Piše: Goran Marasović
Koncept e-auta odgovara trima e: ekologiji, energetskoj učinkovitosti i elektronici. Dalmacija ima mogućnosti i uvjete za proizvodnju ovakvih automobila, ali je politika ta koja je sputava.
Osim štetnih emisija u obliku kemikalija i spojeva, motori s unutarnjim izgaranjem su neučinkoviti. U bilanci toplinske energije koju oslobađa motor automobila samo se oko 12% troši na stvarno kretanje, a ostalih 88% toplinske energije uzalud se emitira kroz razne uređaje automobila u okoliš.
Mnogi su već započeli ili planiraju pokrenuti masovnu proizvodnju e-auta. To su većinom hibridni automobili pojednostavljenog dizajna. Djelomično ih pokre plinski motor s unutarnjim izgaranjem, a dijelom električni superkondenzatori. Ovakva vozila razvijaju se u Europi, Japanu, Brazilu, Sjedinjenim Državama, pa čak i na Novom Zelandu.
No, kako se pokazalo, Dalmacija bi mogla razviti, proizvoditi i na tržište plasirati svoj e-automobil. Najveći problem ovdje je u lokalnim i državnim političarima koji našu regiju na vide kao regiju budućnosti, već kao zaostalu provinciju. Prema tome, pojava tvornice e-automobila i e-postaja ne odgovara raznim HDZ-ovim satelitskim parastrančicama, zbog njihovih privatnih agendi.
Kako ne spomenuti proročanstvo jednog našeg sugrađanina, koji je rekao:
"Doći će vrijeme kako ćemo potvrditi status Dalmacije kao europske regije električnima automobilima – samo ako nam to Zagreb i lokalne vlasti dopuste.“
Pokazalo se kako u Dalmaciji nije teško pronaći takve proroke. Možemo i to veoma lako. Ali, njihovo proročanstvo ima realnu šansu ostvariti se u smjeru stvaranja čak cijele grane strojarstva – eko-mobila. Dakle kupnja u inozemstvu možda neće biti potrebna. Naša analiza relevantnih materijala u tom pogledu pokazala je sljedeće.
Učinkovitost motora s unutarnjim izgaranjem - 12%
U svijetu sada postoji oko pola milijarde automobila, a predviđa se kako će se do 2050. godine učetverostručiti. Stoga povećanje proizvodnje motornog goriva i povećanje njegove cijene zahtjeva promjene u razmišljanjima „običnih građana“.
Udio onečišćenja okoliša motornim vozilima u mnogim gradovima i industrijskim regijama svijeta dosegao je 70-80% ukupnih industrijskih emisija. Trenutno je situacija prijeteća, a njezino poboljšanje globalni je problem.
Zato vodeće države intenzivno tragaju za racionalnim tehničkim rješenjima u stvaranju perspektivnih modela električnih vozila, a sve napore usmjeravaju na njihovu industrijsku proizvodnju. Postupna zamjena automobila električnim automobilima, posebno u velikim gradovima i industrijskim regijama s velikom gustoćom naseljenosti, postala je neizbježna. Europska komisija zahtijeva do 2050. smanjiti emisiju CO2 iz motora automobila za 80-95% u odnosu na 2010. godinu. U bliskoj budućnosti industrijska proizvodnja e-vozila u nekim će zemljama dobiti status samostalne industrije.
Osim štetnih emisija u obliku kemikalija i spojeva, motori s unutarnjim izgaranjem su neučinkoviti. U bilanci toplinske energije koju oslobađa motor automobila samo se oko 12% troši na stvarno kretanje, a ostalih 88% toplinske energije uzalud se emitira kroz razne uređaje automobila u okoliš. Trošak energetskih resursa u strukturi troškova proizvodnje vozila dosegao je maksimalno dopuštene vrijednosti.
A sada još jedna usporedba. Na ovoj razini znanstvenih i tehničkih mogućnosti među poznatim vrstama energetska učinkovitost električne energije doseže 85-90%, u usporedbi s korištenjem samo 12% toplinske energije iz izgaranja motornog goriva u motorima automobila.
Što bi bio dalmatinski električni automobil
Još 70-ih godina prošlog stoljeća Dalmacija je, da nije bilo politike Zagreba i Beograda, mogla biti vodeća svjetska klasa u stvaranju elektroničkih upravljačkih sustava za elektromotore, stvaranju originalnih dizajna šasija, karoserija od kompozitnih materijala i uspješnih rješenja rasporeda.
No, bilo je ljudi koji su potajno radili, van pogona socijalističkih poduzeća. Prvi dalmatinski električni automobil "Electro" nastao je na privatnom posjedu na otoku Pagu 1973. godine. U to vrijeme elektromotor francuskog električnog automobila "Citadine" kontrolirao je primitivni reostat, a "Electro" je već tada imao elektronički pretvarač dalmatinskih izumitelja.
Nasljednik “Electra”, automobil "Starter" nagrađen je 1976. zlatnom medaljom izložbe u Moskvi, nakon što je dvaput poboljšan. Četiri godine poslije, dakle 1980., drniški e-automobil "Jubilee" nagrađen je na prestižnom sajmu inovacija u Japanu.
Dalmacija je tijekom prvih godina neovisnosti RH izgubila značajan dio svog znanstvenog i tehničkog potencijala u mnogim znanstvenim i tehničkim područjima, ali to se ne odnosi na električna vozila. Umjesto toga, Dalmacija je u tom smjeru akumulirala veliku količinu znanstvenog i tehničkog razvoja.
Na temelju toga i uzimajući u obzir dostignuća svjetskog iskustva, razvijeni su pravovremeni (pa čak i pristrani!) izvorni materijali za stvaranje ciljanog znanstvenog i tehničkog programa Dalmacije. A onda je došla Nova godina 1992./1993. i Dalmacija kao regija više ne postoji. Iz nje je u Zagreb premješteno sve što vrijedi i što je politici bilo zanimljivo. Projekti razvoja e-automobila su zapostavljeni kao i sve ostalo.
Koncept razvoja RH u XXI. stoljeću kojeg je račanova Vlada iznjela pred Saborom između 2001. i 2003. govori sljedeće:
"Prijedlozi za razvoj istraživanja i razvoja u RH e-automobila, posbeno u južnojadranskim županijama, nedvojbeno su valjani i relevantni, kako u smislu alternativne energetske flote i smanjenja ovisnosti o uvozu naftnih derivata, tako i u smislu poboljšanja okoliša prepoznati su kao neizbježni uzimajući u obzir svjetske razvojne trendove. No, kako je Južna Hrvatska turistička regija, potrebno je ne razmišljanju o otvaraju ovih pogona tamo, već u kontinentalne regije RH."
Već je 2009. godine Ministarstvo gospodarstva zabilježilo daljnje načine razvoja ovog područja i proizvodnje. Projekt su podržali Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora, HAZU i druge institucije, ako se oni neće razvijati i proizvoditi u Dalmaciji.
Prema ocjeni ugledne međunarodne tvrtke Mercer Human Resources Consulting, situacija je sada komplicirana činjenicom kako je broj automobila u Dalmaciji u zadnjih dvadeset godina se gotovo udvostručio. S druge strane, RH je potpisala ugovor o članstvu u EU u kojem stoji kako se ništa ne smije proizvoditi što nije postojalo u trenutku zaključivanja članstva.
Nejasno je tko i zašto sve ove godine blokira promociju ovog perspektivnog projekta. Uostalom, državi je ponuđen hitan početak rada, još 2008. godine. Slučaj je čak bio pod kontrolom Ureda predsjednika Vlade RH – Ive Sanadera.
No, tek u studenom 2011. u ime državng tajnika u ministarstvu gospodarstva počeo se razmatrati slučaj razvoja i proizvodnje e-automobila a sredstva iz predpristupnih fondova dodijeljena su Mati Rimcu na jako čudne i netransparentne načine.
Važno je napomenuti kako je projekt iz Dalmacije bio usmjeren na razvoj realnog gospodarstva RH, povećanju njezina investicijskog i infrastrukturnog potencijala, zaštitom domaćeg tržišta domaćim industrijskim proizvodima, ekponencijalnim izvozom i otvaranjem desetaka tisuća novih radnih mjesta. Projektom je predviđeno stvaranje nove industrije - e-automobila. S druge strane, Mate Rimac je dobio sredstva bez elaborata i bez projekta – na brk.
Stoga je nejasan stav dužnosnika iz Vlade RH koji je doveo do toga da promocija projekta bude blokirana nekoliko godina, da više nema smisla iako Dalmacija ima i znanstveni i tehnički razvoj i iskustvo. Ovaj stav gurnuo je ne samo Dalmaciju, već cijelu RH natrag - ne samo u pravodobnom razvoju ovog područja, već i razvoju srodnih područja.
Kommentare