Piše: Mikula Zancchi
Dvocifrena stopa inflacije u Republici Hrvatskoj, koja je sve veća iz mjeseca u mjesec, utječe na živote svih građana – poskupljuju hrana, proizvodi za osobnu higijenu, ali i cijene energenata su porasle.
Istovremeno, u drugim državama Europske unije situacija je potpuno drugačija – inflacija opada i dvostruko je niža nego kod nas. Dok predstavnici vlasti uvjeravaju građane kako se ovdje radi o uvoznoj inflaciji, stručnjaci ipak misle potpuno suprotno - za visoke cijene krivi su Hrvatska narodna banka i Vlada RH zbog kašnjenja s mjerama, a inflacija je ipak više naša, nego tuđa, uvozna.
Vijest kako je kapula poskupjela više od 200%, te kako sada kilogram umjesto 0,8€, košta 2,65€, pravi je pokazatelj kako, zahvaljujući inflaciji, građani Republike Hrvatske, posebno Dalmacije sve lošije i lošije žive i sve manje stvari mogu priuštiti sebi. Ipak, građani s malih ekrana i iz prorežimskih medija slušaju i čitaju kako im nikada nije bilo bolje, kako mirovine nikada nisu bile veće, baš kao ni plate.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu, dr. Ante Jelavić nema dilemu, za rast inflacije u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko očiglednih razloga.
-Monetarna politika zakasnila je u svojoj reakciji najmanje 6 do 9 mjeseci i već nekoliko godina, od prije pandemije SARS-CoV-2 naovamo, vodimo ekspanzivnu fiskalnu politiku (razna davanja iz državnog proračuna građanima i udrugama pred izbore i sl.) koja podiže potražnju na tržištu. Očigledno je kako nismo imali adekvatnu ni agrarnu politiku, jer je i dalje inflacija u domeni hrane viša od ukupne inflacije, iako je Republika Hrvatska do 1990. proizvodila više hrane od svojih potreba, - smatra Jelavić.
Jelavić u izjavi daje veoma jasne poruke koje bi svi zaduženi za ekonomsku politiku u Republici Hrvatskoj morali čuti.
-Sustav mora biti pametno i cjelovito povezan (subvencije, otkupne cijene, osiguranje, povoljni poljoprivredni krediti, prelevmani, predujmovi, carine….) kako bi proizvođači poljoprivrednih proizvoda mogli dobro zaraditi i imaju stabilnost u poslovanju, a kako bi građani mogli imati povoljne cijene hrane i kako bi domaća prerađivačka industrija ima povoljne cijene inputa. To podrazumijeva i efikasnost intervencija iz domaćih robnih rezervi i pametnu politiku izvoza koja će zaštititi domaće tržište. Pretjerani rast cijena poljoprivrednih proizvoda otkriva kako svega toga uglavnom nema, - navodi naš sugovornik.
Problem vidi i u monopolistima na tržištu, ali i neefikasnim i slabim institucijama.
-Mi se ne pitamo tko i zašto izvozi hranu dok cijene hrane rastu na domaćem tržištu, ane pitamo se ni to postoje li monopolističke strukture u široj domeni uvoza koje radi špekulativnih profita u doba tržišnih poremećaja kreiraju dodatnu inflaciju i, naravno, dodatno obaraju životni standard građana. Ovdje je očito kako je snaga institucija (stručno, nepristrano i efikasno odlučivanje u interesu države tj. bez „političkog“ uplitanja) nužna ne samo za brži privredni razvoj i rast standarda građana, već i za svaku ekonomsku politiku ako je želimo efikasnu, pa i za onu koja je usmjerena na obaranje inflacije, - objasnio je Jelavić.
Kasnimo
Neovisni ekonomski novinar i bivši bankar, Goran Marasović rekao nam je kako je, kada su plaće i mirovine u pitanju, jedino važno da građani sada mogu kupiti jedan, a prije dvije godine dvije velike kese kapule.
Iako je svima jasno kako je inflacija odavno uzela maha, guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić očekuje kako će inflacija, koja sada realno iznosi 16,1%, na kraju godine biti upola niža nego na početku. Ipak, Marasović smatra kako u te prognoze ne treba vjerovati, a ne vjeruje mu čak ni premijer Plenković.
-Guverner je rekao kako je uvjerena kako će na kraju godine inflacija biti upola manja nego na početku siječnja, jer se situacija lagano smiruje. Mi cijelo vrijeme od naših dužnosnika čujemo kako je inflacija uglavnom uvozna, ali se nitko ne pita – ako smo uvozili inflaciju i ona je rasla, kako ta inflacija sada ne pada kada u svijetu od ista pada od rujna prošle godine, - objašnjava Marasović.
Marasović ističe kako je u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija u veljači stopa inflacije pala na 6%, u Njemačkoj na 8,7%, a u Republici Hrvatskoj je ipak porasla na 16,1%.
-Ako već uvozimo inflaciju kada ona raste, zašto je ne uvozimo i onda kada njezina stopa pada? Zašto je uvozimo isključivo kada njezine stope rastu? Pa, zato što nije točno kako inflaciju uvozimo, nešto i sami pravimo. Odnosno ne mi, mi plaćamo, neko drugi pravi, - pita se Marasović, dodajući kako stopu inflacije povećava nečinjenje Vlade i HNB.
U čemu je greška HNB-a?
-Hrvatska narodna banka je po nekim mišljenjima kasno počela podizati referentnu kamatnu stopu u nastojanju suzbijanja inflatornih očekivanja. Njihovi službenici su uvjereni kako će vezivanje, odnosno uvođenje eura spriječiti rast cijena. Ispostavilo se kako to nije slučaj. Ispostavilo se kako je podizanje referentne kamatne stope trebalo uraditi ranije. Kasno se krenulo i zato mi i dalje imamo trend povećanja cijena. U RH cijene iz mjeseca u mjesec sve više rastu”, objašnjava Marasović, dodajući kako taj trend još uvijek nije doživio svoj vrhunac.
Suprotno stanju u RH, stopa inflacija se u drugim državama počela kretati nizbrdo. Marasović upravo to ističe kao jasan pokazatelj kako se nešto nije radilo kako treba.
Također se, podsjeća tijekom pandemije trošilo mnogo više sredstava nego li je proizvedeno roba i usluga, a bez obrazloženja. Ipak, misli kako se trend “bacanja love iz helikoptera” još uvijek neće zaključati u ropotarnicu povijesti. S izborima koji se bliže, smatra Marasović, nastavit će se ta praksa i sredstva će se i dalje nekontrolirano trošiti. Upravo zato ne vidi kako će se stopa inflacije smiriti.
Zatim, najavljuju se nova poskupljenja plina, benzina i struje, što samo može potpaliti inflaciju i njen rast.
Marasović potom objašnjava kako ljudi u RH najviše troše na hranu i režije, odnosno kako bi preživjeli, a tek nas očekuju problemi. Prošlogodišnja žetva, objašnjava Marasović, bazirana je na sjetvi iz jeseni prije ruske agresije na Ukrajinu, prije poskupljenja goriva. U narednom periodu upravo će hrana još više poskupjeti, zbog novih troškova.
Neaktivnost sindikalista
Nadalje, prosječna stopa inflacije je mnogo niža od stope rasta cijena onih proizvoda i usluga koje građani RH kupuju i konzumiraju na dnevnoj razini. Stoga su izvješća HNB-a i Državnog zavoda za statistiku potpuno nelogični.
-Dovoljno je reći kako 48% stanovnika Dalmacije živi ispod razine apsolutnog siromaštva. Dodatnih 27% živi na samoj granici siromaštva. 400.000 građana Dalmacije prima zaradu nižu od minimalca iako imaju punu satnicu. To u prijevodu znači kako tih 400.000 ljudi mogu kupiti manje od 40% potrošačke košarice i kako ih samo jedna plaća dijeli od toga da se spuste ispod granice apsolutnog siromaštva. Ono što je najgore od svega, sindikalisti još uvijek ne pozivaju građane RH, pogotovo Dalmacije, na građanski neposluh, na masovne prosvjede, na bunt, - objašnjava Marasović.
Za kraj se upitao zašto Pariz gori, a hrvatski sindikalisti se češljaju.
Comments