Piše: Marta Šafrkanko
Dalmacija kao i ostatak Europe s izuzetkom Islanda, Rusije i Bjelorusije večeras će pomaknuli svoje satove na zimsko računanje vremena. To je praksa s malo benefite, a previše štete.
Još je prije nekoliko godina Europska Komisija donijela uredbu o prestanku pomicanja sata, te naredila državama članicama neka se dogovore koje će vrijeme uzeti za računanje: ono prirodno “ljetno” ili izvedeno “zimsko”, no do dogovora nikako doći, jer nordijske države i veći dio srednjeeuropskih nemaju sluha za realnost. Ako dođe do dogovora pa ga zastupnici Europskog Parlamenta podrže, države članice EU više neće okretati kazaljke dvaput godišnje - u jesen i na proljeće. Umjesto toga, tijekom cijele godine zemlja bi živjela u isto vrijeme.
Objašnjavamo zašto postoji praksa pomicanja sata i kako to utječe na naše zdravlje.
Radi uštede struje...
Ideja o prebacivanju sata na zimsko računanje vremena osmišljena je kako bi se racionalnije koristilo dnevno svjetlo. Koliko znamo, prvi ga je predložio poznati znanstvenik i jedan od osnivača Sjedinjenih Država Benjamin Franklin dok je bio veleposlanik SAD-a u Francuskoj. Ova praksa počela se široko primjenjivati u XIX. stoljeću.
Jedan od glavnih argumenata u njegovu korist je ušteda energenata, a kasnije i električne energije. Razdoblje ljudske aktivnosti uglavnom se poklapa s dnevnim svjetlom, pa nema potrebe za ponovnim paljenjem umjetne rasvjete i gubitkom struje.
Čak i ako su prije sto godina, kada su države počele uvoditi ljetno računanje vremena, takvi argumenti doista bili važni, sada se mnogo toga promijenilo. Uključujući rasvjetna tijela i naš način života.
Dalmacija uvodi računanje vremena 1815. Kada ulazi u Sastav Habsburške, kasnije Austro-Ugarske, Monarhije s prekidima između 1939. i 1941., te 1945. i 1982.
Nikakva ušteda
Istraživači su 2017. godine proveli meta-analizu o tome kako prijelaz na zimsko računanje vremena utječe na korištenje električne energije. Metaanaliza je posebna po tome što sažima rezultate različitih istraživača i daje pouzdaniji rezultat od bilo koje pojedinačne studije.
Na temelju ove meta-analize utvrđeno je kako pomicanje sata s ljetnog na zimsko računanje vremena ne može uštedjeti energente, već samo povećati njihovu potrošnju, npr. električne energije.
U vrijeme istraživanja, 77 zemalja i regija s populacijom od oko 1,5 milijardi ljudi prakticiralo je ljetno zimsko vremena. To su prije svega Europa i Sjeverna Amerika.
Jetlag bez leta
Ali sa stajališta biologije i medicine, pomicanje kazaljki na satu predstavlja problem. U najboljem slučaju, to je nezgodno, a u najgorem - može imati vrlo ozbiljne posljedice.
Kretanje u smjeru kazaljke na satu je nešto vrlo slično jetlagu, kada koristimo avion za brzo kretanje u drugu vremensku zonu.
U ovom slučaju, na sreću, radi se o susjednom pojasu. Stoga "let" koji ljudi dožive dva puta godišnje nije tako težak za tijelo kao pravi let iz npr. Splita u New York. Ali naš biološki sat i dalje će otkazati i može proći nekoliko dana dok se ne prilagodi.
Za zdravu osobu, posljedice prijenosa kazaljki bit će iscrpljene. Ali za ljude lošeg zdravlja stvari mogu postati mnogo gore.
Znanstvenici su utvrdili kako je pomicanje na zimsko vrijeme lošije utječe na zdravlje zbog neprirodnog gubitka dnevnog svjetla od sat vremena u jednom danu. Prirodno se sat vremena izgubi u nešto više od mjesec dana, izuzev rujna kada se u tih 30 dana izgubi sat i pol dnevnog svjetla.
Cijeli niz bolesti
Negativan učinak pomicanja kazaljki na satu postaje očigledan ako pogledate statistiku.
Tako je prošle godine objavljena publikacija međunarodne skupine istraživača koji su otkrili kako uvođenje zimskog računanja vremena utječe na učestalost raznih bolesti. Da bi to učinili, analizirali su podatke o više od milijun i pol ljudi iz Sjedinjenih Država i Švedske.
Pokazalo se kako postoje četiri velike skupine bolesti, odnosno problema medicinske prirode, koji doista ovise o pomicanju sata. Riječ je o kardiovaskularnim bolestima (kao što su srčani udari), raznim ozljedama, psihičkim smetnjama, kao i bolestima vezanim uz imunološki sustav – poput neinfektivnog enteritisa i kolitisa. Za neke bolesti pomicanje kazaljki uzrokuje skok statistike bolesti za čak 10%. Razlog: gubitak prirodnog danjeg svjetla
Autori procjenjuju da se svako zimsko računanje vremena može smatrati štetnijim od ljetnog. Samo je u San Diegu pomicanje s ljetnog na zimsko računanje vremena povezano s oko 150 tisuća različitih slučajeva. Najzastupljeniji su srčani udari.
Srčani udari
Brojne studije usredotočile su se na to kako pomaci sata utječu na kardiovaskularne bolesti. U jednom od njih američki su istraživači otkrili kako se u ponedjeljak, dan nakon pomicanja na zimsko računanje vremena, broj infarkta miokarda povećava za čak 24%.
Međutim, ako računate cijeli tjedan nakon pomicanja kazaljki na satu, onda nema povećanja. Odnosno, dolazi do preraspodjele srčanih udara između dana.
Udarci
U istoj studiji , u poglavlju u kojem su obrađene statistike s Cipra, istraživači su otkrili kako se u prva dva dana nakon promjene sata as ljetnog na zimsko računanje vremena razina ishemijskog moždanog udara (najčešća od dvije vrste moždanog udara) povećala za 8%, a zatim se vratila na prethodnu razinu.
U osoba s rakom vjerojatnost moždanog udara nakon pomicanja sata povećala se za 25%, a općenito kod osoba starijih od 65 godina - za 20%. Istodobno, stopa smrtnosti hospitaliziranih pacijenata nije porasla tijekom prvog tjedna nakon smjene.
Više nesreća i ozljeda
Prije nekoliko godina španjolski istraživači analizirali su statistiku prometnih nesreća u njihovoj državi kako bi utvrdili utječe li pomicanje sata na smrtne slučajeve na cestama.
Utvrdili su kako je između 1990. i 2014. u prosjeku 3,5 ljudi dnevno umrlo na cestama. Naravno, stvarne brojke u jednom danu mogle bi se jako razlikovati - od nula do 33 osobe.
Ispostavilo se kako je u ponedjeljak - dan nakon pomicanja satova s ljetnog na zimsko vrijeme - umrlo u prosjeku 4,3 osobe, odnosno više od dnevnog prosjeka. Ali u sljedeća tri dana stopa smrtnosti pala je ispod prosjeka.
Sličan obrazac se opaža se i u Francuskoj i Portugalu, u jesen nakon pomicanja sata više ljudi pogiba u prometnim nesrećama. Prema francuskim znanstvenicima, tijekom 24 godine obuhvaćene njihovim istraživanjem, oko 40 ljudi više gine na cestama zbog pomicanja sata s ljetnog na zimsko računanje vremena.
Iste studije pokazuju kako se radnici na radu češće i teže ozljeđuju prvog radnog dana u tjednu kada se sat pomiče za uru natrag.
Depresije
Već se zna kako nedostatak danjeg svjetla, uz ostale faktore, utječe na mentalno zdravlje, stoga u Finskoj, državi s najmanje sunčanih sati imamo najveću stopu depresije, dok na Cipru i na Malti državama s najvećim brojem sunčanih sati u EU imamo najmanju stupu oboljelih od depresije.
Depresija se posebno razvija nakon pomicanja sata s ljetnog na zimsko računanje vremena, a javljaju se i simptomi drugih psihičkih bolesti, kaže se u studiji o štetnom pomicanju kazaljki.
Ukoliko želimo spriječiti infarkte miokarda, moždane udare, ozljede na radu i depresiju, ostavimo ljetno računanje vremena zauvijek.
Alzheimerova bolest
Prelazak na ‘zimsko računanje vremena’ često prouzroči probleme osobama s demencijom.
Britanska Udruga Alzheimerove bolesti objavila je kako pomicanje satova unatrag, koje nam slijedi svaku zadnju subotu u listopadu, često dezorijentira njihove pacijente. S obzirom na to kako zimska jutra postaju mračnija, ljudima s demencijom može biti teško prilagoditi svoje obrasce spavanja. Njihovu cirkadijalnom biološkom satu uz to treba više vremena kako bi se adaptirali na novu situaciju.
Kako dani postaju kraći, neke osobe s demencijom mogu doživjeti i sindrom zalazećeg sunca, što je promjena ponašanja u kasnijim poslijepodnevnim satima. U tom slučaju dementna osoba može postati vrlo uznemirena ili zbunjena.
Demencija je sindrom povezan s neprekidnim opadanjem funkcioniranja mozga. Alzheimerova bolest je vrsta demencije i jedan od njezinih najčešće dijagnosticiranih oblika.
Simptomi demencije uključuju probleme s gubitkom pamćenja i mentalnom oštrinom i brzinom. Pojedincima može biti teško pravilno govoriti, a za bolest su karakteristični i problemi s raspoloženjem i prosuđivanjem u određenim situacijama.
Izlazak vani tijekom jutra jer pridonosi uspostavljanju unutarnjeg tjelesnog sata dementne osobe i čini je umornijom i pospanijom navečer. Izbjegavati ono što tijekom dana može omesti san, poput konzumiranja kofeina i drijemanja po danu.
Comments