Piše: Jelena Rogoz
Prvi rezultati popisa stanovništva 2021., koje je Državni zavod za statistiku objavio u petak, pokazuju kako se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika RH smanjio za popisanih 519.077, odnosno službenih 396.360 osoba.
Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Republikci Hrvatskoj iznosio je 3.937.02, odnosno 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444.
Usporede li se ti podaci s konačnim podacima popisa iz 2011., vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396.360 osoba, za 519.077 osoba što iznosi 11,65% izvijestila je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.
Smanjen broj stanovnika i kućanstava, povećan broj stambenih jedinica
Broj kućanstava smanjen je za 5,31%, odnosno za 80.615 kućanstava, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61%, odnosno za 103.534 stambene jedinice.
Od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio se za više od 10% u 12 županija, broj kućanstava za više od 10% u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od 10% u četiri županije.
Vidljiv je pad stanovnika u svim regijama.
Unatoč objavama DZS-a, realniji pogled na brojke daje sasvim drugačiju sliku o broju stanovnika prema regijama. Najmanji pad zabilježen je u Istri s 263.809 na 238.930 osoba prema popisanim osobama (9,43%), odnosno s 256.351 stanovnika na 234.447 (8,54%), a najveći pad Dalmacija: s 898.317 na 818.095 popisanih osoba ili 8,93%, odnosno s 865.623 na 806.941 stanovnik ili 6,78%.
Broj kućanstava je također pao u svim županijama, a najveći se bilježi u Sisačko-moslavačkoj (14,70%), Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,83%), Ličko-senjskoj županiji (11,23%), dok je najmanji pad broja kućanstava zabilježen u Zagrebu (0,92%), Zadarskoj županiji (1,18%) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,54%).
Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,54%) i Šibensko-kninskoj (11,75%). Pad je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj (6,88%).
Kada se ovako gledaju stvari, opet se protura laž kako je najveći pad stanovnika u Slavoniji, a najmanji u Dalmaciji. DZS nije analizirao migracijski broj, jer pad stanovnika ne znači uvijek i migracije, već i smrtnost.
Smanjenje stanovništva zbog negativnog prirasta i migracija
Smanjenje broja stanovnika posljedica je, prije svega, neoliberalne ekonomsko-socijalne politike dviju najvećih stranaka (HDZ i SDP), nemogućnosti zapošljavanja bez političkih veza, pojačane fašizacije društva, gaženja ljudskih prava i sloboda, pa tek onda prirodnog kretanja i migracija stanovništva.
U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je -164.641 stanovnik.
Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika.
Na press konferenciji je upozoreno kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje kako se dio građana iselio iz Republike Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište što je potpuni nonsens.
Brković kaže kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim izmjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.
U petak objavljeni podaci pokazuju samo ukupan broj stanovnika koji žive u Republici Hrvatskoj, dok će se podaci o spolu i dobi, etnokulturnim obilježjima, pohađanju škole i razini obrazovanja, ekonomskim i drugim obilježjima objavljivati sukcesivno, svakih nekoliko mjeseci.
Republika Hrvatska dužna je Eurostatu dostaviti konačne podatke 27 mjeseci od kraja referentne godine, ali DZS očekuje kako će ih objaviti puno prije tog roka.
Brković je istaknula kako je to bio prvi digitalni popis stanovništva u Republici Hrvatskoj. Odluka je prethodila pojavi epidemije, ali se digitalizacija popisa, i to prvenstveno prva faza samopopisivanja koja je provedena putem sustava e-Građani, pokazala kao velika prednost u takvim okolnostima.
Dalmatini i govornici dalmatskog jezika?
U prethodna tri popisa stanovnika (1991., 2001. i 2011.), Državni zavod za statistiku uporno je brisao osobe prijavljene kao pripadnici dalmatske nacionalnosti i govornike dalmatskog jezika.
Tako je prema popisu iz 1991. u Republici Hrvatskoj živjelo 181.795 osoba dalmatske nacionalnosti i 8.950 govornika dalmatskog jezika. U službenim rezultatima popisa stanovništva nisu bili uvršteni u konačne službene podatke.
2011. u Republici Hrvatskoj živjelo je 107.105 osoba dalmatske nacionalnosti i 4.687 govornika dalmatskog jezika. Kao i kod prethodnog popisa nije ih bilo u konačnom službenom prikazu.
Isto se dogodilo i 2011. kada je u RH živjelo 62.865 osoba dalmatske nacionalnosti i 2.501 govonik i govornica dalmatskog jezika.
Ovakvo lažiranje popisa stanovništva za potrebe kleronacističke i neoliberalne politike gdje se ne zna koliko ljudi i koje kategorije istih živi u jednoj državi je djelo bez presedana koje treba strogo sankcionirati. No, postavlje se pitanje: tko će sankcionirati kada se podaci revidiraju, da ne kažem lažiraju s samim vrhom državne vlasti?
Comments