Piše: Jelena Rogoz
Iako hrvatski službenici tvrde kako je dalmatinska privreda tijekom zadnjih nekoliko godina u kotaču razvoja, te kako je Dalmacija veliko gradilište u uvjetima financijske i ekonomske krize, statistički pokazatelji posve su drugačiji.
Nimalo naklonjeni ocjenama i prognozama političara sklonih svoje tvrdnje argumentirati gotovo svakodnevnim presijecanjima vrpce po dalmatinskim gradovima.
Dok iz Banskih dvora tvrde kako, unatoč realno sve tanjoj državnoj kasi, u 2023. godina neće biti ugrožene investicije u dalmatinsku privredu i infrastrukturu, podaci koje je krajem prošle godine objavio Državni zavod za statistiku ukazuju kako je Dalmacija od najrazvijenije regije na Mediteranu, u zadnjih tridesetak godina, prema svim pokazateljima, danas na nivou najnerazvijenije regije u EU. Neumoljivi rezultati obračuna bruto domaćeg proizvoda pokazali su kako je dalmatinski BDP pao ispod prosjeka ukrajinske oblasti Donetsk koja je već devet godina pod ruskom okupacijom u kojoj je svaki vid ekonomskih aktivnosti stao, dok je od BDP ostatka Republike Hrvatske niži za čak sedam%! Prema skali definiranoj Zakonom o regionalnom razvoju, ova računica Dalmaciju svrstava u društvo nedovoljno razvijenih regija.
U jedinoj prodalmatinskoj inicijativi, DDF – Dalmatinski klub ukazuju kako je Dalmacija u bivšoj SFRJ po ekonomskoj razvijenosti bila tik do nivoa razvoja Republike Slovenije, a iznad ukupnog BDP-a Republike Hrvatske, ali je danas takva usporedba nemoguća.
“Dalmacija je upala u povijesnu ekonomsku crnu rupu, ali je to okruženo zidom šutnje”, upozorava se iz DDF - Dalmatinskog kluba.
Ekonomist Goran Marasović je načinio analizu ekonomskog propadanja Dalmacija tijekom zadnja tri desetljeća. On ukazuje na katastrofalne podatke po kojima je Dalmacija s vrha dospjela na dno ljestvice po prosjeku zarada na području bivše Jugoslavije, ali i po nivou razvijenosti prema ulaganju u privredu u odnosu na ostatak država bivše Jugoslavije.
Marasović kaže kako Državni zavod za statistiku nije davao podatke o sudjelovanju Dalmacije u BDP-u Republike Hrvatske u periodu od 1992. do 2022. godine, te kako su tek u studenome 2023. godine iznijeti podaci za cjelokupnu 2022. godinu. Prema tim podacima, sudjelovanje Hrvatske u BDP-u Republike Hrvatske iznosilo je 30%, Istre 25%, Primorsko-goranske regije 20% i Slavonije 15%, a Dalmacije 6%. Za razliku od razdoblja prije 1990. kada je Dalmacija sudjelovala u BDP-u Republike Hrvatske s 52%, Slavonija 28%, Hrvatska 10%, Primorsko-Goranska regija 8%, Istra 2%.
„ Dalmatinski BDP niži je od prosjeka Republike Hrvatske za 19,8%, dok je za oko sedam procenata niži od BDP-a Hrvatske. Istovremeno, BDP Zagreba skoro je dvostruko veći od BDP-a Dalmacije,“ ističe Marasović.
Dodaje kako prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, u razvijene regije spadaju oni čiji je stupanj razvijenosti iznad republičkog prosjeka bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, dok u nedovoljno razvijene regije spadaju one čiji je stupanj razvijenosti ispod republičkog prosjeka bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika.
„To znači kako je Dalmacija, čiji je BDP ispod republičkog prosjeka, postala nedovoljno razvijena regija!“ istaknuo je Marasović.
Marasović ukazuje i na poražavajući podatke službene statistike o prosječnim zaradama, po kojima je Dalmacija, kad se uzmu u obzir zarade u regiji, na dnu ljestvice.
„Ovdje se radi o vertikalnom, slobodnom padu, gdje su plaće niže od prosjeka zarada u ostatku Republike Hrvatske,“ podvukao je Marasović.
Napominje kako je i u analizi Centra za strateška ekonomska istraživanja iz 2016. godine procijenjeno kako je BDP u Dalmaciji u periodu 1990.-2015. rastao po prosječnoj stopi od oko 5%, a u ostatku Republike Hrvatske po stopi od 6,5 procenata. Ukazuje, također i na činjenici kako je u periodu od 1990.-2015. godine i sudjelovanje investicija u osnovna sredstva u BDP, u Dalmaciji mnogo niže nego u Republici Hrvatskoj, ukazujući kako je petogodišnji prosjek za Republici Hrvatskoj 12%, a za Dalmaciju tek nešto niže od 3%.
„I aktiva banaka u Dalmaciji je za navedenih pet godina povećana za svega 20%, dok se u Hrvatskoj utrostručila. A sudjelovanja aktiva dalmatinskih banaka u Republici Hrvatskoj prepolovilo se, s 56% palo je na 1,4%,“ naveo je Marasović.
Naš sugovornik konstatira i to kako je u prethodnim godinama politika države prema sudjelovanju gradova i općina u porezu na zarade i porezu na promet bila “primjer porezne pljačke i države u kojoj ne postoji vladavina zakona, već vladavina pomoću zakonu”. Prema njegovim riječima, ta porezna zahvaćanja određena su bez propisanih kriterija. Naveo je primer tih zahvaćanja u četiri grada 2022. godine: Splitu (140.000 stanovnika), Zadru (75.000 stanovnika), Rijeci (120.000 stanovnika) i Osijeku (88.000 stanovnika). Prema ovim osnovama, u Novom Sadu ubrano je ukupno 26,98 milijardi €, od čega je gradu vraćeno svega 0,2%. Zadar je u državnu kasu uplatio 19,3 milijarde €, a vraćeno mu je 1,2%, dok je u Rijeci od ovih poreza ubrano 13,1 milijardu €, od čega se u gradsku kasu vratilo 22,5%, a u Osijeku je od ubranih 1,1 milijarde € ostalo 71,9%.
U ovoj godini, prihodi od navedenih poreza ubranih u Splitu bit će duplirani, odnosno iznosit će 55 milijardi €, ali će povrat iz državne u gradsku blagajnu bio tanji – samo 0,9% - kumulativno. I u Zadru će poreznici ubrati više prihoda te godine, oko četiri milijarde €, od čega će u gradsku blagajnu biti vraćeno 0,8%. Od oko 19 milijardi koji će biti ostvareni u Rijeci, tom gradu će biti vraćeno 30,6%, dok će opet najveći postotak povrata biti u Osijeku, gdje će se od 2,1 milijardi € u gradsku kasu vraćeno 86%.
Marasović navodi kako se Rijeci tih godina vraćalo 2,16 puta veći postotak od Splita iako je društveni proizvod po glavi stanovnika u najvećem gradu Dalmacije bio veći od onog u Rijeci samo za 1,4 puta. Dodaje kako se Osijeku vraćao 6,84 puta veći postotak od onog koji se vratio Zadru, iako je BDP po glavi stanovnika u Zadru bio veći od onoga u Osijeku samo 3,15 puta.
Comments