500 000 funkcionalno nepismenih u RH

Piše: dr. psych. Nera Dvornik

U gradu Splitu i njegovoj bližoj okolici, prema neslužbenim procjenama, živi oko 30 000 funkcionalno nepismenih odraslih ljudi i adolescenata. Prema istim procjenama u RH živi 500 000 takvih ljudi.

U Republici Hrvatskoj gotovo je 100% stanovništva pismeno, pa kako onda prolaze političke opcije, ekonomski modeli, novinski natpisi i članci po portalima, razne objave i grafike koji su štetni za društvo. Problem je u tome što u Republici Hrvatskoj također postoji ogromna količina ljudi koji su funkcionalno pismeni.

Izraz funkcionalna pismenost prvi puta spominje Gray 1956. godine. Prema njemu, funkcionalna pismenost je mogućnost da pojedinac na pragmatičan, politički i ekonomsko-socijalan i tehnološki način razumije pročitani tekst. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina naglasak se premješta s tehnološke na društveno-političke aspekte pojma pismenosti.

Suvremeni koncept funkcionalne pismenosti danas se definira kao koncept koji podrazumijeva znanja, vještine i vrijednosti koje pojedincu omogućuju kontrolu vlastitog života na kvalitetan način, shvaćanje osnovnih građanskih prava, sloboda te dužnosti i obveza prema sebi i državi, rješavanje različitih problema na poslu, u obitelji i u društvenom životu uopće, te političko razmišljanje koje donosi izbor prave strane u političkom ringu. Prema ovom konceptu, politička pismenost bi značila kako pojedina osoba razumije koja su mu prava i dužnosti, te da na izborima zaokruži nekoga jer razumije predloženi program i sadržaj kandidata, stranke ili koalicije, a ne da daje glas po društvenoj inerciji ili protiv nekog.

Funkcionalnu nepismenost često prati loša naobrazba, negativna okolina, sukob interesa, agresivno ponašanje prema političkim neistomišljenicima te podložnost teorijama zavjere i lažnim informacijama te lažnim vijestima, odnosno lažnim konceptom informacija koje vode čitatelja ili slušatelja, odnosno gledatelja na pogrešan zaključak.

Bilo prema klasičnoj definiciji, bilo prema suvremenoj definiciji u Dalmaciji je samo 9,40% funkcionalno pismenih osoba. Uzimajući druge regije u RH najmanja funkcionalna pismenost je u Slavoniji, 8%, a najveća u Istri 50% i na širem području Rijeke 40%.

Funkcionalno pismenih osoba u RH je 20%, u Srbiji 6%, u BiH 3%. Što se tiče ostatka Balkana, najviše funkcionalno pismenih je u Sloveniji s 75%, a najmanje upravo u BiH s već spomenuta 3%. U Europskim državama najveća funkcionalna pismenost je u skandinavskim, odnosno nordijskim državama - preko 85%, dok je na Balkanu najniža stopa funkcionalno pismenih osoba.

Zanimljiva je činjenica kako skupine koje glasaju za desnicu i ljevicu imaju veći postotak članova koji su funkcionalno nepismeni. Što je opcija ekstremnija to postotak funkcionalno nepismenih raste. Za razliku od njih, skupine koje glasaju za centrističke, regionalne i socijaldemokratske opcije imaju nižu stopu funkcionalne nepismenosti, odnosno imaju veću stopu funkcionalne pismenosti. To vrijedi i za članstvo u političkim opcijama.

– Izuzetno je zabrinjavajuće što u današnje vrijeme Republika Hrvatska, kao i sam grad Split, imaju toliko ljudi bez završene srednje škole što dovodi do pada funkcionalne pismenosti i razvoja kritičkog mišljenja. I mislim kako je potrebno sve nas na neki način uključiti, kako bi ovaj problem bio riješen, jer, očito, riječ je o velikom problemu, - kaže nam psihologica iz splitske V. gimnazije, Željka Friganović-Jerončić.

Friganović-Jerončić dodaje kako među onima bez završene srednje škole ima i radnika zaposlenih u javnim poduzećima i javnim ustanovama u Splitu – svi zaposleni putem političke veze. Govori kako je mnoštvo njezinih kolegica koje rade po vrtićima, osnovnim i srednjim školama završilo brzi tečaj pedagogije kod UNPROFOR-a ’90. godina XX. stoljeća i uspjele su se zaposliti, jer su one imale prednost pri zapošljavanju, dok su one koje su završile fakultete već 30 godina na birou za zapošljavanje.

„Ono što je najopasnije,“ objašnjava naša sugovornica, „te osobe su birači. Njihova djeca su birači. Kako će oni izabrati pravu opciju ako su sami, ili njihovi roditelji, cijeli život prolazili lišo.“

Svima poznata Helena Petrinović iz Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna Vrata iz Splita kaže kako je bit funkcionalne pismenosti ne samo pisanje, čitanje, zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000, već prvenstveno izražavanje i ispoljavanje svojih stavova na ispravan način.

„Postoji razlika između funkcionalno pismenih i funkcionalno nepismenih ljudi koji su završili istu razinu obrazovanja. Funkcionalno pismene osobe prije će glasati za građansku i socijalno osjetljivu opciju, dok će funkcionalno nepismene osobe prije glasati za nacionalističke i antioscijalne opcije. Nadalje, funkcionalno pismene osobe podržat će različitost svake vrste, dok će funkcionalno nepismene osobe odbacivati različitost i biti začahurene u svome malom nacionalističkom svijetu. Funkcionalno pismene osobe svaku će vijest promatrati kritički, dok će funkcionalno nepismene osobe upijati vijesti bez obzira na njezin sadržaj. Funkcionalno pismene osobe u najvećem broju slučajeva nisu vjernici, dok funkcionalno nepismene osobe jesu. I tako dalje…,“ rekla nam je gospođa Petrinović.

Helena Petrinović nam je rekla kako njezin Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje „Zlatna vrata“ u Splitu trenutno pohađa oko 250 polaznika raznih smjerova, što je prosječan broj u svakoj školskoj godini. Naglašava kako se osjeti razlika kod osobe od 30ak godina bez završene srednje škole i dođe u Centar na tečaj.

„Zamislite momka od 30ak godina, obrijane glave i tetoviran koji je došao preko Zavoda za zapošljavanje na naš tečaj. U početku je tukac koji je u modu ubit-zaklat i koji je tu samo kako bi primao naknadu s biroa, dok je na kraju tečaja osoba koja nešto shvaća i na neki način funkcionira iako se radi o tečaju slastučarstva“ objanila je Helena Petrinović.

Voditeljica odjela za statistiku neovisne agencije CCO iz Splita, Jelena Rogoz govori kako ju je strah za budućnost Dalmacije i cijele Republike Hrvatske jer je stopa funkcionalno nepismenih osoba svake godine sve viša.

„Sve ovo ima veze s obrazovnim sustavom, ali i s općim stanjem u društvu. Ako imamo loše školstvo, kakvo sada imamo, tada nije ni čudo što nam je stopa funkcionalno nepismenih osoba iz godine u godinu sve veća. Mislim kako je brojka od 500 000 u Republici Hrvatskoj realna, kao i brojka od oko 100 000 u Dalmaciji,“ rekla nam je gospođa Rogoz.

Rogoz smatra kako je najniža stopa funkcionalno nepismenih bila od kraja ’70. do kraja ’80. i objašnjava kako je to bilo razdoblje kvalitetnog obrazovanja – bez obzira na lošu Šuvarovu reformu – ali i konstantnog ekonomskog rasta i razvoja.

„Činjenica kako je bio jednostranački sustav, ali smo imali ogromnu stopu pluralizma u samoj razmjeni misli i ideja koji su se gradili na temelju zapadnjačke kulture koja je stizala u Dalmaciju kroz zapadnjačku modu, glazbu, filmove, TV serije, dokumentarce, vijesti i slično. Danas živimo u formalno-pravnom višestranačju, ali u materijalno-funkcionalnom smislu živimo u jednoumlju koji je odbacio sve norme pluralizma. Bitno je samo širiti lažne informacije i gledati kako zaraditi na tome, ili se uhljebiti preko HDZ-a,“ objašnjava Jelena Rogoz iz CCO-a.

Možda je nešto i u generacijskom kodu. U svijetu više nema pravog bunta za vlastita prava, sve je upalo u letargiju kao pred krah liberalizma 1929. Ni tada nije bilo kritičkog mišljenja ni funkcionalno pismenih. Samo, što danas krivca treba tražiti u drugim strukturama moći.