Piše: Mikula Zancchi
Sve dok postoji strah od bogate, razvijene, prosperitetne Dalmacije nema napretka Republike Hrvatske. Kako to ekstremni desničari i ekstremni ljevičari ne mogu shvatiti?
Razvoj svake pojedinačne svjetske države počiva na njezinoj regionalizaciji i decentralizaciji. Što lokalne samouprave imaju viši stupanj autonomije i više ovlasti te što su manje ovisne o centralnoj vlasti, one su razvijenije. Razvojem lokalne samouprave razvija se cijela država i društvo općenito, ovako glasi klasična ekonomsko-teritorijalna teorija.
Na tribini o razvoju Dalmacije do 2030. godine, koja se u petak održala u Šibeniku, dovoditelj Dalmatinskog kluba, Goran Jelić je rekao kako je izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 25. srpnja 1990. te božićni Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi, Zakonom o područjima županija, gradova i općina koji su donijeti 22. prosinca 1992. počeo je proces strmoglave propasti Republike Hrvatske. Ove ustavne promjene i zakonska rješenja ukinule su pravo jedinica lokane samouprave na njihov razvoj, što se aktivno prenijelo na centralnu vlast što je dovelo do propasti same države
„Unatoč činjenici što centralna vlast već trideset pet godina oduzima nadležnosti i sredstva ovoj regiji, Dalmacija je i dalje motor razvoja cijele Republike Hrvatske“, izjavio je Jelić i dodao kako nikakve patološke sicalice od strane službenog Zagreba ne mogu umanjiti činjenicu kako cijela država živi od dalmatinskog i istarskog turizma.
Svi ekonomski i privredni pokazatelji, navodi se u Jelićevom govoru na tribini, svjedoče kako je upravo Dalmacija ta koja je infrastrukturno, administrativno i privredno najrazvijeniji dio Republike Hrvatske, s obzirom na to kako ostvaruje vrijednost bruto domaćeg proizvoda iznad vrijednosti državnog prosjeka. Od 20 najrazvijenijih općina i gradova u Republici Hrvatskoj njih čak 14 je iz Dalmacije, dok je od 65 izrazito nedovoljno razvijenih jedinica lokalnih samouprava, samo jedna je iz Dalmacije, a na listi devastiranih općina i gradova niti jedna jedinica lokalne samouprave nije iz Dalmacije.
„Od ukupnog izvoza najmanje 2/3 potječe iz Dalmacije i ovdje se ostvari u prosjeku 65 posto svih stranih investicija. Skoro 70 posto svih sredstava iz stranih grantova i kredita koriste dalmatinske institucije i poduzeća“, ocijenio je Jelić.
Ovo korespondira s činjenicom kako Dalmacija u državni proračun uplati 65% svi sredstava koja se sliju u Državni proračun, te još daje 3,5 milijarde eura godišnje za Slavoniju. Tako je od 1990. do danas Dalmacija uplatila u Državni proračun 37.203.000.000.000 eura, a iz njega joj se vratilo 7.396.600.000, što je 1,98% od uplaćenog u Državni proračun. Istovremeno, Dalmacija je, u isto vremenskom razdoblju, za Slavoniju izvanproračunski transferima dala 122.500.000.000.
“Dakle, Dalmacija je u 35 godina za Državni proračun i za Slavoniju izdvojila 37.325.500.000.000 (trideset sedam bilijuna trista dvadeset pet milijardi petsto milijuna eura, a dobila je svega 7 milijardi trista devedeset šest milijuna i šesto tisuća eura, što je 1,8% svih dalmatinskih davanja“, slikovito je objasnio Jelić.
Dodao je kako je premijer Andrej Plenković više puta otvarao i obilazio pogone koje je realizirala neka od dalmatinskih lokalnih administracija što je također dokaz kako se samo Dalmacija razvija, a ostali žive na grbači dalmatinskog rada.
Vlada Republike Hrvatske, rekao je, na svakom koraku pokušava dezavuirati dalmatinske razvojne projekte, ali i fondove koje pripadaju Dalmaciji pokazujući time kako je spremna 800 000 građana držati kao taoce neostvarenih političkih ambicija.
„S druge strane očigledan je nedostatak stručnosti i razumijevanja specifičnosti Dalmacije i njezinih stanovnika. Umjesto da snažno podrže privredni razvoj Dalmacije, ova republička administracija bit će zapamćena po uništavanju svega što što je Dalmacija stvorila i uništavanju stanovnika Dalmacije“, rekao je Jelić.
Dodao je kako je jedan od razloga zašto Vlada ne želi ući u proces regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske to što ne bi mogla pljačkati ovu regiju i njezine građane.
„Ako ovako rascjepkana i uništena Dalmacija drži cijelu hrvatsku privredu na svoji plećima, što bi se tek dogodilo kada bi Dalmacija bila reintegrirana i sama mogla upravljati svoji sredstvima“, potaknuo je Jelić na razmišljanje.
Za kraj je poručio kako sve dok postoji strah od regionalizacije i decentralizacije, te od bogate i razvijene Dalmacije, nema ni napretka Republike Hrvatske.
Comments