Piše: Mikula Zancchi
Najnoviji podatak Eurostata za treći kvartal 2023. govori kako Dalmacija ima najnižu stopu zaposlenosti i najvišu stopu nezaposlenosti u odnosu na 200ak europskih regija. Stopa nezaposlenosti iznosi preko 65%.
Stopa zaposlenosti odnos je broja zaposlenih prema ukupnom broju radno sposobnih stanovnika neke zemlje, i ona u području Europskog ekonomskog prostora iznosi 84,2%. Ta stopa u Republici Hrvatskoj trenutno iznosi 50,7% i ista je kao 2013. kada je ova balkanska banana državica postala članica EU i zauzima neslavno zadnje mjesto. S druge strane, u Dalmaciji stopa zaposlenosti iznosi jadnih 35%. Kako se Vlada Republike Hrvatske nosi s tim problemom, što traže sindikati, a što ekonomska struka?
Najnoviji podatak Eurostata o tome kako Dalmacija ima stopu zaposlenosti od svega 35%, što je za 1,7 postotni bod manje nego godinu ranije ne iznenađuje, ali nije baš neka dobra vijest. U Vladi najavljuju kako je cilj do 2030. godine podići ovu stopu podigne na 60%, a preokret trendova i u proizvodnji i u zapošljavanju očekuje se već koncem ove godine. Čekaju se strane investicije, u pripremi je europski program „Garancija za mlade“, fleksibilizirat će se radno zakonodavstvo, odnosno – riječima ministra rada i mirovinskog sustava Marina Piletića (HDZ) – smanjit će se birokratske prepreke. I što još?
„Idemo i s izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom sustavu kako bi se neki čovjek mogao zaposliti dva sata u jednoj tvrtki, dva sata u drugoj i tako skupljati radno vrijeme do onih punih osam sati. Ja se nadam kako ćemo na završetku ove godine imati dovršen sustav koji će omogućiti ljudima brz put iz jednog zanimanja u drugo i kako – ono što će biti karakteristika novih generacija – nećete završiti svoj radni vijek s poslom kojeg ste učili u školi nego ćete ići za poslom, a ne da posao ide za vama,“ ukazao je ovaj nesposobni ministar.
Dakle, nekih bitnih pomaka ni zaokreta nema niti će ih biti. Sindikati su na velikim prosvjedima za prošli Praznik rada od Vlade RH zatražili promjenu smjera, a premijer Plenković odvratio je kako mu to ne pada na pamet. Predsjednik Hrvatske unije sindikata (HUS) David Jakov Babić rekao je za Autonomiju kako nije sretan što najnovije brojke daju za pravo sindikatima, a ne premijeru.
„Ovaj podatak o padu zaposlenosti najbolji je pokazatelj pogrešne ekonomske politike koju vodi Vlada RH. Kako ne bi bili proglašavani za populiste i destruktivce koji ne predlažu rješenja, mi odavno zazivamo promjenu porezne politike. Porezna politika je ta koja onemogućuje nužne poduzetničke aktivnosti i koja je razlog što nismo interesantni kao destinacija za ulaganja,“ objasnio je Babić.
Sindikat predlaže ukidanje parafiskalnih nameta poduzetnicima koji hrane administraciju, smanjenje poreznog opterećenja građana što bi povećalo njihovu potrošnju i zaustavilo otpuštanja u proizvodnom sektoru, i porezno opterećivanje financijskih institucija, za što je Europska Unija smogla snage, ali hrvatska vlada još nije.
Također, oni predlažu ograničenje uvoza loše hrane i ograničenje izvoza sirovina i repromaterijala.
Predsjednik Dalmatinskog društva ekonomista i ekonomski novinar Autonomije Goran Marasović upozorava za naš portal kako vladajuća politika ne razumije gdje je izvor problema s nezaposlenošću, pa – logično – ne zna ni njegovo rješenje. Prema njemu ključ za nova radna mjesta nisu beneficije i pogodnosti investitorima, već – proizvodnja, a ključ za proizvodnju je definiranje proizvoda za koji postoji tržište, a koji hrvatska ekonomija može i zna proizvesti.
„Hrvatska politika ne zna što građani Republike Hrvatske trebaju raditi, odnosno za koje proizvodnje treba stvoriti uvjete i koji su to uvjeti koji trebaju za neku proizvodnju. Tek nakon toga dolaze potrebne investicije, ako su uopće potrebne, a nakon toga eventualno dolazi potreba za novcem.“
Ne treba izmišljati toplu vodu, već se treba posvetiti proizvodima za koje postoje tehnološki, prirodni ili iskustveni resursi. Tipičan primjer je brod iz hrvatskih brodogradilišta, ali problem je što cjenovno više nije konkurentan. Marasović je uvjeren kako bi se na takvim temeljima prilagođavanjem fiskalnog, monetarnog i tečajnog sustava za dvije godine Hrvatsku moglo pretvoriti u konkurentnu i brzorastuću zemlju.
Marasović se osvrnuo i na lošu ekonomsko-socijalnu situaciju u Dalmaciji. Nije mu jasno kako regija koja najviše uplaćuje u državni proračun može imati najnižu stopu zaposlenosti.
„Trebalo bi biti obrnuto. Trebala bi imati najvišu stopu zaposlenosti, ali nije tako. Ovo je direktna posljedica uništavanja proizvodnih poduzeća u Dalmaciji i bacanje na turizam. Vidjeli smo u razdoblju od 2007. do 2015. kako su prolazile one države koje su igrale samo na kartu turizma – zamalo su krahirale. To se najviše osjetilo u Grčkoj, na Cipru i u Španjolskoj. One države koje su bile proizvodno orijentirane prije su se izvukle iz ekonomske i financijske krize. Stoga je mišljenja kako sve karte treba baciti na proizvodnju, dok bi turizam bio popratni ekonomski sadržaj,“ objasnio je Marasović.
Dodao je kako je bitan problem i bankarski sustav koji više ne ulaže u razvoj ekonomskih odnosa, kao što je to bio slučaj ranije a slučaj je u svim razvijenim državama EU, već je bankarski sustav usmjeren isključivo na uništavanje domaće privrede, nepravedno zaduživanje s ogromnim kamatnim stopama zbog potrošnje.
„Dalmacija će prije ili poslije morati shvatiti kako će trebati osnovati novu razvojnu banku koja će biti konkurentna na tržištu i koja će ulagati u razvoj ekonomskih odnosa. Bez takve banke Dalmacija će potpuno krahirati,“ objasnio je za kraj Goran Marasović.
Comments