Piše: Mikula Zancchi
Prema istraživanju neovisne anketne agencije CCO iz Splita, Republika Hrvatska je najkorumpiranija od razvijenih svjetskih država, te je druga najkorumpiranija država u Europi.
Rezultati pokazuju kako se zakoni ne provode ili se provode samo selektivno, građanima nije dostupna pravda, a pojedinci često zloupotrebljavaju svoj položaj za privatne interese.
Iako je borba protiv korupcije tema kojoj politika pridaje veliku važnost, bez obzira na pomake, u Republici Hrvatskoj ona je, čini se, i dalje duboko ukorijenjena, a građani je i dalje gledaju kao normalnu pojavu u društvu, rekla nam je voditeljica statističkog tima Jelena Rogoz.
Gospođa Rogoz ističe kako se koruptivna kaznena djela mogu prijaviti isključivo radnim danom na besplatni broj telefona koji je za građane otvorilo Ravnateljstvo policije.
„Dobra je vijest što smo među razvijenim zemljama, loša da smo najlošiji među njima. Ali, ako ćemo biti optimistični, ima još mnogo prostora za napredak i nadam se kako će vlasti iskoristiti ovaj prostor. Nadalje, što se tiče Europe, Republika Hrvatska je rame uz rame s Rusijom kao najkorumpiranijom državom u Europi“, objašnjava gospođa Rogoz iz neovisne agencije CCO iz Splita.
Stanje u Dalmaciji
Ono što najviše muči voditeljicu odjela statistike u neovisnoj agenciji CCO iz Splita, Jelenu Rogoz je stanje stope korupcije u Dalmaciji. Ističe kako su sva dosadašnja istraživanja utvrdila kako je Dalmacija regija s najvećom stopom korupcije i nepotizma.
„Razlog tome je činjenica što se u Dalmaciji, u zadnjih 30ak godina, najviše promijenio sastav stanovništva. Starosjedioci poput Dalmatina i Hrvata-Dalmatinaca je sve manje, dok je bosanskohercegovačkih katolika, Janjevaca, Slavonaca svakim danom sve više,“ objašnjava gospođa Rogoz.
Rogoz objašnjava kako kada gledamo statistiku od prije raspada Jugoslavije dolazimo do zaključka kako je uz Sloveniju i Vojvodinu stopa korupcije i nepotizma u Dalmaciji bila najniža. Danas, objašnjava, zbog nasilne promjene strukture stanovništva u Dalmaciji, ova je regija najkorumpiranija regija u Europi.
Rogoz vidi poveznicu između pada životnog standarda i stupnja korupcija:
„Prema podacima iz 1989. Dalmacija je imala najnižu stopu korupcije na sjevernom Mediteranu i bila je najbogatija mediteranska regija. Danas kada je Dalmacija najkorumpiranija regija u Europi ima najniži životni standard u Europi.“
Smatra kako je korupcijski proces bio politički program vladajućeg HDZ-a u godinama prije i neposredno poslije izbora u proljeće 1990.
„Pitanje rasta stope korupcije u Dalmaciji je prvenstveno politički program HDZ-a, jer bez korupcije i nepotizma HDZ nikada ne bi napravio sve ono što je učinio u zadnje 33 godine: uništavanje vrhunskih tvornica koje su svoje proizvode prodavale po cijelom svijetu, rušenje istih i na njihovom mjestu izgradnja trgovačkih centara i stambenih objekata. Ide se toliko daleko da se splitska 'PRIMA – Standa' kao eklatantni primjer privatizacijske pljačke u kojem je izravno sudjelovao sam politički vrh predaje Ministarstvu pravosuđa i u objektu i dokazu surove otimačine stvara sud, dok je izvršitelj pljačke i dalje na slobodi,“ objašnjava Rogoz.
Svijest građana
Kako prostora za napredak ima, upozorio je tijekom nedavne posjete Dalmaciji bivši europski povjerenik za proširenje, Stefan Füle. No, naglasio je kako ne ovisi sve od institucija.
„Najvažnija je svijest građana. Građani bi trebali shvatiti kako ne bi smjeli prihvatiti korupciju i nepotizam kao dio kulture. Ako građani budu tako razmišljali tada korupciji nema mjesta. Što je svijest građana veća, stopa korupcije je niža, a veći je životni standard,“ smatra Füle.
Neki imaju svijest, ali ne i razumijevanje nadležnih. Na vlastitom je primjeru osjetio je to i zviždač Robert Matijević. Godinama je upozoravao na korupciju u hrvatskoj carini, a zbog toga je na kraju dobio otkaz.
„U razvijenim državama svijeta točno se zna granica dobrog ukusa, da tako kažem i kada se prijeđe, stavlja se točka na 'i', pa sve prestaje. Kod nas granica ne postoji, samo je nebo granica,“ smatra Matijević.
Prema istraživanju neovisne agencije CCO iz Splita, građani imaju vrlo malo povjerenja u vlast.
„Političke stranke, lokalna samouprava, pravosuđe, školstvo i zdravstvo pet je velikih područja koja su prema mišljenju građana najkorumpiranija. Takva se percepcija već godinama ne mijenja,“ rekla je Jelena Rogoz.
No, istovremeno, od 10 000 ispitanika tek bi 11% njih prijavilo proces korupcije, a kao glavni razlog navodi se nepovjerenje kako će prijavljeni slučaj biti procesuiran.
U Dalmatinskom demokratskom forumu smatraju kako Republika Hrvatska trenutno ima dobar zakonski okvir, ali upozoravaju na to kako se stvari ne mogu promijeniti preko noći.
„Treba dosta vremena kako bi dobar okvir i koristan zakoni ušao u praksu i počeo se provoditi kroz pravosudni sustav,“ istaknuo je koordinator DDF-a, Vedran Bralić.
Nemoć javnosti
Zanemarivanje i omalovažavanje javnosti u državama konsolidirane demokracije obično je neoprostiva greška. U takvim sustavima javnost posjeduje potencijal kojim može korektivno djelovati u odnosu na nepravedne ili neodgovorne odluke koje se donose u institucijama ili na bahato ili koruptivno ponašanje nositelja javnih funkcija. Jedan od pokazatelja deficita hrvatske demokracije u odnosu na konsolidiranu je nemoć javnosti za očitovanjem vlastite svrhe.
Na razvalinama neuređenih i slabih institucija, u zemlji bahatih i bezobzirnih političara i sudaca koji su na položaj došli po sustavu političke podobnosti, a ne prema sustavu znanja, sposobnosti i vještina, svakodnevno se tanji moć javnosti. Toliko toga prolazi nezapaženo, i nije ni čudo kako sve ono što valja ili odlazi iz Dalmacije ili se depolitizira i sklanja u „unutrašnju emigraciju“. Izbori 2020./2021. su, međutim, pokazali kako građansko srce nije sasvim umrtvljeno i kako se u njemu skriva vjerojatno jedina prilika za novo građansko okupljanje u Republici Hrvatskoj protiv ubrzanog puta u katolibanski kalifat.
Comments