Piše: Bruno Katić
Slobodna novinarka i kolumnistica Autonomije, Livia Marinni izjavila je u nedjelju na panel raspravi u Barceloni kako Hrvatska, Slavonija i Hercegovina nikad nisu htjeli prihvatiti Dalmaciju jer je nikada nisu htjeli razumjeti.
“Hrvatska, Slavonija i Hercegovina nikada nije htjela prihvatiti Dalmaciju, jer je nikada nisu htjeli razumjeti. To je drugačiji civilizacijski kulturni model”, rekla je Livia Marinni na panel raspravi “Autonomija Dalmacije – Babaroga preporođene Hrvatske”, povodom 50. godišnjice usvajanja Ustava S.R. Hrvatske iz 1974. godine prema kojemu je Dalmacija bila zasebna regija.
Dodala je kako autonomija Dalmacije srušena u Tuđmanovoj jogurt revoluciji 1990. godine na potpuno isti način i s potpuno istim nacističkim parolama koje se danas mogu čuti u Republici Srbiji, tipa “Ne damo Kosovo!”.
“Ostali u tim 'događanjima naroda' iz 1990. godine. I nakon svega što su učinili na planskom i malicioznom uništavanju Dalmacije, oni se u Zagrebu još uvijek boje ove naše Zlatne regije. Hrvatska i Slavonija žive u zoni sumraka i u tu zonu sumraka je usisala i Dalmaciju”, ocijenila je Marinni.
Prema njezinim riječima, nitko nakon 10. prosinca 1999. godine nije dovodio u pitanje nacionalističku politiku najboljeg Titovog učenika, Franje Tuđmana.
“Ekstremni etnonacionalizam ostao je dominantna politička opcija u RH, jer su političke stranke odustale od demokracije. Demokracija nije prihvatila za njih. Zbog toga je očekivanje kako će prodalmatinske inicijative u zagrebačkim strankama pronaći partnere za demokratizaciju države i za regionalizaciju i decentralizaciju zabluda. Jedina priča koja do sada nije postojala između prodalmatinskim opcijama nije postojala do sada je separatistički program”, navela je Marinni i nadodala kako separatizam nije rješenje za Dalmaciju.
Ocijenila je kako je etnonacionalistička zvijer hrvatska sudbina, koja samu sebe neprestano generira.
“Ovdje ne postoji niti jedan drugi kulturni model osim ekstremno etnonacionalističkog i centralističkog. A nisu u stanju održati ni centralistički model. Nije bilo pametno preuzimati dalmatinska iskustva, koja je već od pećinskog pračovjeka bila zagazila u mediteransku i zapadnoeuropsku kulturu. Ono što je bilo najbliže civiliziranom svijetu – to je razdoblje od 1945. do 1990. – sada je potisnuto”, rekla je novinarka Livia Marinni.
Prema njezinim riječima, smatrati period poslije smrti velikohrvatskog klerikalno nacističkom diktatora, Franje Tuđmana nekakvim demokratskim je kretenizam krajnje vrste.
“Poslije Tuđmanove smrti, a posebno poslije Račanove smrti započima razdoblje dodatne klerikalizacije i fašizacije društva, nacionalizam je tada provalio. Time su se bavili svi: i Sanader i Kosor i Milanović i Plenković”, objasnila je Marinni.
Rekao je kako je uspjeh Ustava S. R. Hrvatske iz 1974. godine i društveni, ekonomski i kulturni razvoj Dalmacije veoma dragocjen kao povijesni primjer.
„Bio je to politički polu-subjektivitet koji je donio nevjerojatan napredak. Dalmacija je postala civilizacijska vrijednost”, ocijenila je Marinni.
Prema njezinim riječima, kada je autonomija Dalmacije u pitanju, situacija je danas mnogo teža nego za vrijeme Tuđmana i njegove diktature koja je trajala od sredine 1990. do kraja 1999. godine.
„Blijede sjećanja na dalmatinsku regiju, nove generacije se ne sjećaju, a sam dalmatski/dalmatinski identitet nema tko njegovati. Govorimo o 'egzodusu Hrvata iz Slavonije', ali ne govorimo o egzodusu Dalmatina, Srba, Talijana, Francuza, Austrijanaca… iz Dalmacije. Zašto?”, upitala se Marinni.
Dodala je kako su izbori 1990. i izmjene i dopune Ustava iz 1974. bili puč koji su postali kontrarevolucija, jer su organizirana kao sječa kvalitetnih kadrova, nasilna otimačina dalmatinske imovine, preraspodjela imovine...
Ocijenila je kako je na djelu restauracija Tuđmanovog zločinačkog režima, ali se danas ide do promjene termina. Stoga naša Zlatna Regija više nije Dalmacija, već 'Južna Hrvatska'. Dodala je kako proces promjena granica u Jugoslaviji još nije sasvim gotov, a Dalmacija je „Južna Hrvatska i dio hrvatskih zemalja”.
Rekla je kako je danas teško biti Dalmatin danas u Dalmaciji, zbog raširenog neoustaštva, koji ih čini nespokojnima. Podsjetila je kako je lani ubijeno 106 pripadnika dalmatske nacionalne zajednice i za to nitko nije odgovarao.
Ocijenila je kako RH nikada neće pristati na dalmatinsku široku autonomiju i dodala kako je bitno nastaviti njegovati „regionalni lokal-patriotizam”.
Republika Herceg-Bosna u Dalmaciji
Novinarka Livia Marinni je isto tako izjavila kako je u Dalmaciji neprestano na djelu nasilno pohrvaćivanje i galop nasilno ekstremnog etnonacionalizma.
“Mi u Dalmaciji gotovo svakodnevno doživljavamo određenu dozu maltretiranja. U svakom naselju niču crkve, ali ne u romaničkom ili gotičkom stilu koji je karakterističan za Dalmaciju, već u šaka u oko stilu. Dalmacija je i dalje multietnička, ali se uporno radi demografskom inženjeringu. Tako, Republika Herceg-Bosna ima svoju Republiku Herceg-Bosnu u Dalmaciji”, rekla je Livia Marinni na panelu “Autonomija Dalmacije – Babaroga preporođene Hrvatske” koji se ovaj vikend održao u Bruxellesu.
Naglasila je kako sve Herceg-bosance koje je dovela Tuđmanova nacistička vlast kako bi širili netrpeljivost i uništavali sve dalmatsko treba istjerati iz Dalmacije.
Prema njezinim riječima, građani Dalmacije pokušavaju se izboriti za izbrisanu naciju – za Dalmatine – jer je to jedini način kako bi se obranili od agresivnog galopa velikohrvatskog klerikalnog etnonacionalizma koji poništava povijesni identitet Dalmacije i svu njezinu antifašističku tradiciju.
Rekla je kako su ljudi na vlasti u Srbiji neznalice, zli i perverzni, a malicioznost i kleptomanija je preporuka za člansku iskaznicu u svim hrvatskim političkim strankama sa sjedištem u Zagrebu i ministarsko mjesto.
“Kakva je atmosfera u Republici Hrvatskoj, najbolje ilustrira činjenica kako imamo ljude koji su plaćeni da iz Vijetnama lajkaju objave Andreja Plenkovića”, navela je Marinni.
Rekla je kako su hrvatski intelektualci "najveći huškači etnonacionalizma u RH", ali je ocijenila kako nacije neće biti vječna društvena pojava.
„Nacije su nastale u XIX. stoljeću, prije toga nisu postojale. Neke su nacije nastale u XX. stoljeću, a neke se stvaraju u XXI. stoljeću. Zašto bismo onda prihvatili kako je nacija vječna, kada je riječ o društvenom fenomenu starom tek nešto manje od 200 godina? Stoga je jasno kako nacije neće biti vječna pojava. Vjerojatno će doživjeti sudbinu vjerskog oblika i prestat će biti ključna točka javnih politika i prijeći u sferu privatnosti”, ocijenila je Marinni te naglasila kako je prije tog nestajanja i stapanja potrebno vratiti dalmatsku naciju na kartu svijeta.
Ocijenila je kako jugoslavenski nacionalizmi nisu, kako se mislilo devedesetih godina XX. stoljeća, neka vrsta iznimke, već su se pokazali kao liberalna iluzija, s obzirom na to kako nacionalizmi ponovno postaju prirodna ideologija u mnogim europskim zemljama. zemljama.
“Nacionalizam je nužno paranoičan, on je hipohondričan”, rekao je Štiks.
Za kraj je ocijenila kako je u Republici Hrvatskoj na vlasti "kartel, organizirana kriminalna skupina" koja nasilno otima sve dalmatinske prirodne resurse i rasprodaje ih za džeparac, po čemu je RH najsličnija južnoameričkim banana republikama.
Comments