Piše: Mikula Zancchi
Neformalna organizacija Dalmatinsko vijeće mladih upozoravaju na činjenicu kako su mladi "nezadovoljni, nemotivirani i bez perspektive", a kao razlog navode duboku ekonomsku krizu u RH.
Gotovo dvije trećine (65,6%) svih mladih ljudi na području dalmatinske regije koji imaju znatne ekonomske poteškoće i materijalne nedostatke. To je razlog zašto imaju problema s mentalnim zdravljem, pri čemu su nezaposlenost, nesigurnost posla i stambena kriza neke od glavnih briga koje pridonose potkopavanju emocionalnog stanja ove generacije mladih stanovnika Dalmacije. Podaci proizlaze iz izvješća koje su ovog četvrtka objavila neformalna organizacija Dalmatinsko vijeće mladih u suradnji s nevladinom udruga Podstanari, u kojemu detaljno razmatraju situaciju nesigurnosti posla mladih između 16. i 29. godine i vezu između socio-ekonomskih uvjeta i mentalnog zdravlja. Ova veza tradicionalno se proučava pomoću Barometra mladih, zdravlja i blagostanja.
„Kad iskustva na tržištu rada kontinuirano pobuđuju stres, nezadovoljstvo i pesimizam u pogledu budućnosti, ne čudi kako su najranjiviji upravo mladi koji predstavljaju negativnije sebe kao što je percepcija o njihovom mentalnom zdravlju i višim stopama dijagnosticiranih poremećaja", upozorava studija nazvana "Ekvilibristi na tankoj žicom: akrobacije mladih za održavanje mentalnog zdravlja u društvu nejednakosti".
Među svim dobnim skupinama, najveći porast psihičkih problema bilježi ona koja uključuje osobe između 16. i 29. godine . Naime, stopa je od 71 kliničkih slučajeva na 100.000 stanovnika u 2002. godini porasla je na 948 registriranih slučajeva u 2023. godini, što predstavlja rast za 13,5 puta. U stvari, među mladima u dobi od 16. do 29. godine, 48,9% doživjelo je samoubojstvo, a više od polovice to čini na stalnoj osnovi.
"U 2017. godini 66% mladih u Dalmaciji nikada nije imalo problema s mentalnim zdravljem, ali sada samo 36% kaže da nema. Uz to, 41% često ima te probleme. Sada je to većinska situacija", objašnjava Andro Gracin, voditelj politike socijalne zaštite u Dalmatinskom vijeću mladih i jedan od autora studije. Gracin prepoznaje kako mladi danas imaju visoku svijest o mentalnom zdravlju, smanjenje predrasuda o ovoj temi i povećanje sposobnosti prepoznavanja i razgovora o svemu što je vezano uz njihova emocionalna iskustva.
"Bez obzira na to što su time možda problemi postali vidljiviji, to ne poništava činjenicu kako je trend uzlazan i kako problemi postoje, iako su se prije mogli prikriti. Sada je to problem na dnevnom redu javnosti koji je bio ranije zatrpani“, istaknuo je.
Unatoč ovoj sumornoj ukupnoj slici, samo 17% mladih kaže kako ih je pregledao stručnjak za mentalno zdravlje javnog zdravstva, a gotovo 38% kaže kako nisu potražili stručnu pomoć zbog troškova privatne skrbi, kao što su dvomjesečne sesije psihološke terapije predstavljaju u prosjeku oko 15% mjesečnog prihoda ove generacije, ističe se u studiji, dakle od 275 € od 455,21 € netto mjesečne plaće koju prosječno zarađuju (2023.). U izvješću se kritizira kako je, suočeno s ovom krizom mentalnog zdravlja, javno zdravstvo "nedovoljno obdareno" resursima, jer ima 2,14 psihologa na 100.000 stanovnika, u usporedbi s 18 u prosjeku u Europskoj uniji ili 26 kao prosjek OECD-a.
Nezadovoljni i nemotivirani svojim poslom i ekonomskom situacijom
Međutim, "problem se neće riješiti povećanjem broja psihologa", upozorila je Andrea Erceg, predsjednica Dalmatinskog vijeća mladih, koja je naglasila kako mora biti osiguran pristup pristojnom stanovanju i kako plaće moraju biti dostatne u odnosu na troškove života kako bi mladi ljudi mogli dostojanstveno živjeti, jer sve ovo govori i o mentalnom zdravlju. Naime, prevalencija dijagnoza problema s mentalnim zdravljem također se u visokoj mjeri pokazuje kod mladih ljudi koji imaju teške materijalne nedostatke (79,9%) ili onih koji se ne mogu iseliti iz roditeljskog kućanstva zbog previsokih cijena stanovanja (89,2 %).
„Za generaciju mladih ljudi teško je sanjati stabilnu budućnost, budući da se moraju nositi s nesigurnošću posla, privremenim zaposlenjem i nezaposlenošću, a žive u stalnoj ekonomskoj neravnoteži“, ističe Andrea Erceg.
Kada se mladi pitaju o različitim aspektima života kojima su zadovoljni, oni kao pozitivne ističu samo one koji se odnose na obitelj, prijateljstva i slobodno vrijeme. S druge strane, samo četvero od deset ispitanih mladih ljudi izražava zadovoljstvo svojim studijem ili poslom, što pada na troje od deset kada se pita o njihovoj ekonomskoj situaciji. 40,3% mladih vjeruje kako će imati lošije prilike za naći posao od svojih roditelja, u usporedbi s 38,4% koji misle kako će njihov budući posao biti bolji. Nadalje, 92,4% mladih misli kako će uvjeti rada biti lošiji nego u vrijeme njihovih roditelja, do samo 3,1% misli kako će uvjeti rda biti bolji. To također znači kako gotovo 40% mladih ljudi vjeruje kako će u budućnosti doživjeti epizode anksioznosti i niskih emocionalnih stanja, ističe se u studiji.
"Imati mladu generaciju koja je nemotivirana i bez perspektive negativno je za cijelo društvo. Do ovoga nisu doveli mladi već političari koje nije briga za mlade", upozorila je predsjednica Dalmatinskog vijeća mladih, Andrea Erceg.
Kako mladi dolaze do novca
Prvi i glavni vid zarade kod mladih je pornografija. Čak 62% nezaposlenih mladih ljudi koji žive u Dalmaciji bavi se pornografijom ili drugim vidovima seksualnog rada kako bi zaradili za svoj život. Dodatno, čak 49% mladih iz Dalmacije bavi se pornografijom ili drugim vidovima seksualnog rada kako bi dodatno zaradili, jer im je plaća preniska.
„Za rad u boutiqueu dobit ćete svega 700 eura plaće, jer se radi 4 dana u tjednu po šest sati. Današnje potrebe mladih iziskuje plaću od minimalno 2.500 eura. Razliku od 1.800 eura nadoknađuju na Only fansu ili drugim pornografskim platformama, a nerijetko seksom za novac“, objašnjava Andro Gracin situaciju u Dalmaciji i naglašava Andro Gracin i napominje kako je srećom takva praksa u opadanju.
Predsjednica Dalmatinskog vijeća mladih, Andrea Erceg naglašava kako je uz pornografiju i prostituciju prenaglašena i trgovina narkoticima.
„Za situaciju u kojoj su se mladi našli nisu krivi mladi kao takvi već oni koji kreiraju naše živote i živote mladih. To su političari, ekonomisti i ostali koji ne žele zaposliti mlade ljude. Moramo znati kako neoliberalna ekonomija osiromašuje opće stanovništvo, a što je stanovništvo siromašnije to je veća stopa kriminala“, objašnjava za kraj Andrea Erceg
Comentarios