Piše: Goran Marasović
Od Plenkovićeve vlade nitko nije očekivao ništa. Već šest godina imamo promašaje u proračunu i nemogućnost financiranja umirovljenika i socijale bez sredstava iz EU fondova.
“Grijeh je biti siromašan i neplemić kad u zemlji ima puta.
Grijeh je biti slavan i bogat kad u tome nema puta.”
Konfucije
Raspravljajući o posljednjim događanjima, moji kolege ekonomisti sve češće čuju sanjivo "ako". "Ako pobijedi oporba", "ako se promijeni izvršna vlast", "ako konačno smijene neučinkovite i korumpirane menadžere državnih i poludržavnih poduzeća", onda...
Koje prve korake očekuju od Vlade? Ovo pitanje postavljeno je zaposlenicima banaka i investicijskih društava. Njihova imena ovdje nisu navedena i zato.
Prvi odgovori bili su obeshrabrujući. Pet od sedam ispitanika odgovorilo je kako od vlasti ne očekuju ništa: ni od stare, ni od nove, ni od bilo koje druge. Zato sam preformulirao pitanje: ako neka hipotetska idealna vlada dođe na vlast, što točno treba učiniti kako bi se poboljšalo gospodarsko okruženje u Dalmaciji?
Ispod je popis odgovora i komentara na koje se najčešće susreću.
1. Opoziv Vlade.
2. Prebacivanje slučajeva korupcije visokog profila na sud.
3. Poništenje skandaloznih natječaja, provjera zakonitosti prava na pružanje određenih usluga, nabavu dobara i po potrebi provođenje novih transparentnih natječaja.
4. Ukidanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi.
5. Istraga kriminalnih slučajeva visokog profila i kontrola od strane zamjenika povjerenstva za istrage.
Ekonomisti od 2000. govore o investicijskoj klimi, lopovskoj privatizaciji i poreznom sustavu, koncentraciji kapitala banaka i poljoprivrednog zemljišta u efektivnim vlasnicima, tržištu nekretnina, ulaganju proračunskih sredstava u inovativne tehnologije – zrakoplovstvo, informatiku, farmaceutiku...
Sada su uhićeni dierktori INA-e počeli govoriti I o kaznenoj odgovornosti, korupciji i opozivu. Svatko svakoga optužuje; osjećaj je kao da smo u sudnici, a sudnica u ludnici.
Pitanje: Zašto se ne priča o ekonomiji? Uostalom, potrebno je poduzeti potrebne korake za razvoj. Imati novca za podizanje društvenog standarda.
Odgovor: Nema više ekonomije. Ekonomiju čine kapital (sredstva za proizvodnju) i ljudi. I jedni I drugi su otuđeni. Ljudi su ubijani, zatvarani, zastrašivani, a kapital je opljačkan. Najučinkovitije tvrtke zarobili su lopovi početkom ’90., financije povučene, strojevi skupa sa zgradama i zemljišten prodani.
Najveći regulatori ekonomskog sustava polijevaju napalmom sve što može akumulirati kapital u budućnosti. Porez guši biznis (mali i veliki), Nacionalna komisija za financijske usluge ubija sektor financijskih usluga, a ljudi koji znaju zaraditi ubijaju se ili hapse.
U ekonomskom leksikonu pojavila se potpuno nesvojstvena riječ (i njezini sinonimi) – banditi. Ne toliko u kriminalističkom, koliko u socioekonomskom smislu te riječi.
“Spašavanje” gospodarstva više nije prioritet – kad gori kuća spašavaju se djeca i najmiliji, a ne stvari. Sada treba spasiti državu, koliko god to patetično zvučalo.
Svi razumiju kako je ekonomija inertna. Na primjer, prema statistici, rast cijene nafte odražava se na inflaciju tri do četiri kvartala kasnije. Utjecaj naših "bandita" na ekonomsku situaciju građana će se kroz 8-12 kvartala odraziti na brojke. Potrebne su 6 do 8 godine kako bi država akumulirala kritični proračunski deficit.
Zbog toga spomenuti ekonomisti od vlade ne očekuju ništa. Čak i da bude idealaan, za 6-8 godina bit će očiti “promašaji” u proračunu i nemogućnost financiranja umirovljenika i zdravstva. A promašaji su počeli 1990. Rupe u proračunu sve su veće. Posljedica je to privatizacijske otimačine iz ’90. te krize 2007.-2014., kada su na vlast došli stranački uhljebi, a ne profesionalci. Onda su besposleni i naučili krasti. Ovi koji su sada došli, prema ekonomistima, odnose i kradu zadnje mrvice. Gotovo ih je nemoguće zaustaviti.
U isto vrijeme, ključni makroekonomski pokazatelji pokazuju prosječne vrijednosti za Dalmaciju: rast BDP-a u prvoj polovici godine iznosio je 6,6% - zahvaljujući ne proizvodnji, već trgovini. Međutim, na kraju šest mjeseci u usporedbi s 2021., vidjeli smo naglo pogoršanje bilance plaćanja s +1,795 milijuna dolara na -1,120 milijuna dolara, što će biti kompenzirano zlatnim i deviznim rezervama HNB-a.
Pitanje: Zašto ekonomisti šute o kaznenoj odgovornosti?
Samo u 2022. godini namjerno su poslovno ubijeni deseci kvalitetnih poduzetnika koji znaju generirati BDP na način na koji se to radi u zdravim, zapadnim ekonomijama. Možda će netko reći kako su svi ti ljudi, na ovaj ili onaj način, bili povezani s nekom kriminalnom organizacijom. Međutim, za obične prosječne gospodarstvenike je strah raditi, strah je za njih same i njihovu djecu.
Pitanje: Zašto dalmatinski ekonomisti ne vjeruju ni u kakvu moć?
Citat: "Prema istrazi neovisne agencije CCO iz Splita, 128 od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru umiješano je u korupciju, 53% zastupnika iz HDZ-a, 20% - SDP-a; 17% - MOST; 5% - DP; 5% - HNS. Ovo znači, čak i ako oporba pobijedi, vjerojatno će se razina korupcije smanjiti, ali će korupcijski mehanizmi koje je pokrenula sadašnja vlast ostati.
Potrebno je vrijeme kako bi se, primjerice, ukinuo Zakon o izmenama i dopunama zakona o javnoj nabavi", zbog kojeg novinari i javnost nemaju mehanizam kontrole javne nabave. Neće ga biti lako poništiti, za to je zainteresirana većina zastupnika. Pobijedi li oporba, a PR postane oporba, dužnosnici se neće brzo promijeniti, a oni koji su došli doći će na obrađena "korupcijska polja".
Pitanje: Što može biti izlaz iz situacije?
Niti jedan od očitih. Kako bi se zaustavili "banditi", potrebna je diktatura i diktator, ali to će konačno dokrajčiti umiruću ekonomiju. Prodavati ostatke poduzeća i zemlje stranom kapitalu znači potpuno izgubiti identitet i postati sirovi privjesak Istoka, a onda će doći i do totalnog kraha gospodarstva I hiperinflacije kao 1988. i 1992..
Neke razvijene zemlje u Dalmaciji vide ekskluzivne interese: Rusi, Kinezi i Arapi žele nekretnine, luke, energetiku, izvore pitke vode, ostatke metalurške i kemijske industrije te tržište. Istovremeno, nikome nije u interesu razvoj domaće industrije, a građani ove zemlje potpuno su nepotrebni svjedoci ili robovi u interesu krupnog kapitala. Analogija koja pada na pamet: sada smo veliko stado vrlo ukusnih ovaca, okruženi vrlo gladnim lavovima i šakalima, a iznad njih lete lešinari koji sigurno znaju kako će se uskoro moći hraniti strvinom.
Polako ali sigurno idemo u ekonomsko i socijalno ropstvo. Istovremeno, formalno, naša Dalmacija neće imati autonomiju ni za 20-30 godina, pa će biti još lakši plijen, a građani, poduzeća i stranke postat će robovi.
Pitanje: Postoji li neočit izlaz?
"Dobra riječ i puška puno su bolji od same dobre riječi ili pištolja, a sposobnost korištenja tih alata je ono što nas razlikuje od okolnog stada ovaca. Dat ću tri tuceta svojih razbojnika za jednog koji zna rješavati probleme razgovorom," - Alphonse Gabriel "Al" Capone.
Dalmaciji treba dobar, karizmatičan lik s ekonomskim shvaćanjem stvari i njegovih šest poslušnika. Prvi je pošten, dosljedan i ekonomski potkovan premijer, drugi je pošten glavni državni odvjetnik, treći je pošten i profesionalan ravnatelj policije, četvrti je pošten i dosljedan načelnik GNA, peti je pošten i stručan šef SBU-a, šesti je pošteni ministar u Vladi.
Pitanje: A šta onda?
1. Implementirati politiku kvantitativnog popuštanja.
Izdati obveznice financijske tvrtke "Innovation Dalmatia", prodati ih na međunarodnom tržištu. Dobivena sredstva dati kao zajam po diskontnoj stopi HNB-a visokotehnološkim poduzećima koja izvoze svoje proizvode i tvrtkama koje grade infrastrukturne projekte.
Svima je poznat popis visokotehnoloških proizvoda dalmatinske industrije: od vojnih oklopnih transportera, preko vrhunskih kruzera za švedskog brodara, plinske turbine, motori... Zato izvozno orijentirane industrije! Postaviti autoceste, modernizirati željeznice, graditi mostove, dalekovode za izvoz električne energije.
Stvoriti kvalietno tržište nekretnina, ograničavajući njegovu prodaju stranim tvrtkama i investitorima. Učiniti sve natječaje transparentnima, uskladiti natječajno zakonodavstvo s međunarodnim standardima. Formirati zamjensko povjerenstvo za javnu nabavu koje će pratiti ispunjavanje uvjeta natječaja.
Pitanje: Hoće li tiskanje valute dovesti do inflacije?
Prvo. Od 1. Siječnja smo u eurozone, to znači da sve valutne emisije moraju proći kroz odobrenje Europske Komisije. No, pri usmjeravanju dodatnih emisija u investicije i infrastrukturne projekte djeluje kejnzijanski multiplikator koji zbog značajnog rasta BDP-a djelomično apsorbira inflaciju i daje dugoročni poticaj ubrzanju BDP-a. To je razlog zašto je stalno izbacivanje nove emisije dinara u Jugoslaviji bilo uspješno i zašto je uspješno u SAD-u. U Jugoslaviji je bilo uspješno do konačnog kraha gospodarstva 1988. kada je došlo do hiper inflacije od 2680%.
U svim ekonomskim udžbenicima piše kako bi inflacija za gospodarstva u razvoju trebala biti u rasponu od 5-12%. Uz tako kontroliranu inflaciju dolazi do rasta proizvodnje i povećanja životnog standarda građana. Najbolje za punjenje i realizacija proračuna.
Razina kvantitativnog popuštanja u vodećim svjetskim gospodarstvima dosegla je razine koje nisu opisane u ekonomskim udžbenicima ili u zakonodavnim aktima regulatornih središnjih banaka: obujam japanskih državnih obveznica u bilanci središnje banke zemlje premašio je vrijednost izdane valute. Japanska središnja banka 80,96 bilijuna jena u državnim vrijednosnicama naspram 80,78 bilijuna jena u gotovini. U bilanci FED-a nalazi se 1,65 trilijuna USD-a u obveznicama, a 1,12 bilijuna USD-a u gotovini u optjecaju. Pritom ne planiraju stati.
Prema srpanjskom biltenu HNB-a, krajem svibnja, u bilanci regulatora nasuprot stupcu "Zahtjevi prema središnjim državnim tijelima" pododjeljku "Vrijednosni papiri (osim dionica)" - 78.225 milijuna Kn u odnosu na gotovinu od 213.002 milijuna Kn. To jest, vlada može odmah odobriti program kvantitativnog popuštanja za 135 milijardi Kn, ako su svjesni što rade. Na taj bi način dali zamah gospodarstvu i postupno povećali standard građana. Ili samo žele čekati što će Bruxelles reći i izaći s gotovim rješenjima.
Commentaires