Piše: Marsović
U Dalmaciji prosječna mirovina iznosi svega 36 posto prosječne plaće. Rujanski porast od 8,4 posto tek je kap za koju u platformi Dalmatinski umirovljenici kako će još više produbiti razliku među umirovljenicima.
„Da mi sin ne pomaže, ja bih s mojom penzijom platila režije, kupila nešto sitno u apoteci, malo brašna i jaja" , kaže za Autonomiju Lada Dujmović, umirovljenica iz Dalmatinske zagore čija mjesečna mirovina iznosi svega 240 €.
Gospođa Dujnović je u invalidskoj mirovini i spada u onaj široki krug dalmatinskih umirovljenika koji su zbog preniskih primanja u zoni apsolutne gladi.
Piše se o mirovinama, ali nigdje se ne spominju umirovljenici koji primaju invalidske mirovine, kaže Lada Dujmović i pita: “Zar će nas eutanazirati?“
„Ako si u invalidskoj mirovini i neka komisija ti je to odobrila, bilo bi u redu bilo primati i invalidninu kao što je to praksa u drugim državama EU. Sestra mi je godinama živjela u Italiji, kada je pala niz stepenice dobila je mirovinu i invalidninu u visini dviju prosječnih plaća“, kaže ova umirovljenica koja od općine Labin (Prgomet) svaka tri mjeseca dobije pomoć od 77 eura i nastavlja, „Ako smo postali država članica Europske unije i imamo cijene veće nego u Uniji, neka nam izjednače plaće i penzije.“
„Ubija me što bih zbog svog zdravstvenog stanja u apoteci svaki mjesec trebala na vitamine i minerale potrošiti 100 eura. Otkud mi taj novac?", pita.
Mala primanja uzela su danak: ona se sve manje druži s ljudima, jer nije u mogućnosti uzvratiti im plaćenu kavu ili neku drugu uslugu. Smatra kako je 750 eura minimum od kojeg bi netko mogao preživjeti.
„Ne mogu svi imati iste mirovine, ali vaučere za apoteku, lijekove, da je volje, moglo bi se naći“, smatra naša sugovornica.
Njoj najavljeno povećanje mirovine za 8,42 posto ne znači ništa.
Kao kad psu baciš kost
Nakon četiri desetljeća rada u jednom bolničkom laboratoriju u Dalmaciji gospođa Silvana otišla je u mirovinu koja iznosi 440 eura. Nakon plaćanja režija za svaki joj dan ostaje jedva 10 eura 'za život'.
„Ne sjećam se kad sam zadnji put kupila komad mesa“, kaže naša sugovornica.
Kad je potrebno, pomažu joj djeca, a pomoć joj je potrebna stalno. Njoj je posljednje usklađenje mirovina od 8,42 posto donijelo ravno 36 eura, za razliku od umirovljenih saborskih zastupnika čija primanja rastu za više od 130 eura, iako potrošačka košarica svima poskupljuje za isti iznos, a ne postotak. Za najavljenu 13. mirovinu Silvana kaže:
„ To je kao kada baciš psu kost pa mu kažeš – hajde sad malo šuti!"
Ovo su dva primjera kako danas u Dalmaciji živi velik broj umirovljenika. Iako je svako povećanje ionako malih mirovina, pa i spomenutih 8,42 posto, koje se primjenjuje od rujna, dobrodošlo, u političkoj platformi Dalmatinski umirovljenici nisu zadovoljni. Kažu kako se time trebao anulirati negativan učinak inflacije, odnosno enorman rast cijena, posebno kućnih potrepština (potrošačka košarica).
„S obzirom na prijašnje nepravde kojima su najviše oštećeni oni s malim mirovinama, smatrali smo kako ovo usklađenje treba biti za sve u istom nominalnom iznosu, a ne u istom postotku. Ako je svima kruh s jednog poskupio na dva eura, onda je pošteno pomaganje svima samo na način kada bi svi dobili po 1 euro, a ne isti postotak jer će oni s mirovinama od 1 500 eura dobiti nominalno tri puta više od onoga s mirovinom od 500 eura, a u oba slučaja je 'kruh' poskupio za isti iznos", objašnjava Marino Scalabrzza, koordinator za medije platforme Dalmatinski umirovljenici.
Omjer umirovljenika i zaposlenih 1:1,3
Omjer umirovljenika i zaposlenih u Dalmaciji praktično je izjednačen: na 300 000 umirovljenika je, a 390 000 zaposlenih, dakle 1 prema 1,3. Velika većina njih već sada živi vrlo loše. Scalabrzza upozorava kako više od dvije trećine, odnosno 200 000 umirovljenika, prima mirovinu koja je praktično ispod linije apsolutne gladi, dok je prosječna mirovina nešto malo veća od 410 eura.
„Kako se od 1999. mijenjao i način izračuna mirovina koji se do tada bazirao na primanjima iz 10 najpovoljnijih godina, radi čega je prosječna mirovina bila na oko 70 posto prosječne plaće, tako je sada novom formulom koja uzima u obzir primanja tijekom cijelog radnog vijeka uz nizak AVM (aktualna vrijednost mirovine za godinu radnog staža) prosječna mirovina dovedena na oko 36 posto prosječne plaće koja je u Dalmaciji u srpnju iznosila 1 141 euro netto“, podsjeća Špika.
„Uz izrazito nizak AVM", nastavlja on, „na male mirovine je utjecala i velika penalizacija za prijevremeno umirovljenje koja je varirala od oko 6 posto pa sve do 20 posto za četiri godine, uz činjenicu kako penalizacija traje doživotno bez obzira što prijevremeno umirovljene osobe imaju u prosjeku 4,5 godina dulji radni staž 36 godina od osoba koje su umirovljene s navršenih 65 godina i prosječnim stažem od 31,5 godine."
Friziranje i zamagljivanje
U ovoj umirovljeničko-političkoj platformi predlažu novi izračun za osnovicu mirovine na bazi 75 – 80 posto neto plaće u 10 najboljih godina, uz 40 godinu straža i 60 godina života, što je vrlo blizu načinu izračuna koji se provodio do 1999. godine. Predlažu i određivanje AVM-a (minimalne vrijednosti mirovine za svaku godinu radnog staža) od 17 eura, kojim bi se određivala najmanja moguća mirovina za 40 godina staža, odnosno 60 godina života. Također traže neka mirovina za 30 godina staža ne može biti ispod linije apsolutne gladi, ne smije biti ispod 600 eura netto, što, tvrde, trenutno muči više od 250 000 dalmatinskih umirovljenika.
„Naš prijedlog je težak oko 2 milijarde eura i moguće ga je u cijelosti provesti odmah, posebno radi enormno dobrog punjenja proračuna. Kako bi se smanjila razlika između uplata mirovinskog doprinosa u odnosu na ukupne isplate Vladi predlažemo niz mjera: neka se odmah ukine Zakon o minimalnoj plaći i uvede minimalna netto cijena satnice rada koja u Republici Hrvatskoj iznosi 12 eura i više je od tri puta niža od prosjeka EU-a, a skoro dvostruko niža od one u Slovenije, gdje je prosječna satnica 23 eura. Ovim prijedlogom se sprječava da npr. medicinska sestra, IT stručnjak ili inženjer imaju prijavljenu istu odnosno minimalnu plaću temeljem čega poslodavci često uplaćuju isključivo minimalne doprinose", kaže Scalabrzza. Od Vlade još nisu dobili odgovor.
Isto tako, Dalmatinski umirovljenici se snažno zalažu za uspostavu staračke mirovine kod osoba koje su radile na crno, pa im nije upisan radni staž, ili kod osoba koje zbog osobnih problema nisu mogle raditi 40 godina.
„Uspostavom sustava staračkih mirovina, doslovno bi se provela odredba iz čl. 1. Ustava Republike Hrvatske u kojem se navodi kako je Republika Hrvatska, između ostalog, socijalna država. Staračke socijalne mirovine uvele su sve država Europske unije, samo još Republika Hrvatska nije,“ objašnjava Scalabrzza.
Divljanju cijena u ovoj platformi namjeravaju donekle stati na kraj aplikacijom koja je, kažu, u primjeni od konca rujna, a putem koje se mogu pratiti cijene u trgovačkim lancima, i ne samo njima, pa potrošači mogu odabrati najpovoljniju „košaricu“.
Koordinator prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić rekao je kako se udio mirovine u prosječnoj plaći konstantno smanjivao i danas iznosi spomenutih 35 do 36 posto.
„Republika Hrvatska je na samom dnu ljestvice unutar Europske unije, a sve ovo drugo je friziranje, uljepšavanje, skretanje. Povećali smo ovo, dali ono, dali dodatak, 13. ili 14. ili 15. mirovinu…Sve je to irelevantno ako i dalje mirovina bude na 35-36 posto prosječne plaće. Ljudi o tim temama govore iz raznih interesa: govori se o detalju, a zaboravlja cjelina. Vidi, dobili su povećanje, a što znači to povećanje u odnosu na ono što je bilo? Ništa. Svako povećanje je dobrodošlo, ali budući da ono ne prati inflaciju, onda je to samo zamagljivanje", zaključuje Bralić.
Comments