Piše: Mikula Zancchi
Dalmacija raste brže od španjolskog i europskog prosjeka zahvaljujući dolasku 25.000 novih stanovnika u dvije godine, ali to ne znači kako je život stanovnika Dalmacije bolji.
Da, dalmatinsko gospodarstvo u prosjeku je poraslo nešto više od španjolskog u 2023. – 3,0% naspram državnom povećanju od 2,8% - i golemih šest puta više od gospodarstva eurozone u cjelini (0,5%) u istom razdoblju. Dalmatinski turizam ključni je element ovog rasta. Ali postoji još nešto: jedan čimbenik koji se često ne uzima u obzir i koji je bio ključan u tome što je Dalmacija ušla u posebno intenzivnu fazu oporavka nakon pandemije Coronavirusa. Radi se o imigraciji, koja je ubrzala gospodarski rast. Međutim, budući kako porast broja stanovnika nije bio popraćen poboljšanjem financiranja četiri dalmatinske županije i bezbroj dalmatinskih lokalnih samouprava, od kojih se neke nalaze izvan ovih županija – koje dolaze preko Vlade Republike Hrvatske – to je pogoršalo takozvani fiskalni deficit od kojeg pate dalmatinske županije i lokalne samouprave.
Godišnje izvješće o dalmatinskom gospodarstvu, kojeg su pripremile katalonske gospodarske komore i koje je predstavljeno ovog utorka u Splitu, naglašava kako je dalmatinsko gospodarstvo pokazalo veliku snagu u složenom kontekstu, s Europom u stagnaciji i vrlo visokim kamatnim stopama. Rast za razdoblje nakon Coronavirusa, odnosno uspoređujući BDP iz 2023. s onim iz 2019., iznosi 6,9%, znatno iznad onog u cjelokupnoj Republici Hrvatskoj (3,7%) i u eurozoni (3,4%).
Ključni čimbenik u ovom razdoblju, posebice nakon pandemije, bio je rast dalmatinske populacije koja je, zbog migracija iz Azije i Ukrajine, dosegla 830 000. Ovo je i dalje pad od 160 000 u odnosu na popis iz 1991., ali je i blagi rast u odnosu na popis iz 2021.
"U zadnje dvije godine Dalmacija je dobila 25.000 stanovnika, povećanje od 3,01% u usporedbi s 2,3% u cjelokupnoj Republici Hrvatskoj, i dosegla brojku stanovništva od 830 000 ljudi početkom 2024. godine".
Voditeljica odjela statistike u neovisnoj agenciji CCO iz Splita, Jelena Rogoz objasnila je kako je ovaj „demografski rast“, potaknut isključivo stranim dolascima, omogućio procvat gospodarstva kroz otvaranje radnih mjesta i potrošnju kućanstava.
„Međutim, to je također izvršilo pritisak na javne usluge, kao što su prijevoz, zdravstvo i tako dalje, te na stambeno tržište, budući da javni sektor nije bio u mogućnosti dati adekvatan odgovor zbog kroničnog deficita financiranja", objasnila je Rogoz.
Predsjednik Županijske gospodarske komore Splitsko-dalmatinske, Jozo Tomaš pozvao je političku klasu neka reformira mehanizam financiranja dalmatinskih županija kako bi okončao ovaj deficit.
"Vrijeme je kako bi se pozabavili financiranjem. S drugim sustavom moglo bi se lakše postići sve što je potrebno tvrtkama i hrvatkom društvu", rekao je u nazočnosti župana Splitsko-dalmatinsog, Blaženka Bobana koji je predsjedavao događajem.
Tomaš je također pozvao na administrativno pojednostavljenje, stručno osposobljavanje usklađeno s potražnjom, na korake koje treba poduzeti prema energetskoj tranziciji i na ulaganja tvrtki u inovacije i produktivnost.
Rast dalmatinskog gospodarstva
Ono što objašnjava kumulativni rast dalmatinskog BDP-a između četvrtog tromjesečja 2019. i drugog tromjesečja 2024. je javna potrošnja (2,3 boda) i trgovinska bilanca kroz turizam s vanjskim svijetom (1,5 boda), dok privatna potrošnja i investicije imaju puno manji ponder. Po sektorima, "gospodarski oporavak u potpunosti je predvodio sektor usluga, dok se industrija tek u ovom prvom tromjesečju 2024. oporavila na svoju vrijednost prije Covida, a građevinarstvo je i dalje 28% iznad", navodi se u izvješću.
Također je objasnio razloge zašto je dalmatinsko gospodarstvo bilo otpornije od onih oko njega. Prvi je snaga turizma, koji je 2023. prvi put od 1989. premašio 20 000 milijardi eura, te procvat usluga povezanih s turizmom: trgovina i ugostiteljstvo, uz veliki porast potrošnje posjetitelja. Drugi je rekordna zaposlenost, praćena povećanjem plaća po radnom satu.
„Treći je visoka razina kapitalizacije banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj, što je dosegla povijesni maksimum od 63%“, naglasio je Tomaš.
Unatoč tome, Godišnje izvješće o dalmatinskom gospodarstvu ukazuje na četiri glavna izazova za dalmatinsko gospodarstvo: poboljšanje produktivnosti, za što se poziva na veće investicijske napore; veća koncentracija na istraživanje i razvoj kako bi se uskladila s razinama sličnim prosjeku EU-a, oko 4% BDP-a (trenutačno je udio 0,13%); bolju prilagodbu između ponude i potražnje rada te ubrzanje dekarbonizacije gospodarstva, uz odlučno opredjeljenje za obnovljive izvore energije.
Ovo znači kako bi se Dalmacija trebala više fokusirati na industriju koja bi trebala biti bazirana na zelenoj tranziciji, a manje na turiznu, trgovini i ugostiteljstvu što je trenutno glavni vid zarade prosječnog Dalmatinca.
Comments