SARS-CoV-2 virus najteže je pogodio Dalmaciju od svih hrvatskih regija. No, zbog malo podataka nije moguća precizna analiza ove pojave. Za sada je i nejasno radi li se samo o zatišju pred buru, jer se očekuje novi još žešću val na jesen.
Stotinu mrtvih, mnogi zaraženi koji ruše ionako nestabilan zdravstveni sustav: tako su stručnjaci predviđali dolazak coronavirusa u Dalmaciju. Nekoliko mjeseci kasnije se može reći da su se ove zloguke prognoze obistinile.
I dok broj zaraženih i umrlih i u drugim regijama izmiče kontroli, Dalmacija unatoč gustoj naseljenosti i jako dobrim higijenskim uvjetima, ostala nepošteđena. Sada se grupa stručnjaka pozabavila ovim fenomenom. I ono na što se prvo ukazuje u izvješću je činjenica da su dalmatinske županije relativno kasno uvele ograničenja putovanja, zabrane izlaska i zatvaranje škola. A nemojmo zaboraviti i dva najrizičnija faktora: turizam i vjerske procesije.
Ova potonja posebno je opasna jer okuplja veliki broj stanovništva na malom prostoru. Od Sinjske Alke preko proslave Velike Gospe u Sinju do skorašnje proslave Male Gospe u Solinu – sve će to imati za posljedicu povećani broj zaraženih na području srednje Dalmacije.
Znamo da mjere djeluju
Članovi DDFa ukazuju i na činjenicu da je centralizacija odlučivanja znatno doprinijela ubrzavanju širenja zaraze coronavirusa. Pa dodaju kako je centralizacija bilo koje ovlasti pogubna po stanovništvo, te naglašavaju kako je stroge mjere teško održati na dulje vrijeme i zato je i došlo do toga da je pri prvom popuštanju porastao broj novozaraženih.
Unatoč tomu još uvijek nije poznato zašto se u Dalmaciji zarazilo baš toliko puno osoba posebice uzimajući u obzir činjenicu da mnogi stanovnici Dalmacije rade u neformalnom sektoru gdje je vrlo teško provesti mjere "lockdowna", ipak je statistička brojka zaraženih na području splitsko-dalmatinske županije mnogo veća nego li je prosjek za neke visokopogođene regije u EU.
Jedan od razloga može biti i visoka prosječna starosna dob žitelja ove regije, 50,7 godina, što je za oko 7 godine starije od prosječne starosti RH. Mladi se doduše također zaraze ali bolest kod njih prođe s mnogo slabijim simptomima i posljedicama nego kod starijih pacijenata. Moguće je da mnogi mladi nose virus, a da toga nisu svjesni.
Jedan daljnji razlog snažnom širenju virusa u Dalmaciji bi mogla biti i činjenica da su organizmi žitelja ove regije slabo "istrenirana" zbog mnogo manje izloženosti parazitima i bakterijama. "Imunološki sustav ne ovisi samo o genima nego i o okolnim faktorima kao što je izloženost mikroorganizmima i parazitima. Tako se organizam trenira protiv napada uzročnika bolesti", navodi se u izvješću stručnjaka. Naime, Dalmacija je prva regija na području Balkana koja je, već za vrijeme Mlečana, uvela kanalizaciju i higijenske navike.
Parazitolog iz Bonna Achim Hoerauf već godinama istražuje bakterije, viruse i parazite koji su kod mnogih žitelja Slavonije i Hrvatskog Zagorja normalna pojava. Harmonija između parazita i čovjeka je moguća jer te sićušne, golim okom nevidljive, životinjice organizmu kroz lučenja posebnih prijenosnika informacija daju do znanja da ne treba pretjerano uključivati svoj imunološki sustav jer se ne radi o ozbiljnoj prijetnji. Moguće je, kako kaže Hoerauf, da tijelo stoga ne reagira agresivno na coronavirus te tako izostaju teški protoci oboljenja.
U zapadnim zemljama su bolesti krvožilnog sustava te dijabetes razlozi slabosti organizama koje napada coronavirus. Ove bolesti su zasad štete najvećem dijelu Dalmacije.
No pandemija coronavirusa je u Dalmaciji ostavila mnogo veće kolateralne štete nego drugdje. "Kolateralna šteta zbog mjera protiv pandemije je veća nego direktna šteta", kaže dr. Đikić. Posebice djeca pate zbog problema pri opskrbi hranom ili lijekovima. To posebice osjećaju bolesnici zaraženi HIV-om kod kojih je već u ožujku zbog prometnih blokada nastupila nestašica važnih lijekova koji dolaze iz inozemstva.
Prema procjenama organizacije UNAIDS i Svjetske zdravstvene organizacije ove nestašice bi mogle biti odgovorne za dodatnih 500.000 umrlih od AIDS-a. Daljnji problem bi mogla biti glad zbog nestašica hrane. Humanitarna organizacija Oxfam je izračunala da bi zbog mjera protiv pandemije do kraja godine od gladi moglo umirati 12.000 ljudi dnevno. Od deset neuralgičnih točaka kada je glad u pitanju, Oxfam je šest smjestio upravo u meiteranski bazen gdje se nalazi i Dalmacija.
Obzirom da Vlada RH ne brine za Dalmaciju nikako, pravo je čudo, što zbog nemara države u situacijama nepostojeće decentralizacije i regionalizacije, što stanovnici te regije još nisu počeli umirati od gladi i drugih bolesti. Očito se troše zalihe za „crne dane“, a lijekovi možda nabavljaju na „crno“.
Comments