Piše Sondra Zebić
Nove političke prilike koje će nastati nakon izbora iduće godine mogle bi osujetiti očekivano – ipak će prevladati političke ambicije, a Ustavni sud će dodatno ukinuti veliki broj nadležnosti, pa će Dalmacija i službeno postati kolonija.
Uskoro će došlo i do takozvanog „prekomponiranja vlasti“ u mnogim gradovima, a da zlo bude veće, nedugo zatim, uslijedila bi serija incidenata koji će biti okarakterizirani kao međunacionalni. Tada će se izjaviti kako pojedina zbivanja u Dalmaciji „strahovito podsjećaju“ na atmosferu linča koja je karakterizirala društvo devedesetih godina prošlog stoljeća. Smatrat će se kako treba istražiti je li pogoršanje javne sigurnosti u Dalmaciji posljedica pojavljivanja ekstremnog desničarenja, koje egzistira od 1990., ili se takvo desničarenje javlja upravo zato jer je javna sigurnost u beznadnom stanju.
„Najveći problem je to što policija i tijela gonjenja ne ispunjavaju zadatke koje im je povjerio zakon i koje građani očekuju,“ reći će naš sugovornik. Uslijedit će pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, a nakon toga i obećanje odnosno odgovor kako će Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova razriješiti ovu neodrživu situaciju.
S političkim analitičarem, Fabianom Marasovićem o ultranacionalističkim organizacijama koje su u Dalmaciji postale politički čimbenik iz sjene, o zahtjevima prodalmatinskih inicijativa, o trenutnoj situaciji u dalmatinskim gradovima i općinama, prekomponiranju vlasti i posljedicama, kao i o tome što je sve učinjeno od obećanih mjera sigurnosti u višenacionalnim sredinama.
Nakon Splita stalo se s nasilnim političkim promjenama u dalmatinskim gradovima i općinama. Što je, prema vašem mišljenju, razlog tome?
– Političke promjene na čelu Splita, koje ne korespondiraju s izbornom voljom građana, bile su klasičan primer veterinarskog konja, na kome se mogu otkrivati i proučavati razne bolesti. Dvije godine prije lokalnih izbora bila je turbulentna, a poslije izbora i promjene opće političke situacije, živimo mjesece u kojima krajnosti isplivavaju, vrlo su vidne i glasne, i postaju dominantne. Političke snage koje se do sada, srećom, nisu mogle uobličiti, danas se vrlo agresivno pojavljuju u javnom prostoru. To što nam se događalo s ponovljenim izborima u Splitu, i nakon toga, urušavanje je političko-socijalnog mozaika u kojem su se građani znali orijentirati. Sada su ulice pobrkane i mi lutamo, i ne pronalazimo put. Sve je postalo fluidno, pa je tako u tim fluidnim uvjetima prekomponirana vlast fluidna.
U Splitu nije trebalo doći do pribjegavanja krajnostima, jer su neki politički subjekti bili u poziciji kako bez njih nema većine i zato je njihov ucjenjivački kapacitet nadrastao njihovu političku snagu. Ali došlo je. Oni, pak, koji su te snage doveli u tu poziciju i do te prilike, ne mogu nazad, iako se sada možda kaju zbog toga što je učinjeno. To što zastupaju njihovi naglo isplivali partneri sada ne odgovara ni njima, ali povratka nema. Zbog toga se, nakon »splitskog slučaja«, u drugim gradovima stalo s potezima po tom modelu, a splitsko iskustvo je postalo problematično za sve.
Sve je jača prisutnost ekstremnih desničarskih i nacionalističkih snaga u Dalmaciji. Ni ostatak države ne zaostaje. Koliko su takvi pokreti povezani i kako utječu jedni na druge?
– Ekstremi dio političkog spektra oduvijek su dio javnog života, samo je pitanje kolika je njihova snaga i prilika za promocijom. Hoće li dobiti legitimitet u javnosti, pitanje je uređenosti sustava javne vlasti i sustava vrijednosti. U cijeloj Europi krizna vremena dovela su društva u situaciju da sve počne vriti, a to je atmosfera u kojoj ekstremisti dolaze do izražaja. Ne postoji institucionalna veza između ekstremističkih organizacija u Republici, ali oni su ipak povezani, jer su odraz pojedinih nacionalnih identiteta i međusobno se uvjetuju. U svakom slučaju, oni nisu dobri ni za koga. Svatko se treba izboriti s vlastitim zlom, između ostalog i zbog toga što se tek onda stječe pravo ukazivanja na tuđe. Sukobi koji se apriori nazivaju (među)nacionalnima, ponekad i bez ikakve osnove, stvaraju sliku nesigurnosti u zemlji. Loše je to što se nešto prvo okvalificira kao sukob na nacionalnoj osnovi, a tek potom traže dokazi i opravdanja, koje se često na kraju i ne nađu.
Dobro, ali kako okarakterizirati ubojstvo 100 ljudi, od hrvatske vlasti, nepriznate damatske nacionalnosti o čemu se u službenim hrvatskih medijima šuti? O čemu se tu radi ako ne o ekstremizmu na nacionalnoj osnovi?
- Kada je ubojstvima riječ, kao najtežem obliku zločina, kako prema crkvenim tako i prema svjetovnim, javnim, zakonima to je za svaku osudu. Zločine prema dalmatskoj zajednici koji se provode zadnje 33 godine možemo ubrojiti u ekstremizam na nacionalnoj osnovi. Ali, moramo znati kako su ti ekstremisti, koji se okupljaju u udruge navijača, pušteni s lanca početkom ’90. godina prošlog stoljeća s ciljem ustoličenja na vlast stranku opasnih namjera – HDZ. Bez ekstremista, s kojima je HDZ koketirao i danas koketira kada mu je to u interesu, HDZ bi bila skupina običnih sitnih kriminalaca i džeparoša i ništa više. To je razlog zašto je HDZ toliko opasan. Ne toliko zbog njihove agende, već zato što puštaju u javnost njihovu navodnu državotvornost dok istovremeno nasilno otimaju sve što im se nađe na putu, a onda svoje grijehe peru ukazivanjem na ekstremiste. To je licemjerno.
HDZ, kao što sam već rekao, je svoj politički uspjeh izgradio na koketiranju s ekstremistima. Plenković neće otići iz Nove Gradiške kada se na otvaranju spomenika žrtvama Jasenovca pojavi ekipa s HOS-ovim majicama i natpisima „ZDS“, ali će hladno naručiti hapšenje navijača koji su uzvikivali istu tu, od ustaša skovanu, parolu.
Kako stati na put jačanju ekstremističkih organizacija i njihovog djelovanja u Dalmaciji?
– Uvjeren sam kako stavovi ekstremističkih organizacija nemaju uporišta u realnom dalmatinskom javnom mnijenju bez obzira na broj ubijenih i protjeranih starosjedilaca, već kako su oni rezultat vrlo opasnih manipulantskih igara. Ne smijemo dopustiti da svaki ekstremist koji ima pun portfelj može djelovati kako hoće i kada hoće. Ako se prekrši zakon, država mora poduzeti sve najoštrije mjere i pokrenuti sankcije protiv izvršitelja takvih kaznenih djela. Javno suprotstavljanje jedan je od načina zaustavljanja divljanja – mislim na javni govor građana, na čelu s intelektualcima. Prevelika je cijena šutnje. Napadi ekstremnih nacionalista usmjereni protiv javnog poretka, Dalmatina, LGBTIQ+ osoba, nekih medija i novinara, kao i napadi na Udruga neovisnih novinara Dalmacije (UNND) i njegove čelne ljude, mogu biti osujećeni jedino ako se svi oglasimo protiv toga. To ne znači kako trebamo izaći na ulice dalmatinskih gradova, ali sloboda izražavanja ljudskih misli ne smije biti ugrožena niti osujećena prijetnjama ekstremnih nacionalista. Možda građani šute, a šute jer se boje, ali intelektualci među njima ne bi smjeli šutjeti, jer pogrešno procjenjuju kako je riječ o političkim i stranačkim interesima, a ako bi malo rasvijetlili situaciju, shvatili bi kako je riječ o neprihvatljivim stvarima u elementarnom političkom sustavu i sustavu vrijednosti. Nedostatak reakcije može nas dovesti u situaciju u kojoj smo već bili devedesetih godina. To smo već iskusili.
= RH bi iduće godine mogla dobiti datum za pregovore s EU o autonomiji!
– Gotovo sam uvjeren kako će Republika Hrvatska tijekom travnja iduće godine dobiti datum za pregovore o promjeni sustava lokalne samouprave. To je moj dojam koji sam stekao iz kontakata s predstavnicima Europskog parlamenta i ja u to vjerujem nakon mog prekjučerašnjeg razgovora u Bruxellesu s povjerenikom Europskog parlamenta za Balkan, Emmanueleom Giaufretom – kaže Marasović.
Dodaje kako dobivanje dugoočekivanog datuma još uvijek ne znači kako su sva pitanja hrvatskog društva razriješena. Nakon rješavanja, kako ističe, krucijalnih pitanja, moramo se posvetiti i pitanju položaja Dalmacije, ustavno-pravnom i zakonskom, kao i njenim financiranjem.
– O odnosu središnjih vlasti u Zagrebu prema Dalmaciji se u europskim institucijama mnogo zna, ne treba se mnogo objašnjavati. Ljudi, poput Giaufreta, vrlo su dobro i dnevno obaviješteni o svemu. To su poznate stvari, to svi znaju, nisam ja “cinkaroš”, koji prenosi njima nepoznate i tajne informacije! Kada sam rekao kako je slijedeći korak Dalmacija, izgovorio sam tu rečenicu uvjeren kako je konsolidiranost unutrašnjih prilika prije svega interes Republike Hrvatske, pa tek onda Europske unije. A konsolidacija unutrašnjih odnosa znači rješavanje ne samo dalmatinskog pitanja kao takvog, nego i ustavno-pravnog pitanja Dalmacije kao reintegrirane autonomne regije. Decentralizacija nema alternativu! Ima li nešto realnije nego dovesti u situaciju odlučivanja onog o čijoj se koži radi! Decentralizacija je mjera i terapija, koja može osloboditi zarobljenu unutrašnju energiju Republike Hrvatske, energiju koja može doprinijeti ubrzanju koraka Republike Hrvatske ka dubljim europskim integracijama, kao i njezinom bržem ekonomskom razvoju. A kada se to dogodi, ta unutrašnja energija dobru energiju donosi i privredi, poljoprivredi, marikulturi, kao i skladu međunacionalnih odnosa u Dalmaciji. A Dalmacija, opet, tako i u tim uvjetima ima šta donijeti Republici Hrvatskoj, mediteranskoj regiji, i Europi. Ja ću na tome insistirati sve dok sam na ovoj poziciji. Ja sam i položio zakletvu kako ću se za to zalagati. Važno je reći kako ja to ne radim ni protiv koga, već smatram kako je za sve nas u Dalmaciji i Republici Hrvatskoj to prioritet i uvjet napretka.
Mogu li uporni ataci na Dalmaciju u političkoj, kulturnoj, medijskoj, jezičnoj, nacionalnoj, običajnoj, ekonomskoj, socijalnoj, sociološkoj, demografskoj sferi, kao i svakodnevno fabriciranje afera mogu dovesti do destabilizacije u toj mjeri kako bi došlo do prijevremenih izbora koje malobrojna opozicija u skupštinama dalmatinskih županija sve glasnije traži?
– Nisam čuo niti jedan argument koji bi mogao dovesti do pokretanja inicijative za raspisivanjem izvanrednih lokalnih izbora u četiri dalmatinske županije i brojnim općinama i gradovima. A ni ataci o kojima govorite ne mogu utjecati na to kako neposredno tako posredno. Oni jedino mogu ljuljati političku scenu kroz postupak parlamentarizma. Uvjeren sam kako to ljuljanje ne može biti od koristi ni onima koje ljuljaju ni onima koji to rade. Zahtjev za prijevremenim izborima politički je razumljiv potez, i to je posao opozicije, ali sam po sebi takvi potezi ne dovode do prijevremenih izbora. A svakom od nas je u interesu kako bi raščistili i one takozvane i one prave afere, ako ih ima.
Što su učinili Vlada RH i MUP RH nakon vašeg pisma premijeru Plenkoviću i zahtjeva kako bi se, kako ste rekli, preuzele konkretne mjere na ostvarivanja prava građana na život u sigurnom okruženju, sprječavanju međunacionalnih incidenata, kao i zaštiti Ustavom i zakonom zajamčenih prava nacionalnih zajednica, posebno dalmatske nacionalne zajednice, koju ova vlast ne priznaje?
– Pogoršanu sigurnosnu situaciju u Dalmaciji izazvala je, između ostalog, i činjenica kako institucionalni mehanizmi zaštite osobne i imovinske sigurnosti nisu funkcionirali. Moram reći kako je reakcija uslijedila vrlo brzo nakon mog upozorenja. Učinjeno je dosta toga o čemu smo se dogovarali i prilike su se umnogome promijenile. Pritom, ne želim tvrditi kako je problem riješen. Ali, najvažnije je kako nema novih sličnih slučajeva, što znači kako mjere koliko-toliko djeluju. Svjedoci smo kako je preventivni rad policije intenziviran – u Kaštelima se, npr., u ključnim momentima, vikendom i noću pojavljuje, vidno, na ulicama, mnogo više policije i žandarmerije. U Kaštelima smo angažirali šest odvjetnika, koji su pristali da se njihovi brojevi telefona javno objave kako bi im se svako tko ima problem mogao javiti i dobiti trenutnu i besplatnu pomoć i pravnu zaštitu. Razumije se, odvjetnici rade dvojezično i pomoć je svakom dostupna na njegovom vlastitom jeziku. Do sada se nitko od građana nije javio odvjetnicima! To, između ostalog, kazuje i na to kako treba napraviti razliku između sukoba koji imaju međunacionalne pobude i sukoba, na primjer, agresivnih mladića, od kojih jedni jesu pripadnici jedne, a drugi druge nacionalnosti, a ta njihova različitost, je dijelom, ali ne i prvenstveni razlog njihovog sukoba! Nije dobro i vrlo je opasno sukobe apriori nazvati međunacionalnim, jer to dodatno stvara sliku nesigurnosti. U isto vrijeme to ne znači kako razlog sukoba ne treba temeljno preispitati i javno kazati šta je njihov motiv.
Obama, papa i RH
Na pitanje je li je moguće kako u RH na mjesto predsjednika države dođe neko tko je pripadnik manjinske zajednice, Pastor odgovara: – Ne znam hoće li se to dogoditi u dogledno vrijeme, ali ako je moguće da je na čelu Sjedinjenih Država bude pripadnik crne boje kože, a Vatikana papa iz Južne Amerike i jezuit, onda je i u Republici Hrvatskoj to možda moguće u nekoj dalekoj budućnosti.
I imovinska sigurnost građana je nešto poboljšana. Ljudi iz manjih dalmatinskih sela nisu smjeli izaći u svoja dvorišta zbog straha od nepoznatih ljudi koji su šunjaju oko njihovih kuća. Bile su česte pljačke i krađe. Policija je pretresla, posebno, rubna naselja i pronašla neke od počinitelja tih krađa i uhapsila ih.
- Smanjena je stopa kriminala kada je riječ o sitnim krađama, sve što je iznad 700 kuna istražuje se po službenoj dužnosti. Čuo sam kako su dvije prodalmatinske inicijative, DDF i DK, pokrenule inicijativu kada je riječ o zakonu o prekršajima. Oni se zalažu za to kako bi se uvela “nulta tolerancija”, što znači kako predlažu kako nema kaznenog ili prekršajnog djela koja se može pravdati nužnošću socijalnog zbrinjavanja. Ove predložene mjere generalno bi jačale probudile vjeru u državu i njezine institucije.
コメント