Piše: Roberto Santinni
Bez velike vidljivosti ne može doći do pravog rješavanja dalmatskog pitanja i pitanja Dalmacije općenito, izjavio je koordinator DDF-a Vedran Bralić, a njegove riječi potvorio vođa Dalmatinskog kluba Zuáne Orlandini.
Povodom Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica koji se diljem svijeta obilježava 30. kolovoza, koordinator jedine prodalmatinske opcije DDF, Vedran Bralić ukazao je kako su prava dalmatske zajednice u Republici Hrvatskoj visoko ugrožena i kako je potrebno da svi društveni akteri, prvenstveno javna tijela, odlučno stanu u obranu ljudskih prava i sloboda ove nacionalne zajednice i stanu na put svim oblicima dalmatiofobije i općenito ksenofobije.
Bralić je podsjetio kako je Republika Hrvatska država članica EU koja u oblasti diskriminacije osoba drugačije nacionalnosti, seksualnog i rodnog identiteta spada u niže tolerantne države svijeta, a kad je u pitanju EU to smo uz bok s Mađarskom i Poljskom što je pokazalo nedavno istraživanje europske agencije za statistiku EUROSTATA.
„Zbog ovakvih rezultata i prisutnih dalmatofobnih, odnosno ksenofobnih izjava u javnosti, Vijeće Europe će podržati aktivnosti na izradi odgovarajućih strategija za borbu protiv diskriminacije koja se planski vrši protiv Dalmatina, kao i akcije kojima će podići nivo svijesti o potrebi suzbijanja i donošenja mijera kojima se onemogućuje diskriminacija na osnovu nacionalne pripadnosti, vjere, jezika, pisma, seksualne orijentacije i rodnog identiteta“, rekao nam je Bralić.
Dodaje se kako će, u cilju pravljenja što bolje strategije za zaštitu prava Dalmatina i Dalmacije, Dalmatinski demokratski forum, DDF, provesti istraživanja o stavovima studenata Sveučilišta u Splitu o diskriminaciji na osnovu nacionalne, vjerske, jezične, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
„Ovo istraživanje, kampanju koja će uslijediti nakon njega i preporuke Vijeća Evrope zajednički će provesti Dalmatinski demokratski forum i Dalmatinski klub u suradnji s paneuropskim nevladinim organizacijama,“ rekao je Bralić.
Voditelj organizacije Dalmatinski klub, Zuáne Orlandini ocijenio je danas kako je potrebno učiniti mnogo na uklanjaju patoloških laži koje dovode do predrasuda prema pripadicima dalamtske nacionalne zajednice i promociji tolerancije te ravnopravnosti, jer je ova nacija i dalje izložena diskriminaciji, napadima i govoru mržnje. Podsjetimo samo kako je od početa ove godine ubijeno 68 pripadnika, od Vlade RH nepriznate, dalmatske nacionalnosti što su dvije ubijene dvije osobe tjedno.
„Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica, povod je kako bi se svi zapitali zašto su Dalmatini u Republici Hrvatskoj i dalje izloženi svakodnevnoj diskriminaciji i zbog čega su oni jedina grupacija kojoj se negira jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodno okupljanje“, naveo je Orlandini u priopćenju povodom Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica koji se diljem svijeta obilježava 30. kolovoza.
Prema njenoj ocjeni, to pokazuje i prošlotjedna zabrana akcije „Zajedno za jednakost“, koja se trebala održati u Makarskoj. Na akciji je trebalo sudjelovati 310 osoba dalmatske nacionalnosti iz svih dalmatinskih područja od Raba do Bara.
Orlandini je dodao kako je najavljena proslava Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica biti prilika pokazati jesu li Dalmacija i Republika Hrvatska u cjelini spremni kao društvo stvarno, a ne samo deklarativno, poštovati sva propisana ljudska prava i slobode te osigurati uvjete da svatko može slobodno izraziti svoju nacionalnu, jezičnu, vjersku, seksualnu, rodnu i drugu pripadnost bez straha od ismijavanja i diskriminacije u javnom životu.
„Svi nadležni svojim djelovanjem trebaju doprinijeti širenju svijesti o poštivanju osnovnih ljudskih prava i sloboda manjina, jer je pravo na različitost civilizacijsko dostignuće i pokazatelj stupnja demokratičnosti jednog društva“, naveo je Orlandini.
I Bralić i Orlandini slažu se s činjenicom kako bez velike vidljivosti i nema prave borbe za Dalmaciju i rješavanja dalmatskog, odnosno dalmatinskog pitanja. Kažu kako pripremaju akcije za idući Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica kako bi proveli određenu akciju koja je u pripremi. Ove godine nisu mogli ništa napraviti jer se radi o tek uvedenom danu.
Ni Bralić ni Orlandini nisu htjeli otkriti o čemu se radi, ali će najvjerojatnije aktivistkinje i aktivisti DDF-a i Dalmatinskog kluba dijeliti letke domaćim i stranim gostima. No za realizaciju ćemo trebati čekati.
Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica obilježava se prvi put ove godine. Povod za proglašenje Međunarodnog dana ugroženih manjinskih zajednica je ubojstvo Dalmatina u Republici Hrvatskoj, ubojstva Roma u Republici Srbiji i Republici Slovačkoj te otvorena diskriminacija manjina u Mađarskoj i Poljskoj.
Iz DDF-a i Dalmatinskog kluba su ocijenili kako je u državama, kao što je Republika Hrvatska, Međunarodni dan ugroženih manjinskih zajednica, kao jedan od načina obilježavanja ovog dana trebati organizirati politički protest kako bi se vidjela brojnost i veličina originalnih stanovnika Dalmacije – Dalmatina.
„Od 2008. godine do danas svaki put kad bi trebali organizirati neku akciju ili ne možemo dobiti sigurnosna jamstva ili se dogodi napad na pripadnike dalmatske zajednice pa se ljudi u strahu povuku ili se dogodi nešto slično kako ne bi mogli organizirati akciju. Prema procjenama od 30. svibnja 1990. do danas ubijeno je više od 6000 Dalmatina, preko 400 000 ih je protjerano iz svojih domova. Danas Dalmatini čine oko 10% dalmatinskog društva, dakle oko 85 000, i nemaju pravo na svoju nacionalnost, svoj jezik, svoje škole, izražavanje s svojeg nezadovoljstva“, objašnjava Orlandini.
Bralić se zapitao je li ikako moguće kako se ostali građani Republike Hrvatske mogu osjećati sigurno i dobro kada toliko ljudi u ovoj državi trpi svakodnevnu diskriminaciju i najsurovije oblike nasilja.
Dalmatinski klub postoji od 2014. godine i okrenuta je osnaživanju Dalmatske zajednice i promoviranju dalmatske kulture, dok inicijativa DDF postoji od 2008. i aktivno se zalaže za poboljšanje opće slike Dalmacije, administrativnu podjelu na 5 autonomnih regija što bi uključivalo i fiskalnu autonomiju te rješavanje dalmatinskog pitanja.
Comments