Piše: Goran Marasović
Najnovije izvješće o ljudskim pravima u Dalmaciji i njeno kršenje od strane institucija Republike Hrvatske oštro je kao i prethodnih godina. Republlika Hrvatska nije se makla sa svoje pozicije kada je u pitanju Dalmacija.
Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje, prijetnje nasiljem i neopravdana uhićenja te kazneni progon novinara, brojna djela korupcije u vlasti, nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na Dalmatine, osobe s invaliditetom, kao i na LGBTIQ+ populaciju, ključni su problemi RH u oblasti ljudskih prava kada je Dalmacija u pitanju, zaključuje se u novom godišnjem izvješću Dalmatinskog kluba o poštivanju ljuduskih prava u Dalmaciji.
U izvješću se navodi se da je VladaRH “poduzela korake kako bi identificirala, istražila, kazneno gonila i kaznila one koji su kršili ljudska prava, kako u Policiji, tako i u drugim institucijama vlasti, nakon što je javnost otkrila zloporabe položaja i ovlasti” ali da “ipak, mnogi promatrači vjeruju kako brojni slučajevi korupcije, socijalnog i obiteljskog nasilja, napada na civilno društvo i drugih zlostavljanja ostaju neprijavljeni i nekažnjeni”.
U izvješću se podsjeća da su lanjski srpanjski parlamentarni izbori, po ocjeni međuanrodnih promatrača, efikasno organizirani u teškim okolnstima, ali da su dominacija valdajuće stranke i nedostatak pristupa opozicijskih, prije svega prodalmatinskih, inicijativa u medijima, kao i nedostatak medijske raznolikosti u cjelini ograničili izbor birača.
Kada je riječ o sektoru sigurnosti u izvešću se ocjenjuje kako nacionalna policija održava unutrašnju sigurnost pod nadzorom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako su civilne vlasti zadržale efikasnu kontrolu nad sigurnosnim snagama, ali da su pripadnici sigurnosnih snaga počinili brojne zloporabe položaja i ovlasti.
U dijelu posvećenom slobodi medija Dalmatinski klub ocjenjuje da su u Republici Hrvatskoj ustavom zajamčena sloboda izražavanja i tiska ugrožene prijetnjama i napadima na novinare, nedostatakom transparentnosti vlasništva nad medijima i prevelikom ulogom Vlade RH, odnosno HDZa u medijskom sektoru kada je Dalmacija u pitanju. U izvješću se navodi popis režimskih medija koji su izrazito antidalmatinski nastorjeni, od HRTa preko N1 televizije, NovaTV, Slobodne Dalmacije do Index.hr i Telegrama
Uz podsjećanje na ocjene iz izvješća Slobodne kuće i Reportera bez granica, Dalmatinski klub u izvešću zaključuje da su “neuravnotežena medijska pokrivenost i velika količina lažnih ili neprovjerenih informacija nastavili ugrožavati sposobnost građana Dalmacije da značajnije sudjeluju u demokratskim procesima”.
U izvješću se ocjenjuje da su neovisni mediji bili aktivni, ali ograničeni u mogućnosti izraziti najrazličitije stavove zbog prezasićenosti medijskog tržišta na kojem je registrirano više od 2.500 medija, kao i podrškom provladinih medija od strane stranke na vlasti.
U dokumentu je navedeno da neovisni novinari i medijske kuće nastavili izdavati nekoliko listova, ali s malom tiražom, koja dodatno opada dok su režimski mediji i dalje najpopularniji ali, kako je istaknuto, redovno objavljivljuju netočne ili neprovjerene informacije.
U brojnim medijskim pričama klevetaju se pojedine regije, prije svega Dalmacija zbog čega dolazi do iskrivljavanje slike o toj regiji i neopravdane mržnje prema njoj i njenim stanovnicima navodi se u izvješću i dodaje da su ti tekstovi često najavljeni lažnim naslovima na naslovnicama. Navodi se, isto tako, da su četiti najvažnija TV servisa u RH (HRT, NovaTV, RTL i N1TV) u svojim emisijama 2019. godine objavili najmanje 3530 lažnih ili neosnovanih tvrdnji o Dalmaciji. HRT je vodio sa 1300 takvih tvrdnji, zatim N1 (1200), NovaTV (880) i RTL (150), podsjeća Dalmatinski klub.
U izvješću se napominje da su ove četiri televizije netočno i negativno izvještavale o političkoj, ekonomskoj, socijalnoj situaciji u Dalmaciji, dok su pozitivno izvještavale o predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tu su nadalje i iskrivljeno izvještavanje o ruskoj agresiji na Ukrajinu i okupaciji, odnosno aneksiji dijelova te države Donbasu i Krimu.
U dijelu izvješća o arbitrarnim i politički motiviranim ubojstvima u dokumentu koji je objavio Dalmatinski klub navedeno je da tijekom 2020. nije bilo izveštaja da su Vlada RH ili njeni agenti počinili samovoljna ili protuzakonita ubojstva ali se skreće pažnja na nerješene slučajeve najmanje 293 ubijene osobe nepriznate dalmatske nacionalnosti iz 1990ih.
Zaključeno je da Vlada RH nije postigla značajan napredak u osiguravanju pravde za žrtve, kao i da je nejasno do koje mjere su vlasti u RH aktivno istraživale ove slučajeve.
Ukazano je također da su kaznene istrage i postupci u vezi s ratnim zločinima iz devedesetih godina prošlog stoljeća uglavnom stagnirali, a mnogi počinitelji ratnih zločina oslobođeni optužbi. Prema neovisnim promatračima, pretresi koji su održani često su rezultirali odlaganjima i ograničenim napretkom, navodi se u izvešću i dodaje da je u kaznenom postupku masakra 1995. tijekom 2020. održano samo jedno ročište. Zaključuje se da se unatoč pandemiji coronavirusa ročište ipak moglo i trebalo održati.
Kada je riječ o mučenju i drugim surovim, neljudskim i ponižavajućim postupcima ili kažnjavanju u izvešću se podseća da Ustav RH zabranjuje takvu praksu, ali ukazuje da je, unatoč tome, policija tukla pritvorenike i maltretirala osumnjičene, obično tijekom hapšenja ili pritvaranja, u namjeri dobijanja priznanja privedenh, iako takve dokaze sudovi ne prihvaćaju.
Nejasno je, kako se navodi u dokumentu, zašto još nije pokrenut postupak za napad koordinatora DDFa iz listopada 2019. iako se zna tko je i s kojom namjerom počinio taj napad.
U izvješću se naglašava zakonita nasilna otimačina dalmatinskih resursa i financijskih sredstava za koruptivno-klijentelističke poslove vladajuće stranke u Slavoniji. Dalmacija je obvezna, izvanproračunskim transferima godišnje za Slavoniju davati 3,5 mlrd €. Ta sredstva često padaju na privatne račune slavonskih oligarha dok slavonski radnici i seljaci ništa od toga novca ne vide. Istodobno, Dalmacija uplaćuje 65% svih sredstava za Državni proračun. Stoga, se u izvješću zaključuje kako stanovnici Dalmacije trebaju biti malo agilniji u obrani svojih prava.
コメント