Piše: Goran Marasović
Prava uloga banaka je jačanje gospodarstva i standarda građana one države u kojoj banka djeluje. No, kod nas je situacija obrnuta: banke su države u državi i jedini njihov interes je profit, što je kršenje etičkog kodeksa banaka.
Bivša direktorica jedne velike banke koja djeluje u Republici Hrvatskoj, Ljubica Budimir govoreći o rastu dobiti bankarskog sektora, rekla je kako je ključni razlog za to galopirajuća hiperinflacija, ali i nesposobna Vlada RH posebno kada se govori o profitu.
To je zato što, kako Budimir kaže, imamo nominalno iskazanu dobit u kunama – kada u uvjetima u kojima država posluje u, a to su euri, stanje zbilja prikažete to u eurima. Tada izgleda kako je mnogo veći profit nego što je zapravo bio. Budimir dodaje kako u Republici Hrvatskoj ne postoji uređen bankarski sustav, jer rast kreditne aktivnosti ne ide ruku pod ruku s rastom standarda građana.
„U normalnim, uređenim bankarskim sustavima, ako banke postižu dobre rezultate, to bi trebao biti posljedica rasta kreditne aktivnosti građana i poslovnih subjekata, koja ide ruku pod ruku s rastom ekonomske aktivnosti, rastom BDP-a, blagostanja, ali i rastom životnog standarda. Kod nas to nije slučaj. Kada pogledamo kreditnu aktivnost banaka, ona stagnira. Kad pogledate ekonomsku aktivnost, imali smo rast BDP-a od samo 3,1%. To je ispod rasta velikih razvijenih ekonomija. Republika Hrvatska u privrednom smislu nastavlja zaostajati. To je trend u zadnjih desetak godina“, navela je Budimir.
Nadodala je kako dio dobiti treba pripisati galopirajućoj hiperinflaciji.
„Rast profita, posebno kada govorimo u eurima, jer znamo kako banke koje posluju u Republici Hrvatskoj i dalje svoj profit iskazuju dvojno, i u kunama i u eurima, to je zato što imamo nominalno iskazanu dobit, koja je pod djelovanjem inflacije jednim dijelom obezvijeređena. Ali, kada u uvjetima dvojnog iskazivanja profita prikažete to u eurima, ispada da je veći profit nego što je bio. Isto kao što plaće u eurima ispadnu više nego što su bile. Ali, kada probate kupiti nešto od te plaće, vidite kako to nije ona plaća koja je nekada bila“ objašnjava naša sugovornica.
Drugi važan čimbenik je i, kako kaže, rast kamatnih stopa tijekom razdoblja inflacije. Dakle, od 2019. do danas.
„Drugi dio prirasta dohotka je to što smo prošli kroz razdoblje inflacije. U inflatornom razdoblju kamatne stope po pravilu idu gore i one se najčešće reflektiraju na kamatne stope koje su ugovorene kao promjenljive, koje plaćaju dužnici bankama. Građani su na ovaj način doživjeli porast kreditnih anuiteta zbog povećanja kamatnih stopa. A, na strani depozita, gdje ulažemo novac u banke, tu banke nisu adekvatno podigle kamatne stope i stvorio se pozitivni disparitet“, nastavlja Budimir.
Navodi i to kako postoji anomalija bankarskog sektora, a koja dugo opstaje.
„Od osnovnog izvora profitabilnosti banaka, što je netto kamatna margina, razlika između kamata koje bi ja, kao banka, naplatila od vas, da sam odobrio npr. stambeni kredit, i onoga što ja plaćam nekom vašem rođaku, koji je deponirao novac u banku… Dakle, ta razlika, te kamatne stope nisu na istom nivou. Iz tog razloga banke bi trebale generirati osnovni izvor profitabilnosti. Kod nas je u prosjeku to niže nego u bankarskom sustavu središnje, zapadne i sjeverne Europe. Kod nas je ta margina iznosila oko 60% u najboljim godinama. To znači kako najveći dio prihoda banaka dolazi iz nekih drugih izvora: naknada, provizije, takse“, ističe Ljubica Budimir.
Sugovornica je rekla kako u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko odstupanja u odnosu na dobru praksu drugih država članica Europske unije, što je nedopustivo.
Odustvo članova Vijeća HNB-a nije se smjelo dogoditi
„Kod nas se naplaćuju stvari koje se nigdje ne naplaćuju. Čak i neke banke čiji osnivači imaju sjedište u drugim državama članicama EU. Te banke ne smiju naplatiti ono što naplaćuju ovdje i to je posljedica toga što je došlo do usitnjavanja bankarskog sektora. U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje 19 banaka, umjesto 7-8 njih. Ovako veliki broj banaka dovodi do toga da svatko radi što ga je volja, a drugi se prilagođavaju njihovoj samovolji“, objasnila je gospođa Budimir.
Na pitanje postoji li i dalje Vijeće HNB-a, jer je dvojici istekao mandat, dvojica su preminula, a ostao je samo jedan, Budimir kaže kako je iznenađen ovom informacijom i kako se to nije smjelo dogoditi.
„Zbunjena sam tom informacijom. Nisam bila obaviještena, jer mi je nevjerojatno kako se tako nešto može dogoditi. Vijeće je nadzorno tijelo Skupštine HNB-a. Ta funkcija je važna. Tu bi trebali biti ljudi koji ne samo razumiju što bi HNB trebao raditi, nego oni koji razumiju zakon, i koji treba procijeniti postoje li procesi u HNB-u koji idu u korist građana ili ne. Odsustvo članova je stvar koja se nije smjela dogoditi. Iznenađen sam što se dopustilo da tako važno tijelo ostane bez članstva“, istaknula je Budimir.
Kaže i kako su to pojavne forme sustava koji se raspada.
„To su pojavne forme sustava u raspadanju, gdje se funkcioniranje institucija zanemaruje, jer se očigledno odluke ne donose u institucijama, nego na nekom drugom mjestu. Mi smo na silaznom trendu, kada se kaže institucionalni razvoj. Ako to nemamo, svaka od institucija će prije ili kasnije oštetiti interes građana i poreznih obveznika“, zaključila je naša sugovornica.
Comments