Piše: Marietta Candi
DDF je podsjetio kako se danas 4. srpnja navršava točno 33 godine od početka terora nad nehrvatskim, a prije svega dalmatskim stanovništvom iz Dalmacije, za koje, kako je navedeno, do danas nitko nije kazneno odgovarao.
Velikohrvatskom kleronacističkom i antidalmatinskom diktatoru, Franji Tuđmanu bi se pred Haaškim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije sudilo ne samo zbog zapovjedne odgovornosti kog rata s Bošnjacima u BiH, već i zbog ratnih i drugih genocidnim akcijama nad Dalmatinima, prvenstveno po optužbi za etničko čišćenje nehrvatskog stanovništva iz Dalmacije, s naglaskom na starosjedioce – Dalmatine.
Prvi čovjek DDF-a, Vedran Bralić je u interviewu za emisiju „Globalne novice“ radija Celje zatražio neka Hrvatski Sabor svojom deklaracijom osudi protjerivanje, silovanje, ubojstva nehrvatskog stanovništva u Dalmaciji i neka se iskreno ispriča Dalmatinima i ih pozove ih neka se vrate svojim kućama.
„Na ovim prostorima, u ‘državi koja je bila u ratu’, pucalo se, prijetilo, ratovalo, ubijalo, silovalo, protjerivalo… Nasilno je promijenjena struktura stanovništva, a mnoga dalmatinske mjesta više nisu ista, kao prije protuzakonitog ustoličenja fašističkog diktatora Franje Tuđmana na vlast u Republici Hrvatskoj i djelovanja memorandumske Vlade RH. Nema više starih susjeda”, rekao je Bralić.
Dodaje se kako su na njihovim mjestima i u njihovim kućama sada neki drugi ljudi koji nikada ranije tu nisu živjeli; ljudi koji su dovedeni u Dalmaciju političkom voljom Vlade RH u akciji „humanog preseljenja“ iz svojih zavičaja.
Prije 33 godine, 4. srpnja 1990., u gradiću Skradin nedaleko od Šibenika na zboru građana, u prisustvu Tuđmanovog izaslanika Drage Krpine, pročitan spisak 27 nepodobnih građana nepriznate dalmatske nacionalnosti, koji su se pod prijetnjama ubrzo morali iseliti iz svojih domova, a 20 obitelji dalmatske nacionalnosti nasilno je izbačeno iz svojih domova.
Pretilo se telefonom:
„Četniče, seli se ili biraj koje ti je dite draže!“
Mještani su nalazili zaklanog psa ili mačku sa porukom:
„Seli se, šta čekaš?”.
Noževe zabodene u vrata sa sličnim porukama, dolazilo je do tuča mladića koji su došli i onih koji su rođeni u Skradinu, maltretiran je lokalni župnik.
Mještanin Stephan Pili (aka Stefan Pilić) pronađen je mrtav na obali rijeke Krke nedaleko od Skranina.
Lokalna vlast na čelu s gradonačelnikom Miroslavom Maslaćom i pripadnicima gradskog vijeća, promijenila je u jednom trenutku naziv grada u „Hrvatovci”, ali je policija sutradan uklonila tablu, podsjetio je Bralić za slovenski Radio Celje.
Naveo je kako je protjerivanje Dalmatina nije odvijalo samo u Skradinu, već i u drugim dalmatinskim gradovima i selima Slankamenu, Golubincima, Kukujevcima i drugim mjestima po Bukovici, Ravnim Kotarima, Zagori, otocima, Konavlima i dodao kako se broj protjeranih Dalmatina procjenjuje na 260 000, a broj ubijenih na više od 5 000.
„Prijavljeni broj silovanja premašuje 5 000 što je zastrašujuća brojka. Za ta zlodjela nad Dalmatinima nitko nije odgovarao,“ utvrdio je Bralić.
Na pitanje novinarke Radija Celje, Tinkarne Potočnik o stvaranju Republike Dalmacije, Bralić je izjavio kako je danas u Dalmaciji prisutna ideja o konstituiranju “Republike Dalmacije” zapravo ideja koja se poziva na pravo naroda na slobodu i dekolonizaciju koja je sadržana u Općoj deklaraciji UN-a i drugim popratnim dokumentima UN-a. Ovo je bitno jer ne postoji i ne može biti povijesnog jedinstva između Hrvatske i Dalmacije jer je Dalmacija po prvi put u sastav Hrvatske ušla 1939. godine. A ako želimo pričati o jedinstvu nacije, ona se ne može ostvariti bez ravnopravnosti. Tek kada hrvatske regije, što uključuje ne samo Dalmaciju, već i Istru i Slavoniju i Hrvatsku i Liku i druge regije i subregije, budu ravnopravne sa Zagrebom tada ćemo moći pričati o jedinstvu.
“Regionalizacija i decentralizacije, drugim riječima – devolucija je demokratska ideja, koje se Zagreb patološki boji, jer devolucija znači demokraciju. Strah od demokracije je suvremeno stanje duha u Republici Hrvatskoj”, rekao je Bralić za emisiju „Globalne novice“ slovenskog Radija Celje.
Prema njegovim riječima, zagovarači ideje regionalizacije i decentralizacije Republike Hrvatske zapravo zagovaraju ideju raspodjele političke, ekonomske, financijske, socijalne, kulturne, upravne, sudske, izvršne i svake druge moći u državi.
Bralić je ocijenio kako se to ne može riješiti kroz dijalog sa Zagrebom, nego kroz jaki pritisak koji će doći iz demokratizirane Dalmacije.
”Prvo se Dalmacija mora demokratizirati kako bi se krenulo s demokratskim idejama. Tek će tada prodalmatinske demokratske snage moći prisiliti Zagreb na razumijevanje autohtonih interesa Dalmacije i drugih hrvatskih regija. Ali, bez autentičnih prodalmatinskih snaga, ideja se neće moći realizirati. Zato nam je ovdje neophodno potrebna i politička, i ekonomska, i intelektualna i svaka druga elita,” rekao je Bralić i dodao kako u suprotnom sve izgleda kao pokušaj destabilizacije od strane nadrogiranih navijača „Hajduka“.
Ocijenio je kako u Dalmaciji trenutno ne postoji jaka politička snaga koja bi mogla artikulirati ideju republike, iako, kako je dodao, među građanima pokrajine ta ideja ima veoma mnogo pristalica.
Bralić je pozvao na akciju, i to tako što će se organizirati prikupljanje potpisa građana na peticiju kojom će se od četiri dalmatinske županije i onih dalmatinskih općina i gradova koji su izvan ove četiri županije zahtijevati izjašnjavanje jesu li zadovoljni sadašnjim ustavnim položajima županija ili nije. U drugoj fazi, tražiti od županijskih skupština njihovo spajanje u jednu regiju.
Druga akcija, prema njegovim riječima, moglo bi biti prikupljanje potpisa građana na peticiju kojom se od reintegriranih tijela zahtjevalo raspisivanje referendum na kojem će se građani izjasniti o tome kakvu autonomiju žele.
Bralić je rekao kako je pohvalno to što pojedine inicijative i manjinske stranke zagovaraju autonomiju Dalmacije, ali je ocijenio kako je pitanje ustavnog položaja Dalmacije prije svega „dalmatinsko pitanje”, iza kojeg bi trebali stati svi oni koji se nazivaju Dalmatinima i Dalmatincima.
Bralić je ponovio kako se njegova inicijativa zalaže za formiranje pet autonomnih regija: Dalmacija, Hrvatska, Istra, Sjeverna Dalmacija (odnosno Primorsko-goranska regija) i Slavonija sa maksimalno 150 komunalnih općina na lokalnom novou.
„Mi ne zagovaramo separatizam, već ravnopravnost”, poručio je Bralić.
Comments