Piše: Sondra Zebić
Šef dalmatinskog ureda Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, Pavle Domić izjavio je u četvrtak kako u Dalmaciji ne postoji promišljena manjinska politika.
“Na djelu je otvoreno ignoriranje, zanemarivanje i poništavanje manjina u RH. Vlasti koriste manjine jedino kao neku vrstu plakata prema Europskoj uniji, dok promišljena manjinska politika u Republici Hrvatskoj ne postoji”, rekao je Domić na okruglom stolu “Informiranje na jezicima nacionalnih manjina” u Neovisnoj udruzi novinara Dalmacije (NUND).
Podsjetio je kako se već godinama čeka na donošenje zakona o nacionalnim vijećima, zbog čega velika većina manjinskih vijeća radi u nezakonitim uvjetima, jer im je istekao mandat, a novog zakona još uvijek nema.
Domić je ocijenio kako se država ne želi odreći vlasništva nad medijima.
“Zaustavljanje privatizacije HRT-a pod izgovorom kako se želi sačuvati manjinski mediji samo je izgovor. Država ne želi deetatizaciju medija, ona ne želi dignuti ruke s njih”, naveo je Domić.
Glavna urednica tjednika na rusinskom jeziku “Ruske slovo”, čiji je osnivač Nacionalno vijeće Rusina, Olena Petrushevich rekla je kako bi trebalo osigurati veći stupanj samostalnosti za uređivačke politike listova na jezicima nacionalnih manjina.
Dodala je kako nije bilo direktnih pokušaja miješanja u uređivačku politiku tog lista od strane politike, ali iz iskustva drugih listova zna kako takva praksa postoji.
Navela je kako “Ruske slovo” nije dobilo “ni lipe” od države unatoč brojnim zahtjevima, dok se časopis “Novosti” kojeg izdaje SNV izravno financira iz državnog proračuna RH na osnovu različitih natječaja.
“Svi manjinski mediji osim ‘Novosti’ financiraju se iz proračuna Nacionalnog vijeća te nacionalne manjine dok se ‘Novosti’ jedine financiraju iz državnog proračuna,” požalila se Petrushevich.
Profesor novinarstva Nenad Zakošek kritizirao je odluku Hrvatskog sabora iz 2019. godine prema kojoj osnivačka prava nad manjinskim listovima na jezicima manjina treba prenijeti na manjinske nacionalna vijeća i ocijenio kako tom odlukom problem nije riješen, nego samo odložen i “zamagljen”.
“To je samo presvučena i našminkana etatizacija, a ne deetatizacija listova nacionalnih manjina. Država je ostala u tim medijima,” rekao je Zakošek i založio se za izradu strategije privatizacije manjinskih medija, kako bi država konačno rekla koji od tih medija ne smiju propasti, bez obzira na proces privatizacije.
Pozvao je resorno ministarstvo za informiranje, NUND i ostale zainteresirane strane neka sačine akcijski plan privatizacije medija, s posebnim naglaskom na medije na jezicima nacionalnih manjina.
Glavni i odgovorni urednik Radija Sloboda Ivica Schmidt zatražio je deblokiranje procesa privatizacije glasila na manjinskim jezicima, kako bi svi mediji poslovali u jednakim tržišnim uvjetima.
“A tada će opstati oni koji žele raditi i koji znaju raditi svoj posao”, rekao je Schmidt i zatražio neka se podhitno ugase i piratske radijske postaje, pošto legalni emiteri posluju sve teže i teže zbog navedene neravnopravne tržišne utakmice.
Slobodna novinarka koja piše za free lance portal “Autonomija”, Marietta Candi rekla je kako se portalu “Autonomija” za koji piše često prijeti tužbama od strane osobe koja redovito šalje tekstove ovome portalu. To je također vrta političkog pritiska na neovisne, free lance i manjinske medije.
“Određena novinarka koja se odaziva na inicijale “R. M.” često šalje svoje radove na listu portala ‘Autonomja’, pa nakon objave njezina teksta portalu, koji nema upravljačku strukturu, nema uredništvo, nema svoje prostorije i sl., već djeluje po načelu free lance medija, prijeti tužbom,” rekla je Candi te naglasila kako je to poznata praksa antidalmatinskih nazovi novinara.
Okrugli stol NUND organizirao je uz podršku Fonda za otvoreno društvo i Vijeća nacionalnih manjina.
コメント