Piše: Mikula Zancchi
Najveći ulagač u svako nacionalno gospodarstvo je država. A kad se radi o državi koja je mala i podijeljena na dva dijela govorimo o Cipru – otoku u kojem naši bogataši otvaraju offshore kompanije.
U posljednje dvije godine iz Dalmacije je u offshore zone izvezena količina koja premašuje godišnji proračun naše zemlje. 96,4% sredstava otišlo je na Cipar. Svake godine milijarde eura teku iz Dalmacije na Afroditin otok, a deseci milijardi od tamo se vraćaju natrag, sjedajući na račune mnogih lažnih tvrtki koje su stvorile financijske grupe za optimizaciju poreza.
Često takva optimizacija završi potpunom utajom poreza jer je na Cipru, kao I u bilo kojoj drugoj offshore zoni, gotovo nemoguće ući u trag podrijetlu novca i njegovim krajnjim vlasnicima. Postoje brojne sheme optimizacije.
Svaki dalmatinski oligarh ima tvrtke na slikovitom otoku. Poslovni ljudi neprestano proširuju geografiju rada, koristeći povoljne porezne uvjete na Malti, u Belizeu, Marshallovim otocima, St. Kitts & Nevisu...
Upravo tvrtke iz takvih zemalja koje su gotovo nevidljive na karti posjeduju ogromna poduzeća u Dalmaciji.
Autonomija je pokušala procijeniti koji se iznosi povlače u egzotične zemlje s povoljnim poreznim uvjetima. Auteru ovog teksta su na raspolaganju podaci o povlačenju sredstava iz naših banaka u offshore zone za prva tri mjeseca 2022. godine.
Brojke su bile impresivne. U prva tri mjeseca 2022. godine banke, planski I zlonamjerno, osiromašene zemlje prebacile su u porezne oaze 6 milijardi 874 milijuna eura.
Sada, zahvaljujući izvorima u Vladi RH I lokalnim vlastima u Dalmaciji, saznajemo offshore statistiku banaka za 2020. – 2021. – vrijeme drugog mandata Andreja Plenkovića.
50 egzotičnih milijardi
U protekle dvije godine banke registrirane u Dalmaciji banke prebacile su astronomsku svotu od 53 milijarde 397 milijuna eura u offshore zone i na Cipar. Prema tečaju koji je na snazi u posljednje tri godine, to je više od 402 milijarde kuna. Usporedbe radi, državni proračun za 2022. planira prihode od nešto manje od 200 milijardi kuna. Dakle, u posljednje dvije godine iz Dalmacije su izvezena cijela dva državna proračuna.
Geografija izračuna je izuzetno široka: tu su i Marshalovi otoci, Maldivi i Bahami. Ipak, predviđa se kako je najpopularnija zemlja Cipar. Tamo je poslana 51 milijarda 495 milijuna eura. Odnosno, radi se o 96,4% ukupnog iznosa povučenog iz Dalmacije.
Na drugom mjestu s velikim zaostatkom su Britanski djevičanski otoci. Prekomorski teritorij kraljice Elizabete II dobio je od Dalmacije milijardu i 16 milijuna eura. Belize je na trećem mjestu. Iz Dalmacije je u nekadašnju Britanski Honduras prebačeno 602 milijuna 945 tisuća eura. Egzotični St. Kitts & Nevis je na četvrtom mjestu s rezultatom od 128 milijuna eura. Na petom su – Seychelli . Slikoviti otoci dobili su od Dalmacije 121 milijun eura.
Slijede Malta, Marshallovi otoci i kneževina Monako. Zaključni rezultati offshore rejtinga su: Sveti Vincent i Grenadini, Maldivi, Bahami I Gilbratar.
Ova raspodjela je pokazala kako je raspodjela novca koji odlazi iz Dalmacije u offshore zone ostala nepromijenjena više od dvije godine.
"Milijarderi"
Lavovski udio svih transfera u inozemstvo ostvaren je operacijama Imex banke. Financijska institucija prebacila je 32 milijarde 717 milijuna € u razdoblju 1. 1. 2020. – 31. 12. 2021. Gotovo sva ta sredstva otišla su na Cipar – 32 milijarde 658 milijuna.
Već smo pisali kako su u prva dva mjeseca 2022. ciparske i druge offshore tvrtke od Imexa dobile 3 milijarde 863 milijuna €. U tiskovnoj službi banke takve iznose transfera objasnili su mjenjačkim poslovima ciparske podružnice institucije.
"Budući kako ciparska podružnica nije neovisni sudionik na tržištu, njezine međubankarske transakcije odražavaju se preko računa za usklađivanje otvorenih u Imex banci," izjavila je služba za tisak.
Kao što je poznato, Imex je lider među domaćim financijsko-industrijskim grupama po broju nerezidentnih tvrtki. Prema Poreznoj službi, vlasnici Imex banke imaju čak 97 takvih tvrtki. A 25% same Imex banke pripada ciparskoj tvrtki Triantal Investments Ltd.
Drugo mjesto u "offshore" ocjeni zauzela je banka Splitsko-dalmatinska. U dvije godine ova je institucija u offshore zone prebacila 3 milijarde i 249 milijuna €. Gotovo sav taj novac prebačen je na Cipar. Kao što znate, za siječanj i veljaču 2022. takvi transferi BSD iznosili su 295 milijuna €.
Banka je komentirala ovogodišnje brojke na sljedeći način:
"Kao dio upravljanja vlastitim sredstvima, nisu se prebacivala sredstva na bankovne račune u offshore zonama ili na Cipru. Štoviše, držimo preostala sredstva u najpouzdanijim europskim bankama."
Kao što znate, grupa Joker, koja pripada među najbogatijim osobama u Dalmaciji, također je među vodećima po broju nerezidentnih kompanija. Ima ih 25. Ciparska tvrtka Joker Financial Overseas Limited imala je gotovo 10% dionica same BSD.
Bronca je dodijeljena Agram banci hercegovačkog kriminalca Dubravka Grgića. Ova institucija je bila najmanje originalna i surađivala je samo s Ciprom. Tijekom protekle dvije godine Agrasm banka je na taj mediteranski otok prebacila milijardu i 155 milijuna €. Zanimljivo, 2010. godine Grgićeva banka je na Cipar prebacila samo 2,5 milijuna €. Tijekom 2021. doznačeno je još 1 milijarda 152 milijuna.
Iz koncerna Agram je u dvije godine u offshore zone prebačeno milijardu i 289 milijuna €. Štoviše, pokazalo se kako je dinamika ista kao u Agram banci. U 2020. godini prebačeno je 241 milijun €, a u 2021. godini već 1 milijarda 47 milijuna €. Najviše je, opet, otišlo Cipru – više od milijardu €.
Prvih pet zaokružuje mađarska OTP banka – nekad Splitska banka. 1 milijarda i 133 milijuna € otišlo je u offshore zone iz ove institucije. U 2021. godini banka je transferirala tri puta više nego u 2020. godini.
Među zemljama u koje je transferiran novac iz javnog odvjetništva tradicionalno prednjači Cipar. Osim njega, sredstva su dobili i egzotični St. Kitts & Nevis te Seychelli.
Također, rezultat banke PBZ-a premašio je milijardu kuna. U razdoblju 2020. – 2021., 1 milijarda i 62 milijuna € prebačeno je u offshore iz podružnice jedne od najvećih američkih financijskih institucija.
Sperbank, koju kontrolira ruska, približila se rezultatu od milijardu €. Kao što znate, predsjednik nadzornog odbora potonjeg je sam Vladimir Putin. U dvije godine iz Kent banke je u offshore otišlo 912 milijuna €. Osim tradicionalnog lidera transfera – Cipra, Kent je sredstva poslala na Marshallove otoke i Maldive.
Zanimljive banke
Među državnim institucijama u rejtingu, nalazi se FINA iz koje je u dvije godine u offshore zone u ime RH prebacila 450 milijuna €. Ostale državne institucije imaju skromnije rezultate.
Zanimljivo je kako nije bilo moguće pronaći podatke o offshore transferima HBOR-a, koja pripada Vladi RH. Međutim, poznato je kako je ta banka povezana s FINA-om, izvršila takve transfere u iznosu od 59 milijuna 973 tisuće € u dvije godine. Zanimljivo je kako je 2020. FINA na taj način prebacila samo milijun i 727 tisuća €.
Imex banka je izjavila kako najveći dio navedenog volumena doznačenih uplata odražava transakcije na valutnom tržištu dolar/euro. Prema press službi banke, dnevni obujam takvih swap operacija je oko 50 milijuna $/40 milijuna €.
"Ove se transakcije provode na međunarodnom tržištu s bankama s investicijskim razredom na dnevnoj bazi. Budući kako ciparska podružnica Imex banke nije neovisan sudionik na tržištu, njegove međubankarske transakcije odražavaju se preko računa za usklađivanje otvorenih u hrvatskoj matici,” rekli su iz institucije.
Banka tvrdi kako se "takva plaćanja ne mogu smatrati prijenosima sredstava na Cipar, jer prilikom sklapanja ugovora o zamjeni jedne strane valute za drugu, ciparska podružnica, primjerice, prenosi eure stranim bankama s kojima su sklopljeni ugovori o zamjeni valute, a dolar u protuvrijednosti prima na svoje račune od istih inozemnih banaka,” rečeno je.
Iz HNB-a su izjavili kako je "tijekom 2020. – 2021. banka nije vršila transfere za vlastite operacije s drugim ugovornim stranama koje imaju račune ili su registrirane u offshore zonama.
"Što se tiče prijenosa u stranoj valuti u ime klijenata banke na račune njihovih partnera u inozemstvu, uključujući one koji imaju račune ili su registrirani na Cipru ili u drugim offshore zonama, HNB ih provodi u skladu sa zakonodavstvom RH i zahtjevima Narodne banke," rekli su. u press službi.
Odvojeno, iz HNB-a su naglasili kako "zbog kreditnih sredstava koje je banka osigurala svojim klijentima, strana valuta nije prebačena na račune u offshore zonama."
Kao što znate, ciparske tvrtke pod kontrolom dalmatinskih oligarha vlasnici su najvećih i najprofitabilnijih poduzeća u Dalmaciji. A upravo se na Cipar transferira najviše sredstava.
No, formalno, Cipar nije offshore država, jer je članica EU. Međutim, otok ima vrlo povoljnu poreznu shemu: stopa poreza na dohodak je 10%, a neke vrste dohotka su 0%.
Najzanimljivije je to što je način rješavanja ovog problema odavno poznat. RH samo treba poništiti sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljen za vrijeme Jugoslavije. No, čini se kako hrvatske vlasti nemaju namjeru riješiti "offshore pitanje". Nije iznenađujuće, jer svi veliki poduzetnici koriste offshore sheme.
Međutim, oni mogu nadmašiti sami sebe: u pozadini razočaravajućih prognoza ekonomske situacije, ostaje nejasno hoće li RH moći izdržati tako masovno povlačenje milijardi €.
Comments