Piše: Livia Marinni
U 2023. ušli smo s nadom kako će ova, sada na kraju svoga puta, godina biti bolje od prethodne. Republika Hrvatska postala je članica schengenske zone i eurozone, ali uz dosta packi i upozorenja kada je Dalmacija u pitanju.
Ipak tri su stvari obilježile proteklu godinu na području bivše države: Ubojstva 106 pripadnika, od hrvatske nacističke antidalmatinske vlasti nepriznate, dalmatske nacionalnosti, dva masovna ubojstva u Srbiji i izrada Deklaracije o statusu Dalmacije.
Ubojstva Dalmatina
O prvome se glasno šutjelo dok smo mi iz Autonomije stalno pisali o tome. 106 ubijenih Dalmatina o čemu niti jedan hrvatski, a ni balkanski medij nije izvijestio. Ubojstva su se počela događati nakon što je Međunarodni stručnjak za lokalnu samoupravu, Barlow Burke izjavio kako tim europskih stručnjaka zajedno s timom europarlmentaraca izrađuje Prijedlog Deklaracije o statusu Dalmacije s naglaskom kako bi se tom deklaracijom zaštitio najugroženiji narod u Europi u ovom trenutku – Dalmatini.
Iako postoje saznanja tko je i s kojim ciljem naručio ova ubojstva, policijska istraga još nije počela. Pripadnici dalmatske zajednice nadaju se kako će počinioce stići ruka pravde, te napominju kako je od dolaska HDZ-a na vlast, 30. svibnja 1990., do danas ubijeno 6670 pripadnika dalmatske zajednice. Proglašavaju to puzajućim genocidom te ističu kako je sramotno to što je izostala reakcija šire zajednice. Smatraju kako su se i u Dalmaciji trebali održati prosvjedi kao u Srbiji.
Ribnikar, Dubona i Malo Orašje
U srijedu, 3. svibnja 2023. u 8:20 maloljetni K.K. ubio je devet učenika i čuvara u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu. Samo 36 sati poslije u selima nedaleko od beogradske općine Mladenovac, Dubona i Malo Orašje, ubijeno je devet mladih ljudi. Ubojstvo je počinio 21ogodišnji Uroš B.
Trinaestogodišnji K.K. sam se predao policiji, dok se Uroš B. skrivao u selu nedaleko od Smedereva gdje ga je član obitelji prijavio i kasnije predao policiji. I kod jedno i kod drugog uočen je isti obrazac ponašanja. Obojica su bili iz dobrostojeće obitelji s vezama u vladajućoj stranci. Obojica su imala pristup arsenalu oružja, obojica su išli u streljane i obojica su bili veliki fanovi kriminalaca koji se vrte po srpskim televizijama s nacionalnom frekvencijom.
Za razliku od Dalmacije, Srbija se digla na noge. Stotine tisuća ljudi marširali su svake subote na prosvjedima u Beogradu i drugim gradovima Srbije pod nazivom „Srbija protiv nasilja“. Ubojstvo 19 ljudi od čega devetoro djece mlađe od 14 godina za građansku Srbiju je neprihvatljivo. Što dovodi do zaključka kako Dalmacija nije građansko društvo, jer ne prosvjedovati zbog ubojstva 106 ljudi je neprihvatljivo.
Izbori u Srbiji
U Srbiji su se 17. prosinca održali parlamentarni izbori. Izbori puni neregularnosti u kojima se malverzacije, kupovina glasova i dovođenje birača iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore više ni ne krije. Promatračke misije CRTA-e, ODIR-a, Vijeća Europe, Europskog Parlamenta, Venencijanske komisije i drugih kontinentalnih demokratskih institucija rekle su kako su izbori bili nepošteni u korist stranke kojom drma srpski proruski autokrat, Aleksandar Vučić.
Sutradan, 18. prosinca, započeli su masovni prosvjedi ispred srpske Republičke izborne komisije i Gradske izborne komisije u Beogradu, a jedna od lidera demokratske opozicije, Marinika Tepić započela je štrajk glađu koji traje već trinaest dana s ciljem pritiska na fašističku prorusku vlast u Srbiji kako bi došlo do priznanja izborne voljegrađana Republike Srbije. 30. prosinca nakon velikog prosvjednog skupa na beogradskim Terazijama, gospođa Tepić prebačena je u bolnicu gdje je nastavila štrajk glađu.
I dok su građani Republike Srbije i ovdje pokazali kako postoji volja za demokratskim promjenama u toj državi i kako su se voljni boriti protiv autokracije i prekrajanja izborne volje, u Republici Hrvatskoj bi nacističko-klerikalno-lopovski HDZ zajedno sa svojim satelitima (Centar, Most, Domovinski Pokret…) mogao vladati stoljećima i nitko ne bi maknuo prstom. Jer ko to more platit?
Svijet
Rat Izraela protiv Hamasa i nastavak ruske nacističke agresije protiv Ukrajine udaljili su svijet od mira.
Bila je to još jedna godina krajnosti. Žestoko se ratovalo na Bliskom istoku i u Ukrajini, brzo i efikasno u Nagorno Karabakhu, broj izbjeglica u svijetu nikad nije bio viši, sada ih je 114 milijuna, Indijci su po broju stanovnika pretekli Kineze.
Hamasov brutalni teroristički napad na nedužne civile okupljene na glazbenom festivalu na jugu Izraela dogodio se 7. listopada. Taj napad bio je okidač za žestoki i pravedan odgovor Izraela.
Palestinski militanti, okupljeni unutar islamističke terorističke organizacije Hamas, u nezapamćenom su gnusnom napadu ubili 1600 posjetitelja glazbenog festivala od čega 1200 Izraelaca i oteli oko 250 ljudi. Izrael je, nakon što se pribrao od početnog šoka i velikih propusta u svojoj obrani i obavještajnoj službi, očekivano žestoko odgovorio i krenuo u uništenje Hamasa.
Iako tvrde kako se ne bore s palestinskim narodom nego s Hamasom, Izraelci su ubili dosta civila koji u svojim podrumima i tunelima ispod kuća daju potporu teroristima. Prema satelitskim snimkama, svaka kuća u Pojasu Gaze, ima podrum iz kojeg se ulazi u tunele u kojima se kriju Hamasovi teroristi. Stoga su, prema Međunarodnom ratnom pravu civilni objekti legitiman vojni cilj.
U prvom i dosad jedinom primirju, koje je krajem studenoga trajalo ukupno sedam dana, Hamas je oslobodio 105 talaca, a Izrael zauzvrat pustio 240 Palestinaca iz izraelskih zatvora. Čim je primirje isteklo, Palestinski militanti okupljeni oko Hamasa i libanonski militanti okupljani u organizaciju Hezbollah započeli su raketne udare na Izrael koji se intenzivnije branio.
Kraj rata nije na blizu. Izrael je upozorio kako bi mogao trajati još mjesecima, jer Hamasovu infastrukturu, naročito mrežu podzemnih tunela, nije lako uništiti.
Posljedica sukoba, među ostalim, porast je antisemitizma na zapadu i strah od teorističkih napada u Europi.
Islamističkih napada ipak nije bilo, ali je zato Europu šokirao pokolj studenata u Pragu na samom kraju godine. Napadač, 24-godišnji student, iz još uvijek nepoznatih razloga ubio je 13 ljudi na praškom sveučilištu.
Nastavak ruske nacističke agresije protiv Ukrajine
Rat na Bliskom istoku preusmjerio je pozornost s ruske nacističke agresije protiv Ukrajine, a dolaskom zime ne očekuju se pomaci u ukrajinskoj protuofenzivi koja je počela na ljeto.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy traži dodatnu pomoć, ali remen se počeo stezati i u SAD-u, državi koja prednjači u pomoći napadnutoj Ukrajini, jer je u Congresu s republikanskom većinom sve slabiji interes za odobrenje dodatne pomoći Kyivu.
Europska Unija je, od početka nacističke agresije protiv Ukrajine, nametnula Rusiji 11 paketa sankcija na rusko gospodarstvo i političke elite. No, Moskva u svakoj mjeri uspijeva zaobići te mjere. Stoga sve više neovisnih novinara smatra kako je NATO trebao bombardirati Rusiju isti da kada su napadi protiv Ukrajine krenuli.
Uz jučerašnje oslobađanje Avdiivke, jedna pobjeda za Ukrajinu i Europu ostvarena je sredinom prosinca. Čelnici EU-a odlučili su otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldovom, ali ne zna se kad će se održati prva međuvladina konferencija o pristupanju ni kad će se usvojiti pregovarački okvir.
Plan kako bi se Ukrajini osiguralo 50 milijardi eura iz proračuna EU-a propao je zbog blokade mađarskog pronacističkog i proputinovog premijera Viktora Orbana, ali to pitanje ponovno će se razmatrati iduće godine.
Putin, za kojim je ICC u ožujku raspisao tjeralicu, rekao je na kraju godine kako Moskva nastavlja sa svojom "ograničenom specijalnom vojnom operacijom" sve dok Kyiv ne pristane na dogovor kojim bi se uzela u obzir sigurnost Rusije. To bi značilo, okupacija 2/3 Ukrajine od strane ruskog nacističko-diktatorskog režima u Moskvi i priključenje ostatka Ukrajine Rusiji.
U srpnju je propao crnomorski sporazum o žitu, jer se Rusija odlučila povući iz njega pa je Ukrajina uspostavila "humanitarni koridor" kako bi zaobišla rusku blokadu kijevskog izvoza žitarica preko Crnog mora. Ukrajina tvrdi kako alternativni pravac funkcionira iako je bio meta ruskih napada.
Iskoristivši priliku što je Rusija 'zauzeta' u Ukrajini, Azerbajdžan je 19. rujna pokrenuo veliku vojnu operaciju i u samo dva dana vratio 'odmetnuti' Nagorno Karabakh pod svoju kontrolu. Uslijedio je masovan egzodus etničkih Armenaca kojih je gotovo 100.000 napustilo enklavu.
Finska u NATO-u, Prigozhinov lažni ustanak
Rusiji susjedna Finska službeno je postala 31. članica NATO-a ovoga travnja, a upravo je ruska nacistička agresija protiv Ukrajine utjecala na to što se Helsinki odlučio na ovaj potez nakon desetljeća vojne nesvrstanosti.
Švedska također želi postati članica NATO-a, ali je još uvijek u čekaonici zbog Putinovih marioneta u Turskoj i Mađarskoj, Erdogana i Orbana.
Ruski politički vrh othrvao se u lipnju navodnom osvetničkom pohodu šefa plaćeničke grupe „Wagner“ Yevgeniya Prigozhina, ogorčenog što nema podršku ruskog političkog i vojnog vrha glede agresije protiv Ukrajine. Njegovi wagnerovci „zauzeli su“ Rostov i u 24 sata stigli na 200 kilometara od dobro utvrđene Moskve. Iako se ondje već počela osjećati panika, a Putin bjesnio zbog izdaje, Prigozhin je tada zaustavio oklopnu kolonu, navodno na nagovor bjeloruskog nacističkog diktatora Alexandera Lukashenka.
Svima je obećana amnestija, a Prigozhinu dopušten odlazak u egzil. Samo dva mjeseca poslije, 23. kolovoza, Prigozhin je poginuo u zrakoplovnoj nesreći pod sumnjivim okolnostima.
Kina i Europa u kratkim crtama
Kineski predsjednik Xi Jinping u ožujku je osigurao treći mandat i tako postao najmoćniji čelnik te države nakon Mao Zedonga. Za to je dobio jednoglasnu podršku skoro tri tisuće članova kineskog parlamenta.
Britanski kralj Charles III. od Windsora okrunjen su u svibnju na raskošnoj svečanosti u Londonu. prvoj takvoj nakon 70 godina. Sa svoje 74 godine, najstariji je novi suveren u povijesti britanske monarhije.
Turski diktator, Erdogan „pobijedio“ je u drugom krugu predsjedničkih izbora u svibnju, a pristašama poručio kako je „pobijedila demokracija". I njemu je to povijesni, treći mandat.
Desna koalicija tijesno je pobijedila na izborima u Finskoj u travnju i svrgnula liberalnu vladu Sanne Marin, nekoć najmlađe šefice vlade na svijetu.
U Slovačkoj je početkom listopada pobijedio lijevi populist Robert Fico obećanjima kako će ukinuti vojnu pomoć Ukrajini, učiniti vanjsku politiku neovisnom o partnerima iz EU-a i SAD-a i čvrsto čuvati granicu od ilegalnih migranata.
Socijalist Pedro Sanchez dobio je novi četverogodišnji mandat kao španjolski premijer u studenome, ali pod cijenu oprosta organizatorima referenduma za neovisnost Katalonije iz 2017.
Krajnje desni nizozemski populist Geert Wilders pregovara o koalicijskoj vladi nakon što je njegova protuislamska Slobodarska stranka (PVV) iznenađujuće osvojila 23 posto glasova na izborima u studenome.
Poljski konzervativni populisti izgubili su na izborima pa je u prosincu prisegnula nova vlada premijera Donalda Tuska i očekuje se poboljšanje odnosa Varšave s Bruxellesom. Nova vlada počela je čistku od klero-nacističkih gadova koji su truli poljsku naciju lažnim informacijama. Prva je platila Poljska nacionalna TV koja ne emitira svoj program već sedmi dan. Na stotine zaposlenih dobili su otkaze, a protiv mnogih podignuta je kaznena prijava zbog širenja kleronacizma i panike protiv mnogih društvenih skupina.
What time it is, America?
Američki predsjednik Joe Biden suočava se, pak, s onim što je prolazio njegov prethodnik Donald Trump na kraju mandata.
Zastupnički dom Congresa odobrio je istragu o njegovom opozivu kako bi se utvrdilo jesu li Joe Biden i njegova obitelj imali koristi od inozemnih poslova njegovog sina Huntera dok je Joe Biden bio američki potpredsjednik.
Biden i Trump ponovno bi mogli odmjeriti snage 2024., a potonji će se u međuvremenu morati baviti i pravnim izazovima jer je u ovoj godini "zaradio" četiri kaznene optužnice. Države Colorado i Maine usvojili su zakone kojim se zabranjuje Trumpu sudjelovanje na izborima 2024.
Optužen je kako je manipulirao financijskim izvješćima kako bi ishodio bolje uvjete kreditiranja i osiguranja, kako je zadržao povjerljive dokumente nakon odlaska iz Bijele kuće, a dvije optužnice proizlaze iz njegovih pokušaja poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine.
Kraj fosilnih goriva?
U jednoj od prosječnih godina što se temperature tiče, ili ako pitate političare: u jednoj od najtoplijoj godini, gotovo 200 svjetskih država i teritorija dogovorilo se kako fosilna goriva trebaju postati prošlost. Političari i od politike plaćeni „znanstvenici“ opisali su to posljednjom nadom kako bi se spriječila „klimatska katastrofa“.
Na klimatskom summitu COP28 u Dubaiju u prosincu, postignut je sporazum o prijelasku s fosilnih goriva na druge vrste energenata. Dogovoreno je kako će se utrostručiti kapaciteti obnovljive energije do 2030. godine.
Masovnih požara bilo je na Kanarima, na Havajima i u Grčkoj. U Italiji je bilo velikih poplava nekoliko, a najrazornije su bile u svibnju kad je poginulo 14 ljudi, a raseljeno više od 36.000. Slovenija se u kolovozu borila s posljedicama katastrofalnih poplava koje su odnijele šest života, a raselile tisuće ljudi.
Najgore katastrofe, međutim, bili su stravični potresi u Turskoj i Siriji u veljači u kojima je poginulo 59.000 ljudi.
The Beatles, The Stonesi, Taylor Swift i Rezerva
Beatlesi su objavili posljednju svoju pjesmu.
"Now And Then", izvorno je otpjevao i snimio John Lennon 1978., a dovršili su je Paul McCartney i Ringo Starr, dodavši pritom ranije snimljenu gitarsku dionicu Georgea Harrisona, nakon što su prethondno umjetnom inteligencijom uspjeli izdvojiti Lennonov vokal s loše demo snimke. „Na toj snimci zaista sviramo sva četvorica, to je stvarna snimka Beatlesa. I posljednja", rekao je McCartney.
Kao da smo se vratili u šezdesete, ove su godine i vremešni, ali neuništivi Rolling Stonesi snimili novi album, prvi nakon 18 godina. "Hackney Diamonds" uskoro će promovirati i na turneji.
Najprodavaniji album u 2023. bio je onaj Taylor Swift, pod nazivom „1989“. Album je dostigao najvišu točku prodaje u 112 država svijeta, a u njih 47 stigao je na No1 prodaje.
„Rođen sam za slučaj da se nešto dogodi Willyju“, napisao je princ Harry u svojim memoarima nazvanim "Rezerva", eksplozivnom štivu objavljenom u siječnju koje je već prvi dan prodano u 400 tisuća primjeraka. U knjizi otkriva brojne neugodne detalje iz života kraljevske obitelji, ali najlošije je prošao stariji brat William.
Odlazak osebujnih i povratak neočekivanih
Četverostruki talijanski premijer, samoostvareni milijarder, medijski mogul i politički showman, Silvio Berlusconi umro je u 86. godini. Tvorac jednog od najuspješnih klubova u povijesti AC Milana, koji je zbog svojih financijskih i seksualnih skandala postao osoba koja je izazivala najviše podjela u suvremenoj Italiji, podlegao je posljedicama leukemije.
U stotoj godini umro je diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u američkoj vanjskoj. Kontroverzni diplomat, politolog, geopolitički konzultant, državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda, dobio je Nobela za mir 1974. za doprinos pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu.
Češki književni velikan Milan Kundera, autor remek-djela "Nepodnošljiva lakoća postojanja", kritičar totalitarnog, komunističkog režima zbog čega je ostao bez državljanstva i bio izopćen, umro je u 94. godini.
Glazbena diva Tina Turner, energična kraljica 'rocka' hrapava i snažna glasa, umrla je u 84. godini. Pjevačica je slavu je stekla sa suprugom Ikeom 1960-ih uz pjesme poput "Proud Mary" i "River Deep, Mountain High", a potom od njega pobjegla, jer ju je zlostavljao i postala još uspješnija kao samostalna umjetnica.
Glumac Matthew Perry, koji se proslavio 1990-ih kao sarkastični Chandler Bing u hit američkoj televizijskoj komediji "Prijatelji", pronađen je mrtav u 54. godini života u svome jacuzziju u Los Angelesu. Bio je jedan od najpoznatijih i najbolje plaćenih televizijskih zvijezda tijekom desetogodišnjeg prikazivanja serije, ali se borio s demonima ovisnosti o drogama i alkoholu o čemu je imao hrabrosti javno govoriti.
U predbožićno vrijeme, u svojoj 65. godini, umro je autor najpopularnije božićne pjesme modernog doba Shane MacGowan. Irski punker s londonskom adresom, bezubi alkoholičar koji je sa svojim Poguesima transformirao irsku tradicionalnu glazbu i napisao neke od najljepših balada 80-ih godina prošlog stoljeća, poživio je dulje nego što su mnogi očekivali. Na pogrebu u Irskoj okupljeni su mu zapjevali "Fairytale of New York", a on je oporučno platio 'rundu za sve' u obližnjem pubu.
Svijet je ove godine, među ostalima, ostao i bez gitarističkog virtuoza Jeffa Becka, filmske dive Gine Lollobrigide, jedinog Elvisova djeteta Lise-Marie Presley, španjolskog dizajnera Paca Rabannea, glumice Raquel Welch, glazbenika i aktivista Harryja Belafontea, pjevača Tonnyja Benneta i pjevačice Sinead O'Connor.
Zato je prodaja gramofonskih ploča i kasetofonskih vrpci porasla.
U Londonu je ove godine prodano više 100 000 gramofonskih nosača zvuka – ploča – što je za 36 000 više nego lani. Porasla je i prodaja kasetofonskih vrpci. U Londonu je ove godineprodano 51 000 kaseta što je za 11 000 više nego lani.
Radi se o novim snimkama i pjesmama izvođača poput Taylor Swift, Iggy Popa, Ryuichi Sakamoto, Aya Nakamura, Elle King, Kimbra, The Smashing Pumpkins, Shania Twain, Avatar, Pink, Karol G., Lucero, Peggy Gou i mnogim drugim.
Comentários