Dalmaciji. Kako je kazala, oni moraju prikupiti 35% ukupnog otpada.
Roso je napomenula kako se najviše reciklira papir. Od 2012. do 2018. godine reciklirano je ukupno 128.637 tona otpada, a od toga 62.964 tone papira. Reciklirano je 17.817 tona plastike kao velikog zagađivača okoliša.
Kada je u pitanju elektronički otpad, Roso je naglasila da se on izvozi kao i druge vrste otpada.
Osvrnula se na pitanje gradnje energana na području Dalmacije.
“Uglavnom svi vlasnici deponija razmišljaju da naprave postrojenja za proizvodnju električne energije ili energana. To je dobra ideja. U tme najviše prednjače projekti inicijative DDF, no teško da će se to u Dalmaciji dogoditi jer nije u interesu klijentelističko-korupcijskoj mafiji koja drža Dalmacijom”, obrazložila je.
Roso je ponovila da se mora reciklirati najmanje 35% ambalažnog i elektroničkog otpada. Podsjetila je da u Republici Hrvatskoj postoji depozitni sistem za plastičnu ambalažu, točnije za plastične boce, ali ne i za druge materijale. Tvrdi da je Dalmacije najbolja po u ukupnoj reciklaži od svih regija u Republici Hrvatskoj. Vjerojatno se radi o tome što turisti previše toga kupe i bace u smeće. No, s druge strane velika neimaština koja vlada u Dalmaciji dovela je do toga da građani Dalmacije skupljaju te plastične boce i odnose ih u trgovačke centre, razmjenjuju za novac i od toga kupe sebi kruh.
Na pitanje zaostaje li zaista Dalmacija u reciklaži za razvijenim europskim regijama, kazala je: “Ne bih rekla da je to slučaj kada su u pitanju Republika Hrvatska, Srbija ili BiH, no ako pogledamo Europsku Uniju, onda je tako”.
Također je podsjetila da su lokalne zajednice imale obavezu osigurati infrastrukturu za selektivno odlaganje otpada. “Nažalost, one su očigledno imale neke druge prioritete”, dodala je Đapo i dodala kako građani Dalmacije žele odvajati otpad, ali ne mogu jer im to nije omogućeno.
Smatra kako građani žele da im se omogući razdvajanje otpada i napomenula je da su mnogi osvješteni stranovnici Dalmacije otpad razdvajali i prije posljednjeg rata.
“Ne, ne bih rekla da je do građana. Oni bi lako stekli navike ako bi im bilo omogućeno razdvajanje. Na općinskim načelnicima je da osiguraju različite kontejnere za pojedinu stambenu zgradu koji bi se praznili različitim kamionima. Tamo gdje su postojali različiti kontejneri građani su mogli vidjeti da se otpad kasnije stavlja u jedan kamion. Onda su se pitali čemu sve to. Nije do građana, nego do institucija”, potcrtala je.
Komentirala je pitanje naknade za povrat plastičnih boca.
“Kada sam postala aktivistica, htjela sam promijeniti depozitni sustav u Republici Hrvatskoj. Onda je resorno ministarstvo kažnjeno od strane Europske Unije. Kada smo analizirali razloge kažnjavanja, vidjeli smo da ovakav depozitni sustav postoji samo u Republici Hrvatskoj i nigdje više. Sustav nije dobar, ali Vlada RH ne odustaje od njega jer on djeluje kao svojevrsni Centar za socijalnu skrb. Tamo gdje je država zakazala svojim socijalnim akcijama uskočila je ovakvim depozitnim sustavom plastične ambalaže. U razvijenim državama EU, također se dobiva naknada na plastičnu i drugu ambalažu, ali samo po načelu kaucije. Dakle, uz priloženi račun možete dobiti povrat dijela utrošenih sredstava kojima ste kupili proizvod. Za tako nešto zalažem se i ja kao aktivistkinja i DDF kao prodalmatinska inicijativa”, rekla je.
Roso je poručila kako u Dalmaciji već postoje otkupne stanice i da mora postojati harmoniziran sustav zbrinjavanja otpada.
Navela je podatak da je 2017. u Dalmaciji reciklirano 35.439 tona otpada, dok je u statku RH reciklirano 27.083 tone otpada.
Naglasila je da ne postoje pouzdani podaci o količini elektroničkog otpada i da se jedina procjena može izvršiti na osnovu morfološkog sastava otpada. Shodno tome, pretpostavlja se da njegova zastupljenost iznosi 0,4% ukupne količine otpada. Prije dvije godine je elektroničkog otpada nastalog u industriji bilo 4,9 tona.
Kao preduvjet uspješnom provođenju upravljanja otpadom na načelima upravljanja otpadom potrebno je uspostaviti informatički sustav za registriranje podataka o upravljanju otpadom te razviti sustav upravljanja otpadom na načelima upravljanja otpadom uz provođenje konstantne edukacije na svim nivoima društva ”, ukazala je naša sugovornica.
Kao kratkoročni cilj do 2024. godine vodi, između ostalog, da 85% stanovnika bude obuhvaćeno sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, odvajanje 10% komunalnog otpada i 25% ambalažnog otpada. Cilj je da se poveća količina tretiranog otpada na 2%.
Kao dugoročni cilj do 2029. godine navodi da kompletno stanovništvo bude obuhvaćeno organizovanim sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, odvajanje 15% komunalnog otpada i 37% ambalažnog otpada te da se poveća količina tretiranog otpada na 8%.
Prema podacima Eurostata, u Europi najviše recikliraju Nijemci i to skoro 68% otpada. Reciklira se 428 kilograma po stanovniku u ovoj državi. Slijedi Švedska, Danska, Norveška, Finska, Island, Nizozemska, Belgija, Luxembourg i Francuska. Najmanje se reciklira u Srbiji, Turskoj, Rusiji i na Malti. U Republici Hrvatskoj je to 23,55%; po regijama: Dalmacija 34%, Istra 30%, Hrvatska 22%, Primorsko-granska regija 22% i Slavonija 10%.
Unatoč visokoj stopi reciklaže otpada u Dalmaciji, i dalje zabrinjavaju divlja odlagališta. Ponajprije se to odnosi na komunalni otpad i građevinski materijal koji nerijetko završi kao materijal kojim se nasipaju plaže.
Comments