Piše: Lorna Škalic
33 godine nakon donošenja Ustava RH jasno kako je upravo taj najviši zakonodavni akt osnovni generator političke krize u državi i pozvao na formiranje „ustavotvornog pokreta”.
Jedina prodalmatinska inicijativa DDF ocijenila je kako je donošenje novog ustava osnovni preduvjet za reforme u Republici Hrvatskoj, jer se postojeći „ne može popraviti”.
“Republici Hrvatskoj su potrebni nova politika i novi Ustav, koji će uspostaviti diskontinuitet s postojećom kleronacionalističkom politikom i pogubnim ekstremnim centralizmom”, navodi se u priopćenju za javnost DDF-a.
Ocjenjuje se kako se ovakvim ustavom Republika Hrvatska ne može priključiti dubljim integracijama unutar Europske unije i podsjeća kako bi referendum o usvajanju Ustava, da se dogodio 1990., pao jer bi za usvajanje tog akta u Dalmaciji glasalo manje od 30% njezinih stanovnika s pravom glasa.
DDF je naveo kako je sadašnji Ustav zapravo najveća prepreka za rješenje dalmatinskog pitanja, kao i za vraćanje autonomije Dalmaciji. Ta nevladina organizacija ponovila je kako se zalaže za to da Dalmacija dobije status autonomne regije u devoluiranoj i demokratiziranoj Republici Hrvatskoj. Ocjenjuje se kako je od devet elemenata jugoslavenskog federalizma 1945., Dalmacija jedina čiji status još uvijek nije riješen na, za Dalmaciju, zadovoljavajući način, Vojvodina je vratila status autonomne pokrajine, dok su preostalih sedam u međuvremenu postale samostalne države.
Predrasude i stereotipi ključni su problemi koji su tijekom protekla tri desetljeća pratili polemiku o regionalizaciji i decentralizaciji, odnosno devoluciji Republike Hrvatska, a koje su veoma predano pothranjivali politički akteri u RH, manipulirajući tako idejom koja je već uveliko standard u razvijenim državama Europske unije, čiji je i ona član.
A kako proces regionalizacije i decentralizacije može utjecati na kvalitetu života u lokalnoj sredini, koliko proces centralizacije smanjuje mogućnosti razvoja pojedinih dijelova Republike Hrvatske? Stručnjaci za pitanje decentralizacije navode da političari često napominju da je decentralizacija skupa i da građani nisu spremni za taj proces, ali i da na lokalnom nivou u mnogim sredinama ne postoje kapaciteti za preuzimanje više ingerencija, zbog čega se o svemu mora starati centralna vlast.
Misli globalno, djeluj lokalno
Međutim, zagovornici regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske ukazuju na činjenicu kako upravo spuštanje vlasti na što niže nivoe treba ponuditi lokalna rješenja za lokalne probleme. Republika Hrvatska je i danas najekstremnije centralizirana država u Europi i jedna od 10 najcentraliziranijih država na svijetu, a kada je riječ o financijama, najveći dio prihoda koncentriran je u državnoj blagajni, iz koje se dalje distribuira lokalnim samoupravama, ali često bez realnih kriterija. Uostalom, glavni teret aktualne ekonomske krize u Republici Hrvatskoj ponijele su upravo lokalne samouprave, najviše one koje se nalaze u Dalmaciji, jer su njihovi proračuni – drastično smanjeni!
Građani imaju pravo na bolji životni standard i na to da njihove općine samostalno raspolažu svojim sredstvima, ali i odgovornost za sredinu u kojoj žive i rade. Stručnjaci smatraju kako će se u decentraliziranoj državi problemi rješavati tamo gdje oni nastaju, a kako pokazuje praksa modernih društava, to je za građane efikasnije i jeftinije. Jer, s većim ovlastima, lokalne samouprave efikasnije rješavaju lokalne probleme, ali time pomažu i centralnim vlastima, pošto je efikasnija uprava interes i svih nivoa vlasti. A država treba osigurati maksimum preduvjeta za efikasnije upravljanje kroz spuštanje nadležnosti i sredstava na što niže nivoe vlasti.
Nasljeđe devedesetih
Prema riječima političkog analitičara Tomislav Komazeca, decentralizacija može biti podložna manipulacijama onih koji je zagovaraju, kao i onih koji ideju decentralizacije osporavaju. Ocijenio je i to kako su strahovi kako proces regionalizacije i decentralizacije, odnosno uspostava autonomnih regija vode gubitku integriteta države – nasljeđe devedesetih godina, i kako su apsolutno neosnovani.
– Tim strahovima i danas manipuliraju one političke elite koje se ne žele odreći svog udjela kolača i ne žele podijeliti moć s drugim akterima društva. A ta manipulacija centralnih vlasti, ali i političkih stranaka etno-centrističkog tipa koje svoje centrale imaju u Zagrebu koje naprosto ne vide drugačiju državu nego državu XIX. stoljeća, manifestira se kroz ideju jedinstva države, koja se pak osigurava isključivo monopolom vlašću državnog aparata na donošenje i regulaciju svih ključnih odluka i raspodijele svih ključnih resursa od strane jednog centra vlasti, – ukazuje Komazec.
Komazec je istaknuo kako je proizvodnja strahova od regionalizacije i decentralizacije ili autonomije Dalmacije koje se predstavljaju kao poluga za dezintegraciju države, veoma opasna podvala, čije su posljedice kontraproduktivne.
– A najveće posljedice trpe upravo građani Republike Hrvatske u čijem interesu političari navodno žele očuvati političko jedinstvo države. Jedinstvo države je jedinstvo u različitostima njezinih dijelova, jedinstvo koje se osigurava inicijativom i suverenitetom građana i njihovih lokalnih zajednica. Oni koji ne žele doživjeti iskustvo moderne civilizacije priznaju, koji građanima Republike Hrvatske, prvenstveno u Dalmaciji, nude obranu njihovog jedinstva sprečavajući procese regionalizacije i decentralizacije, neprijatelji su demokracije, – istaknuo je Komazec.
Motivacija uspavanih
Konazec objašnjava kako proces regionalizacije i decentralizacije utječe na razvoj konkurentnosti u lokalnim sredinama, omogućava ne samo veći stupanj prava lokalnim samoupravama, već intenzivniju interakciju lokalnih vlasti i nevladinog sektora, odnosno partnerstvo građanskog i političkog dijela lokalnih zajednica. Također, ističe kako proces regionalizacije i decentralizacije motivira uspavane, bude faktor povećanja inicijativa, kapaciteta, znanja i interakcije između znanja, sveučilišta, škola, obrazovnih institucija, privrede i politike.
– Odnos prema regionalizaciji i decentralizaciji ipak je i faktički drugačiji nego što je to bio odnos zločinačkog režima Franje Tuđmana, koji nije ni u retoričkom smislu imao pozitivan odnos prema regionalizaciji i decentralizaciji, već je učinio sve kako bi uništio Dalmaciju. Dakle, danas je stav prema devoluciji RH na pet autonomnih regija nešto pozitivniji nego prethodnih desetljeća, ali nije dovoljan, nije u suglasnosti s potrebama građana Republike Hrvatske, s dubljim europskim integracijama, visokim europskim standardima, a onda nije ni u suglasnosti ni s programskim zalaganjima vladajućih aktera u Republici Hrvatskoj, – ocijenio je za kraj Komazec.
Comments