Piše: Jordi Palmer (El Nacional)
Kraljevina Španjolska je morala povući svoj prijedlog nakon što nije uspjela postići jednoglasnost među predstavnicima 27 država članica Europske Unije. Zlobnici bi rekli kako je ovakav potez bio planiran.
Vršitelj dužnosti španjolske vlade uzvratio je udarac u svojoj borbi za dobivanje službenog statusa EU-a za katalonski jezik. Nije polučio povoljan ishod, ali problem je još uvijek živ. Svjestan kako je za španjolske socijaliste (PSOE) također u igri mogućnost formiranja nove vlade, ministar vanjskih poslova, José Manuel Albares entuzijastično je obranio službenost jezika prije sastanka Odbora za opće poslove Vijeća EU prošlog utorka. Ostao je pri svom stavu i nakon što je doznao kako su neki od predstavnika 27 država Unije pred vratima sastanka ponovili svoje nedoumice.
Zapravo, ministrova težnja prema cilju bila je toliko odlučna da je čak odustao od postizanja službenog statusa za galicijski i baskijski jezik u isto vrijeme. Rekao je nakon sastanka kako su neki glasovi upozorili kako je dodavanje tri nova jezika odjednom pretjerano, te je iznio postupni prijedlog koji bi prvo dopustio upotrebu katalonskog među službenim jezicima Unije, opravdavajući prioritet 14 milijuna govornika koji čine katalonsku jezičnu zajednicu. Time je Albares preživio prvi krug i mogao tvrditi kako je ispunio obvezu koju je preuzeo u kontekstu pohoda na formiranje nove španjolske vlade nakon izbora 23. srpnja, zajedno sa strankom Zajedno za Kataloniju (Junts). Ali, još uvijek ima još dva sastanka za opća pitanja prije hipotetske rasprave o Sánchezovoj investituri. Ministar je zakazao daljnje sastanke s EU partnerima za 24. listopada i 15. studenog. A sada, uz uznemirene baskijske i galicijske stranke.
Službeni status
Službeni status katalonskog jezika u Europi – i u španjolskom federalnom Kongresu – bio je zahtjev Juntsa u zamjenu za glasovanje za Francinu Armengol kao predsjednicu donjeg doma parlamenta. Neispunjavanje ove obveze moglo bi ostaviti pregovore o ulaganju u tijesnu točku.
“Ovo nije dovoljno i španjolska država to zna”, upozorio je Carles Puigdemont u svome tweetu, ističući da, iako nikada nije bilo toliko napretka, “ima posla dosta koji treba obaviti”. Čelnik Juntsa je upozorio kako put koji je započet mora biti nepovratan "i bez predugog čekanja".
Međutim, diplomatski izvori potvrđuju kako Španjolska ne želi još jednom riskirati predstavljanjem prijedloga o službenosti jezika Vijeću osim ako nema zajamčenu podršku. Osim toga, naglašavaju poteškoće s kojima će se socijalistička izvršna vlast suočiti u osiguravanju potpore zemalja kao što su Republika Hrvatska, Republika Finska i Kraljevina Švedska, s konzervativnim vladama i ogromnom prisutnošću ekstremne desnice u parlamentu, dok mogućnost stvaranja konzervativne vlade u Kraljevini Španjolskoj i dalje ostaje. Međutim, Junts je jasno pokazao svoje nepovjerenje prema Sánchezu i zahtijeva neka se obveze ispune unaprijed, prije nego što se obveže podržati ulaganje.
Nevolja među Baskijcima i Galičanima
Unatoč tome, stranka Carlesa Puigdemonta priznala je obranu katalonskog jezika koju je napravio Albares; cijeni to što je proces za postizanje službenog statusa pokrenut; a posebice činjenica što se opredijelila za postupni prijedlog koji će otvoriti vrata EU-a prije svega Kataloniji, što će ubrzati proceduru, smatra Albares. Ministar je ustvrdio kako je katalonski jezik koji to tvrdi najizraženije i jezik s najvećim brojem govornika, zapravo među petnaest najrasprostranjenijih jezika u Europi. Osim toga, katalonski je već službeni jezik u Andori, europskoj državi koja, iako nije dio EU, pregovara o sporazumu o pridruživanju.
To je, međutim, dovelo do otvaranja nove fronte sukoba za PSOE, s kritikama baskijskih stranaka Bildu i PNV, kao i galicijskih suverenista, BNG kada su glasovi ove tri stranke bili ključni kako bi Sánchez bio postavljen za premijera. Podtajnik Pascual Navarro izbjegao je ulaziti u ovu temu na tiskovnoj konferenciji koju je održao na kraju sastanka, kako ne bi dodatno raspirivao raspoloženje. Nije precizirao ni koje su države te koje su, kako je rekao ministar, izrazile bojazan što su tri jezika tražila službenost odjednom. Dapače, jedan od ministara nazočnih na sastanku je u hodnicima Vijeća ispitivao je li itko o tome zauzeo stav. Potvrdio je kako se toga ne sjeća te naveo kako su glavne prepreke službenosti triju jezika ekonomske prirode i presedan koji bi ovom odlukom bio napravljen. Na kraju se doznalo kako su protiv glasale Republike Finska i Hrvatska te Kraljevina Švedska.
Pravne dvojbe otklonjene
U međuvremenu, u Kataloniji je primijećeno kako je španjolska vlada deaktivirala pravne rezerve koje su europske pravne službe spomenule kada je Španjolska predložila službeni status za katalonski jezik 2005. Ovog utorka španjolski ministar je odgovorio na to izvješće pozivajući se na članak 25.2 Ugovora, koji podržava prijevode na jezike koji se smatraju službenim na dotičnim područjima. Što se tiče dvojbi izazvanih troškovima koje ovaj prijedlog može sa sobom povući, Španjolska je zajamčila kako će snositi troškove, kao što je činila od 2005. godine.
Međutim, odluku o odgodi službenog glasovanja kritizirala je katalonska vlada. Glasnogovornica katalonske izvršne vlasti, Patrícia Plaja, požalila se kako je španjolska izvršna vlast imala "dužnost i sredstva natjerati Vijeće EU-a neka stane na kraj demokratskoj anomaliji kako katalonski još nije službeni jezik u europskim institucijama. Posao su odradili loše, kasno i na brzinu”, zaključila je.
Sa svoje strane, katalonska ministrica vanjskih poslova Meritxell Serret upozorila je kako će njezina izvršna vlast nastaviti promatrati ovo pitanje s "maksimalnim ambicijama i maksimalnim zahtjevima".
Odgoda glasanja
EU je na kraju odgodila glasovanje o službenosti katalonskog, galicijskog i baskijskog jezika. Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares morao je povući prijedlog, jer nije mogao prevladati sumnje koje su izrazile različite države u pogledu inicijative koja za uspjeh treba potporu svih 27 članica EU-a. Još na dan glasanje je ministar uvjeravao kako će unaprijediti svoj zahtjev kako bi Unija reformirala Uredbu 1., koja regulira službene jezike EU, kako bi uključila katalonski, baskijski i galicijski. Međutim, prije početka sastanka, predstavnici različitih država, uključujući Kraljevinu Švedsku, Republiku Finsku i Republiku Hrvatsku, inzistirali su na tome da otvoreno pokažu svoju nevoljkost. Naime, samo je Slovenija uoči sastanka otvoreno odgovorila sa DA.
Sastanak je trajao svega 45 minuta, iz čega je jasno kako dogovora nije bilo. Španjolski ministar jutros će izaći pred medije kako bi objasnio kako će nastaviti pregovore o ovoj točki i pokušati prevladati nedoumice ostalih članica EU.
Gruda snijega
Španjolska vlada ponudila je pokriti troškove uključene u uključivanje katalonskog, baskijskog i galicijskog kao službenih jezika u Europskoj uniji, s obzirom na nevoljkost tri države članice da podrže tu mjeru. Inicijativa oko tri jezika, koju je španjolska vlada iznijela na stol na zahtjev katalonskih čelnika koji se zalažu za neovisnost kao uvjet za potporu hipotetskoj investiciji Pedra Sáncheza za premijera, izazvala je "sumnje" u nekoliko država članica, prvenstveno u Republici Hrvatskoj, zatim u Republici Finskoj i Kraljevini Švedskoj, koje su ovog tjedna otvoreno izrazile zabrinutost kako bi uvođenje tih jezika u uporabu moglo usporiti rad ili stvoriti "utjecaj na proračun" koje ne bi bili voljni pretpostaviti bez daljnjeg proučavanja. Također su naglasili kako postoje brojni manjinski jezici u 27 država EU-a, pa nisu sigurni u mogući učinak "grude snijega" koji bi proglašavanje službenih manjinskih jezika u Kraljevini Španjolskoj moglo imati u ostatku Europe.
S tim u vezi, države članice Europske unije zatražile su ovog petka od Kraljevine Španjolske mišljenje pravnih službi Vijeća kao i više vremena za proučavanje gospodarskih i političkih učinaka priznavanja katalonskog, galicijskog i baskijskog kao službenih jezika Europske unije. Ova pozicija smanjuje vjerojatnost dogovora sljedeći utorak kada ministri budu raspravljati o tome u Bruxellesu. U veleposlaničkoj raspravi za pripremu sastanka u utorak, jasna većina zemalja izrazila je svoju potporu višejezičnosti kao mostu za povezivanje s građanima i pokazala razumijevanje za interese Španjolske, ali su također potaknule mnoge "sumnje" u pogledu utjecaja mjere kako na funkcioniranje EU i na blagajnu zajednice, navode europski izvori.
Drugi ne dijele Sánchezov "osjećaj hitnosti"
Vršitelj dužnosti španjolske vlade, Pedro Sánchez, koji predsjeda Vijećem EU-a, uvrstio je u dnevni red razmjenu mišljenja o izmjeni uredbe o službenim jezicima o čemu će uskoro raspravljati europski ministri s namjerom kako bi se predmet podnio na glasovanje do 27. tog istog mjeseca. Međutim, nekoliko konzultiranih diplomata tvrdi kako nitko ne dijeli isti "osjećaj hitnosti" kakav Španjolska prenosi svojim partnerima, budući kako ostale države članice smatraju kako je preuranjeno donositi bilo kakve odluke o pitanjima za koja španjolska vlada još nije prezentirane detalje – na primjer, procijenjeni trošak dodavanja ova tri iberijska jezika na 24 već priznata u EU ili kako planira pokriti broj prevoditelja i tumača koji bi bili potrebni.
Strah od efekta "grude snijega" diljem Europe
Ono što također koči opcije za postizanje sporazuma je strah nekih izaslanstava od pravne kompatibilnosti u ugovorima EU-a, iako Kraljevina Španjolska tvrdi kako je službenost tih jezika priznata njezinim Ustavom i predstavlja kao dokaz u prilog potezu svoje vlastito uvođenje korištenje ovih jezika u Španjolskom kongresu. Daljnja zabrinutost je, međutim, mogući "domino efekt" koji bi se mogao pokrenuti u drugim državama članicama ako bi se otvorila vrata službenoj službenosti svih manjinskih jezika. Neke države članice zabrinute su kako bi otvaranje ove rasprave moglo izazvati slične tvrdnje u drugim dijelovima kontinenta, kako je agenciji Europa Press rekao visoki dužnosnik jedne države članice.
Tako europske države od Vijeća traže pravno mišljenje i detaljne procjene utjecaja na financijske i administrativne aspekte ako bi se uredba promijenila, što će otežati donošenje odluke u drugom roku. Riječ je o dokumentima za čiju pripremu je potrebno vrijeme i nekoliko je izaslanstava jasno dalo do znanja kako žele ispitati cijelu stvar i "detaljno je raspraviti na tehničkoj razini", odnosno u radnim skupinama u kojima se mogu razmatrati dugoročnija pitanja. Stoga smatraju kako je "prerano za donošenje odluke".
Nespremnost nekoliko država članica
Kraljevina Švedska je u prošlu srijedu bila prva vlada koja je javno priznala svoje rezerve kada je tražila neka je se "detaljnije" informira o "pravnim i financijskim posljedicama prijedloga", a Republika Finska je prošlog petka tvrdila kako bi korištenje katalonskog, baskijskog i galicijskog jezika u EU moglo usporiti donošenje odluka na razini kontinentalnog tijela i time odgoditi stupanje na snagu budućih propisa. Za države poput Belgije ili Nizozemske komplicirano je donijeti odluku bez da su na stolu procjene utjecaja ili detalji o tome kako "artikulirati" ulazak triju novih jezika i promišljanje na koji će način to utjecati na funkcioniranje Unije. U međuvremenu, u drugim državama kao što je Francuska, prepoznavanje dodatnih jezika je delikatna stvar i rezerve nadilaze tehničke probleme.
Do sada je samo Republika Hrvatska zauzela decidirani negativan stav protiv španjolskog prijedloga. Razlog Republike Hrvatske je jasan. Radi se o posijanom kleronacističkom zlu koje je rušilo dvojezične ploče u Vukovaru, zabranilo korištenje i javna uporaba dalmatskog jezika te protjeralo oko milijun stanovnika iz svojih domova. U Kataloniji se smatra kako će biti najteže slomiti kičmu predstavniku Republike Hrvatske zbog njegovih pronacističkih i antidemokratskih stavova.
Comments