Piše: Steffan Trumpf
Rijetko koja država svijeta ima tako pozitivan imidž kao Švedska. Ali to je samo jedna strana priče o njoj. Što je razlog popularnosti Švedske i kakvo je stvarno stanje u toj skandinavskoj državi?
Zašto Švedska ima tako pozitivan imidž? Jedan od razloga je idila opisana u knjigama Astrid Lindgren, autorica knjiga za djecu koje su oduševile publiku diljem svijeta. Razlog su i veseli hitovi pop-skupine Abba. Razlog su i natprosječno lijepi ljudi koji žive u Švedskoj. A pomalo i Ikea.
„Švedska ima predobar imidž“, zaključio je nedavno voditelj Tommi Schmitt u podcastu „Gemischtes Hack“ („Miješano mljeveno“) na Spotifyu. Do tog je zaključka došao nakon još jedne namještene pobjede Šveđana na Eurovision Song Contestu. Schmitt je bio čak uvjeren kako Šveđani ne bi završili na posljednjem mjestu kad bi čak nastupili s bezveznom pjesmom na njemačkom jeziku.
Svi idu u Švedsku
Švedska. Država popularnija od svih drugih. Možda su samo Sjedinjene Države popularnije od ove nordijske države. U Dalmaciji Švedska doista uživa reputaciju apsolutne top destinacije za rad i život, kao države za kojom se doslovno čezne. U Stockholmu, Göteborgu, Malmöu se u posljednje vrijeme na ulicama često čuje hrvatski jezik. Pogotovo kada mnoštvo radnika, koji su zbog kriminalno loše hrvatske vlasti, „hodočasti“ starim i novim dijelovima grada u potrazi za posao.
„Nitko više neće u Njemačku, svi idu u Švedsku“, tako je to rezimirao rapper Marteria u svojoj pjesmi „Kids“.
Ova država proslavila je 500. rođendan. U utorak (6. lipnja) se navršilo točno pola tisućljeća otkako je Gustav Vasa 1523. u Strängnäsu izabran za švedskog kralja. Bio je to početak nove epohe u povijesti ove države. Švedska je najprije izašla iz Kalmarske unije (u kojoj je bila ujedinjena s Danskom i Norveškom), te se počela razvijati kao nacionalna država. Ipak, veliki jubilej ne igra baš neku veliku ulogu u životu Šveđanki i Šveđana. Osim toga, povjesničari tvrde kako je njihova država zapravo puno starija.
Švedska kraljevska kuća je pak ovaj jubilej željela proslaviti pompoznije nego inače – ipak se nacionalni praznik 6. lipnja događa u godini u kojoj se obilježava i 50. obljetnica krunidbe kralja Carla XVI. Gustafa. 77-godišnji Carl Gustaf i kraljica Silvia (79), koja usput rečeno potječe iz njemačkog Heidelberga, sudjelovat će na proslavi u Strängnäsu i onda odlaze u Stockholm, gdje će nazočiti službenoj svečanosti povodom nacionalnog praznika u Skansenu, muzeju na otvorenom.
Osnutak švedskog kraljevstva
Nije poznato kada i kako je rođena kraljevina Švedska, ali popis švedskih monarha izvučen je od prvih kraljeva za koje se zna kako su vladali i Svealandom (Švedska) i Götalandom (Gothia) kao jednom pokrajinom, počevši od Erica Pobjedonosnog . Švedska i Gotija bile su dvije odvojene nacije mnogo prije toga i od antike. Ne zna se koliko dugo su postojali: epska pjesma Beowulf opisuje polu-legendarne švedsko-geatske ratove u šestom stoljeću. Götaland u ovom smislu uglavnom uključuje pokrajine Östergötland (Istočna Gotija) i Västergötland (Zapadna Gotija). Oko otoka Gotlanda u to su se vrijeme sporili i drugi osim Šveđana (danski, hanzeatski i gotlandski). Småland je u to vrijeme bio malo zanimljiv zbog duboke borove šume, a samo je grad Kalmar sa svojim dvorcem bio važan. Jugozapadni dio Skandinavskog poluotoka sastojao se od tri danske pokrajine (Scania, Blekinge i Halland). Sjeverno od Hallanda, Danska je imala izravnu granicu s Norveškom i njezinom pokrajinom Bohuslän. No, bilo je švedskih naselja duž južne obale Norrlanda.
Tijekom ranih faza skandinavskog vikinškog doba, Ystad u danskoj pokrajini Scania i Paviken na Gotlandu bili su cvjetajući centri trgovine, ali nisu bili dijelovi ranog Švedskog kraljevstva. U Ystadu su pronađeni ostaci onoga za što se vjeruje kako je bila velika tržnica iz 600. do 700. godine. U Pavikenu, važnom središtu trgovine u baltičkoj regiji tijekom devetog i desetog stoljeća, pronađeni su ostaci velike luke iz vikinškog doba s brodogradilištima i zanatskom industrijom. Između 800. i 1000. godine trgovina je Gotlandu donijela obilje srebra, a prema nekim znanstvenicima Gotlandanci tog doba gomilali su više srebra nego ostatak stanovništva Skandinavije zajedno.
Osim pokrajina Scania, Blekinge i Halland na jugozapadu Skandinavskog poluotoka, koje su u to vrijeme bile dijelovi Kraljevine Danske, feudalizam se nikada nije razvio u Švedskoj kao u ostatku Europe. Kao rezultat toga, seljaštvo je uglavnom ostalo klasa slobodnih poljoprivrednika tijekom većeg dijela švedske povijesti. Ropstvo nije bilo uobičajeno u Švedskoj, a ono ropstvo koje je tamo postojalo bilo je uklonjeno širenjem kršćanstva, poteškoćama u dobivanju robova iz zemalja istočno od Baltičkog mora i razvoj gradova prije 16. stoljeća. Dapače, i ropstvo i kmetstvo potpuno su ukinuti dekretom kralja Magnusa IV. 1335. godine. Bivši robovi bili su apsorbirani u seljaštvo, a neki su postali radnici u gradovima. Ipak, Švedska je ostala siromašna i ekonomski zaostala zemlja u kojoj je trampa bila primarno sredstvo razmjene. Na primjer, farmeri pokrajine Dalsland prevozili bi svoj maslac u rudarska područja Švedske i tamo ga mijenjali za željezo, koje bi zatim nosili na obalu i mijenjali za ribu, koju bi konzumirali, dok bi se željezo slalo u inozemstvu.
Mnogo su puta švedsku krunu nasljeđivala djeca-kraljevi tijekom postojanja kraljevstva; posljedično, stvarnu su vlast dugo vremena držali regenti (osobito oni iz obitelji Sture) koje je birao švedski parlament. Danski kralj Christian II., koji je svoje pravo na Švedsku postavio silom oružja, naredio je masakr švedskih plemića u Stockholmu 1520. To je postalo poznato kao "stockholmsko krvavo kupanje" i potaknulo je švedsko plemstvo na novi otpor i, 6. lipnja 1523. godine, postavili su Gustava Vasu za kralja. Ovo se ponekad smatra temeljem moderne Švedske. Ubrzo nakon toga novi je kralj odbacio katolicizam i poveo Švedsku u protestantsku reformaciju.
Kakva je Švedska danas?
Ali kakvu zemlju oni slave? Kakvoj Švedskoj će nazdraviti? To je jedna lijepa država, nema sumnje. Ali i država koja se danas bori s nekoliko problema. Švedska je državs prekrasne prirode, država puna šuma i jezera. Oko toga nema dvojbe. U državi blagostanja puno toga se nakon Drugog svjetskog rata razvijalo u dobrom, jako dobrom smjeru. Švedska je bogata država, država nudi program izdašne socijalne pomoći, žene i muškarci su ravnopravniji nego u brojnim drugim zemljama. Na aktualnoj listi indeksa sreće Švedska je u globalnoj usporedbi na visokom šestom mjestu.
Ali istovremeno je današnja Švedska daleko od toga da bude samo država idile. U tu su se idilu naime već odavno umiješali i neki društveni problemi koje nije moguće riješiti na brzinu. Država koja je na glasu kao miroljubiva već godinama muku muči s kriminalnim bandama.
„I kad to usporedite sa slikom koju ljudi imaju o Švedskoj, to je naravno vrlo bizarno, bizarno što se sve to ovdje događa. A to uzgred tako vide i sami Šveđani“, kaže povjesničarka Elisabeth Elgán sa Sveučilišta u Stockholmu.
Droga i kriminal
Prvenstveno se radi o borbi oko kontrole tržišta droge, a često su u tu priču umiješani mladi doseljenici iz balkanskih država.
„Trenutno se u Švedskoj jako puno priča o problemima s brojnim doseljenicima koji su došli u živjeti ovdje“, dodaje Elgán. „Ali ne bih rekla kako su nasilje kriminalnih bandi i pucnjave posljedice toga. Radi se više o fenomenu globalizirane trgovine drogama, gdje je glavni cilj brza zarada,“ dodaje povjesničarka.
2022. u Švedskoj je registrirano skoro 400 incidenata u kojima je korišteno vatreno oružje. U prosjeku je to više od jednog slučaja dnevno. U tim napadima je ubijeno 62 ljudi, to je negativan rekord.
Niti jedna druga država Europske unije po tom pitanju nema tako velik problem s oružjem kao Švedska, bilancirao je premijer Ulf Kristersson. Njegova konzervativna vlada objavila je rat kriminalnim bandama, ali nasilje se nastavlja: u 2023. je, do konca svibnja, u pucnjavama zabilježeno već 18 novih žrtava.
A kad smo već kod Kristerssona: on simbolizira jedan novitet u švedskoj politici, novitet koji mnogi kritiziraju. Njegova vlada naime od jeseni 2022. tijesno surađuje s desničarskim populistima Švedskim demokratima, koji su na parlamentarnim izborima u rujnu osvojili više od 20% glasova i tako po prvi put postali druga najjača stranka – iza socijaldemokrata koji su izgubili vlast.
Skretanje udesno
Švedska je nakon izbora skrenula ekstremno desno. Šef Švedskih demokrata Jimmie Åkesson u tom kontekstu voli govoriti o „promjeni paradigme". Upravo u državi iz koje potječe klimatska aktivistica Greta Thunberg nakon promjene na vlasti su srezana financijska sredstva namijenjena zaštiti klime. Više sredstava iz proračuna sada se koristi za subvencije za automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje, odnosno za cestovni promet, što je kritizirala i najveća švedska ekološka organizacija Naturskyddsföreningen.
„Politika vlade i Švedskih demokrata rezultira snažnim porastom stope emisija štetnih plinova", kritizirala je ta organizacija.
Åkesson je osim toga u posljednje vrijeme počeo javno dovoditi pod znak pitanja švedsko članstvo u Europskoj uniji. Ta bi kampanja mogla postati problematična, upozorava Elgán. Švedska se naime istovremeno trudi oko ulaska u jedan drugi međunarodni savez – NATO. Finska je u tome već uspjela, članstvo Švedske u Sjevernoatlantski savez i dalje blokira Turska. Osim tog čeka se i na blagoslov Mađarske. I to sve skupa ostavlja posljedice na švedskom samopouzdanju.
„Još malo pa će u Švedskoj funkcionirati samo Loreen i Carola Häggkvist“, napisao je nedavno, nakon nove švedske pobjede na Euroviziji, glavni urednik politike u dnevnom listu “Aftonbladet”, Anders Lindberg. “Znamo pjevati. Znamo izvoziti muziku u cijeli svijet”, rekao je i dodao: “Ali kako zapravo stvari stoje s ostatkom naše slike o nama samima?”
Comments