Poslije Republikee Hrvatske, visoko nepovjerenje u svoje vlade je na Cipru (72 %), Bugarskoj (71%), Rumunjskoj (59%), Sloveniji (58%) i Slovačkoj (57%)
Republika Hrvatska je država članica Europske Unije u kojoj stanovnici najmanje veruju svojoj vladi, što pokazuje da je Republika Hrvatska neuspješno društvo, smatraju analitičari s kojima je agencija Hina razgovarala u Bruxellesu.
Vladi Republike Hrvatske ne veruje 76% građana, a veruje samo 20%, pokazuje anketa belgijske konsultantske kuće „Kantar“ izrađena za Europski regionalni odbor – savetodavno tijelo EU.
„Anketa jasno pokazuje da su građani RH razočarani onime što im se u njihovoj zemlji predstavlja kao demokracija“, rekao je Nikolas Bekuve, direktor „Kantara“.
Mada smatra da bi trebalo proučiti zašto je Republika Hrvatska u samom vrhu EU-a po nepovjerenju vladi, rekao je da su među razlozima percepcija korupcije, udaljavanje Vlade od naroda i percepcija da je vođenje države netransparentno.
Poslije Republikee Hrvatske, visoko nepovjerenje u svoje vlade je na Cipru (72 %), Bugarskoj (71%), Rumunjskoj (59%), Sloveniji (58%) i Slovačkoj (57%).
Dok je to nepoverenje izraženo u balkanskim državama, na suprotnom kraju spektra su zemlje sjeverne Europe gdje stanovnici vjeruju svojim institucijama, smatrajući ih transparentnim, rekao je Bekuve čija je kompanija anketu provela početkom rujna.
Tako u Finskoj samo 25% stanovnika ne vjeruje svojoj vladi, a slijede Nemačka (28%), Luxembourg (30%) i Danska (31%).
„Države s poverenjem u institucije smatraju se uspješnim društvima, a one gdje nema poverenja neuspješnim“, rekao je politolog Anđelko Milardović, autor više knjiga o Europi i političkim sistemima.
„U republici Hrvatskoj stanovnici osjećaju da su im institucije zatvorene, udaljene od njih. Institucije kao da su privatizirali određeni krugovi ljudi“, objasnio je.
Nepoverenje mladih u Vladu posebno je izraženo, a mnogi posljednjih godina napuštaju Republiku Hrvatsku, piše Hina.
Novinarka Tea Mihanović, prošlogodišnja dobitnica europske nagrade „Megalizzi-Niedzielski“, rekla je da se nepoverenje osjeća i među mladim novinarima.
„Kolegica iz Bugarske, jako dobra prijateljica, uvijek ima najnegativniju sliku o politici. Njena izvešća su uvijek o nečem negativnom, o korupciji. Tako je, nažalost, i u Republici Hrvatskoj“, rekla je 22-godišnja Mihanović koja je prošlog tjedna bila u Bruxellesu na sastanku novinara iz EU.
„S druge strane, kolegica iz Francuske uvijek ima optimistične vijesti, govori o novinarstvu kao odličnom poslu. Njene teme pršte optimizmom“, dodala je Mihanović.
Pesimizam hrvatskih i bugarskih novinara nije posljedica njihove naravi, nego stanja u njihovim državama – smatra poznati američki news urednik, rodom iz Dalmacije, Karlo Morosin.
„Djevojku iz Bugarske osobno poznajem. Ona je otvorena, vedra i optimistična osoba, a djevojka iz Francuske jako zatvorena. No slike njihovih izvešća su upravo suprotne njihovoj naravi. To pokazuje što muči njihova društva i s kakvim problemima se suočavaju“, objasnio je Morosin.
„Stvorila se klima antagonizma prema političarima, prema bilo kakvoj vlasti. Niz afera koje stvaraju političari – od lokalne do nacionalne vlasti, utječe na mišljenje ljudi“, rekao je Morosin i dodao kako se tu ne radi o percepciji i klimi, već o realnom stanju na terenu.
Stanovnici Republike Hrvatske ne veruju ni svojim područnim i lokalnim vlastima, budući da ih se 74% negativno izrazilo o njima u anketi u kojoj je sudelovalo 1.040 ispitanika.
"To ne čudi", naglašava Morosin, "kada znamo tko se, kako i na koje načine zapošljava u upravnim organizacijama lokalne samouprave, odnoso javna, komunalna poduzeća loalne samouprave. Split je 2000. imao 250 zaposlenih u 'banovini' danas ih je blizu 1.000"
U Republici Hrvatskoj 58% anketiranih osoba nema poverenja ni u institucije EU.
Republika Hrvatska je u EU ušla 2013. godine, kao poslednja do sada primljena članica tog kluba sa 27 država.
Republika Hrvatska je po percepciji korupcije lani zauzela 68. mjesto među 198 zemalja svijeta, podatak je organizacije „Transparency International“. Obzirom da je pala za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, a 14 mjesta u odnosu za 2015. čini se da su hrvatski građani uvjereni kako korupcija raste, a vlast ne čini ništa da se suoči s korupcijom.
Commentaires