Piše: Karlo Morosin
Što povezuje diktatora Putina s Lukashenkom, Orbanom, Vučićem, Dodikom, Le Pen, Salvinijem, Ficom, Milanovićem, Schwesig, Ivanishvilijem, Berlusconijem i drugim europskim političarnima?
Što potiče istočnoeuropske, pa čak zapadnoeuropske i svjetske političare kako bi zatražili naklonost ruskog diktatora Putina i gledaju ga u oči? Imaju li kakve zamjerne na njegove imperijalne težnje? Radi li se tu samo o potrazi za sponzorom za njihove ne tako moćne političke snage? Jesu li u pitanju bivši zajednički povijesni korijeni? Želja za iskupljenjem povijesne krivnje za Drugi svjetski rat? Odgovori variraju. Ali, posljedice su slične.
U stvarnosti broj "prijatelja" ruskog pomahnitalog diktatora je mnogo veći. Zašto ne? Naftni dolari. Dolari za plin. Dolari za žito. Dolari za dijamante. A sve su to u biti, drveni dolari. Osim toga, prošao je pristojnu obuku u KGB-u, gdje su učili o regrutaciji, ucjeni i stvaranju prijateljstva financijama.
I odjednom je Europa shvatila kako je Putin puno bliže Europi nego što bi Europljani željeli. Dogodilo se to prošle godine. Ove godine postalo je jasno kako je prijateljstvo s Putinom iznimno toksična stvar. Međutim, mnogi su i dalje među Putinversteher (omi koji razumiju Putina).
Tko su ovi ljudi? Među njima su sadašnji čelnici država, bivši čelnici, a možda čak i budući čelnici. Upoznajmo prvih jedanaest europskih Putinovih prijatelja, za koje sam Putin možda nikada nije ni čuo:
#1 Viktór Orbán, trenutačni mađarski premijer.
Poznat je po tome što je nekoliko mjeseci blokirao 11. paket sankcija EU protiv Ruske Federacije, tražeći izbacivanje odredbi koje zadiru u interese Budimpešte. I nije se to dogodilo prvi put. Premijer Orbán nominalno je kritizirao rat, ali nije izrekao niti jednu kritičku riječ o Putinu. Mađarska nerado pristaje na antiruske sankcije, a vlada je čak odbila dopustiti isporuku oružja Ukrajini preko mađarskog teritorija. Ima i dosta neprijateljskih koraka prema susjedima, uključujući podjelu mađarskih putovnica građanima susjedne Ukrajine. A Orbán ima dosta rezervi prema slobodi tiska, vladavini prava i drugim demokratskim načelima iz Bruxellesa. Ali on je nevjerojatno popularan u zemlji.
#2 Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Ovaj pomahnitali diktator igra na poznatom terenu mlađeg brata. Iako u posljednje vrijeme više gleda prema Bruxellesu, u svojim najhrabrijim nestašlucima ipak gleda prema Moskvi. "Ne planirate li se pomiriti? Čekate li svi poraz? Mislite li stvarno kako možete poraziti Rusiju za tri mjeseca, šest mjeseci ili godinu dana?," upitao je jednom Vučić svjetske sile koje ne razumiju Putinovu shizofrenu želju kako bi pretvorio Ukrajinu u spaljenu zemlju. A ispod svega toga krije se ogorčenost. Sjećanja na neuspjeli projekt Velike Srbije, koja je brižno njegovana krvavim ruskim financijama zadnjih tridesetak godina.
#3 Marine Le Pen, članica francuske Nacionalne skupštine,
koja pripada Nacionalnom okupljanju (bivša Nacionalna fronta), tri puta se kandidirala za francusku predsjednicu (2012., 2017. i 2022.). Ona je mlađa kći bivšeg stranačkog čelnika Jean-Marie Le Pena, također radikalno desnog političara. Više puta je birana u Europski parlament, a Politico ju je 2016. čak proglasio drugom najutjecajnijom zastupnicom u Europskom parlamentu. Na predsjedničkim izborima 2017. i 2022. stigla je do drugog kruga, ali je oba puta doživjela poraz, izgubivši od Emmanuela Macrona. Le Pen je tijekom svoje kampanje 2022. obećala olabaviti veze Francuske s 27 zemalja EU-a, NATO-om, i Njemačka. Drugim riječima, predložila je korake koji bi mogli potkopati sigurnosnu arhitekturu Europe. Ona je više puta izrazila divljenje Putinovom prkosu prema Washingtonu i Bruxellesu. Godine 2014., usred sankcija nametnutih Rusiji, njezina stranka, Nacionalna fronta, posudila je 9 milijuna eura od Prve češko-ruske banke u Moskvi.
#4 Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Dodik je 23. svibnja 2023. razgovarao s ruskim Z-nacističkim diktatorom Vladimirom Putinom. Razgovarali su o opskrbi BiH plinom koji ona dobiva preko Srbije i Bugarske. Ti kontakti razumljivo izazivaju iritaciju unutar EU, s obzirom na to kako srpski radikalni nacionalist Dodik održava bliske veze s Putinom i javno tvrdi kako je Rusija morala intervenirati u Ukrajini radi očuvanja vlastite sigurnosti. Nakon razornog etničkog rata 1990-ih, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dvije autonomne regije: Federaciju, koju čine Bošnjaci i Hrvati, i Republiku Srpsku, koju su Srbi dobili protivno međunarodnom pravu kao ratni plijen. Ovu državu karakterizira slaba središnja vlast i nedostatak jedinstvene vanjske politike.
#5 Matteo Salvini, čelnik talijanske krajnje desničarske stranke "Lega Nord".
Više puta se zalagao za ukidanje zapadnih sankcija Rusiji. Zamjenik je talijanskog premijera i ministar infrastrukture i prometa od 2022. Salvini je bio i zastupnik u Europskom parlamentu od 2004. do 2018. Euroskeptik je, protivnik eura i žestoki protivnik primanja izbjeglica. Bio je iznimno oduševljen Putinom sve do veljače 2022., čak se i fotografirao na Crvenom trgu u majici s likom ruskog diktatora 2014., nakon aneksije Krima i ruske invazije na Donbas. Međutim, vrijedi napomenuti kako od veljače 2022. on osobno ne optužuje Putina za invaziju, već proglašava tko je gdje izvršio invaziju. Također valja spomenuti kako njegova kolegica Giorgia Meloni, premijerka Italije, u čijoj je vladi Salvini, snažno podupire vojnu i drugu pomoć Ukrajini.
#6 Robert Fico - član Nacionalnog vijeća Slovačke Republike.
Fico je također bio slovački premijer od 2012. do 2018., ali je dao ostavku u jeku političke krize izazvane ubojstvom istraživačkog novinara Jana Kuciaka. Krajem svibnja 2023. bivši slovački ministar obrane Jaroslav Nadí otkrio je u televizijskom intervjuu kako su obavještajne službe razotkrile ruski pokušaj manipuliranja nadolazećim parlamentarnim izborima u Slovačkoj u korist koalicije Smer-SD, čiji je jedan od čelnika Fico. Ovi izbori zakazani su za rujan ove godine. Trenutačno ova stranka vodi u anketama, zalažući se za prestanak opskrbe Ukrajine oružjem. U kolovozu 2016. Robert Fico, tadašnji premijer Slovačke, nakon sastanka s Vladimirom Putinom u Moskvi ponovno je pozvao Europsku uniju neka ukine sankcije Rusiji koje su nametnute zbog agresije na Ukrajinu, Gruziju i Siriju.
Ali, što sada? Slovačka bi mogla postati problematično dijete EU-a po uzoru na Mađarsku i Poljsku, upozorila je slovačka predsjednica Zuzana Čaputová, izražavajući zabrinutost zbog širenja dezinformacija unutar svoje države i mogućeg slabljenja slovačke potpore Ukrajini na predstojećim parlamentarnim izborima. Ako populističke stranke ove jeseni preuzmu vodstvo u vladi, rekla je Čaputová, "to bi moglo više sličiti vanjskoj politici Viktóra Orbána". Iako predstavnici stranke Smer-SD odbacuju tu zabrinutost, a i sam Fico je pod istragom, još uvijek postoje rizici promoskovskog utjecaja.
#7 Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske od 2020.
Milanović je tijekom snažne koordinirane paneuropske kampanje podrške Ukrajini, kritizirao je zapadne države u siječnju 2023. zbog isporuke teških tenkova i drugog naoružanja Ukrajini. On je tada izjavio kako će te isporuke oružja samo produžile rat. Milanović je novinarima u glavnom gradu Republike Hrvatske – Zagrebu – rekao kako je "suludo" vjerovati kako se Rusija može pobijediti u konvencionalnom ratu. Protivnik sam slanja bilo kakvog smrtonosnog oružja tamo”, rekao je Milanović i nastavlja, „To produljuje rat.“ U svibnju iste godine ponovio je kako Ukrajina ne bi trebala postati jedna od članica NATO-a, navodeći kako taj vojni savez treba biti ekskluzivni klub koji poziva samo najbolje.
Njegova cjelokupna retorika temelji se na pozivima na distanciranje od paneuropskih problema koji su nastali kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, čini se kako je to reprodukcija narativa Kremlja kako ovo "nije rat Europske unije i Zapada, već Rusije i Ukrajine". Na žalost po Republiku Hrvatsku, država koja je prema Ustavu parlamentarna republika, a u stvari je kleptokracija, s nakaradnim i nesposobnim premijerom na čelu izvršne vlasti. Trenutno je to Andrej Plenković, koji je od ruske invazije na Ukrajinu dva puta posjetio Kyiv i načelno snažno podupire ukrajinski narod u borbi protiv ruske agresije, ali istovremeno još nije počeo s uvođenjem unutarnjih sankcija prema Rusiji. Poznat je slučaj jahte ruskog oligarha koja je, kada je trebala biti zaplijenjena, na čudan način nestala s veza na otoku Murteru.
#8 Manuela Schwesig, predsjednica savezne zemlje Mecklenburg-Vorpommern.
Schwesig je poznata kao jedna od najaktivnijih lobistica za projekt "Sjeverni tok". Prethodno je bila savezna ministrica za obiteljska pitanja, starije građane, žene i mlade u trećem kabinetu Angele Merkel od 2013. do 2017. Vrijedno je napomenuti kako je sama Merkel bila snažno prisutna među "Putinversteherima". No, bivša kancelarka ipak se maknula iz visoke politike. Vjerojatnije je kako bi se gospođa Schwesig natjecala za mjesto na našoj listi Putinovih prijatelja uz Michaela Kretschmera, premijera Saske, koji je pozvao na nastavak izgradnje plinovoda Sjeverni tok u siječnju 2023.. Kretschmer, demokršćanin iz Saske, sam po sebi je zanimljiva ličnost. U lipnju 2019. ruski se predsjednik Vladimir Putin demonstrativno susreo s njim na fotografiranju i ležernom razgovoru na Sanktpeterburškom međunarodnom gospodarskom forumu. Zašto? Jer, Kretschmer već dugo zagovara da se Rusiji “stane na kraj sankcijama”.
Međutim, gospođa Schwesig nije iznimka. U svibnju 2022. uvrštena je na nečasni popis "12 Nijemaca koji igraju za Putina". Iako je publikacija priznala kako "nijedan Nijemac ne snosi veću odgovornost za krizu u Ukrajini od Merkel", spomenuta je i Schwesiga. Naime, istaknuto je kako je sredstvima Gazproma osnovala neprofitni fond za dovršetak projekta Sjeverni tok ako bude pod američkim sankcijama. U interesu poštenja, treba napomenuti kako je Schwesig izgleda promijenila stav i izjavila kako Putin treba odgovarati za napad na Ukrajinu. No, što je s istragom Reutersa o njezinim toplim kontaktima s Olegom Yeryomenkom, bivšim zaposlenikom ruskog GRU-a? Iako, naravno, bivši pripadnici ruskih obavještajnih agencija ne postoje.
#9 Bidzina Ivanishvili je gruzijski političar i biznismen milijarder koji je bio premijer Gruzije od listopada 2012. do studenog 2013.
On je također trenutni stvarni vođa stranke Gruzijski san i mnogi ga smatraju "sivim kardinalom" koji je jak vlast u Gruziji. Prema Transparency Internationalu (TI) Georgia, Ivanishvili je stvarni vlasnik najmanje jedne tvrtke u Rusiji, a njegov najuži krug nastavlja poslovati s bivšim generalom KGB-a koji je pod američkim sankcijama. Unatoč obećanju kako će se osloboditi svoje ruske imovine nakon ulaska u politiku 2011., gruzijski milijarder ostao je stvarni vlasnik najmanje 10 tvrtki u Rusiji putem offshore tvrtki između 2012. i 2019. Međutim, ne radi se samo o poslu. U razdoblju 2022. – 2023. Gruzija je postala jedno od rijetkih trgovačkih središta preko kojih Rusija zaobilazi sankcije na uvoz osjetljive robe i predmeta s dvojnom namjenom. Je li u te poslove uključen najutjecajniji čelnik države? Intrigantno pitanje. Nakon početka rata u Ukrajini, Tbilisi nije podržao zapadne sankcije protiv Rusije. Premijerka Garibashvili izjavila je kako to ne bi bilo u interesu Gruzije.
#10 Dugogodišnji predsjednik Bjelorusije, Alexander Lukashenko, dugogodišnji je i duboki saveznik Kremlja.
Toliko je ta veza duboko da je posljednjih tjedana Rusija počela postavljati taktičko nuklearno oružje na teritoriju te navodno neovisne zemlje. Također je poznato kako su ruske vojne snage napale Ukrajinu iz Bjelorusije u veljači-ožujku 2022. Bjeloruska poduzeća isporučuju oružje Rusiji, a oružane snage republike Bjelorusije predale su svoje zalihe oružja i streljiva. Drugim riječima, Lukashenko nije samo Putinov saveznik; trebao bi sjediti do njega na istoj optuženičkoj klupi tijekom budućeg suđenja.
#11 Silvio Berlusconi, talijanski medijski magnat, mafijaš, političar i milijarder.
Berlusconi je poznat ne samo po tome što je bio premijer Italije u četiri vlade od 1994. do 1995., 2001. do 2006. i 2008. do 2011., već i kao simpatizer Putina, igrajući značajnu ulogu moćnog ledolomca u europskoj politici. Berlusconi je jedan od rijetkih koji je s odobravanjem svjedočio Putinovom usponu iz kratkih političkih hlača u njegovo trenutno stanje infant terrible. Konkretno, kada je Putin napao Gruziju 2008., Berlusconi je još uvijek bio na vlasti ostao je čist. Nakon Berlusconijeve smrti 12. lipnja 2023., Putin ga je nazvao bliskim i mudrim prijateljem, rekavši: "Silvio mi je bio draga osoba, pravi prijatelj. Uvijek sam se divio njegovoj mudrosti, njegovoj sposobnosti donošenja uravnoteženih, dalekovidnih odluka čak i u najtežim situacijama."
Kakva zahvalnost za Berlusconijevu podršku, koji je javno izjavio kako je Kyiv odgovoran za invaziju koju je pokrenula Rusija u veljači 2022. I ne samo za to. Poznato je kako je talijanski parlament 2007. godine blokirao ugovor Eni-Gazproma i optužio Berlusconija za osobni interes u tom poslu. Kasnije je pokazao čudne političke salto mortale. Primjerice, Berlusconi je isprva osudio rusku invaziju na Ukrajinu tijekom konferencije svoje stranke, Forza Italia, u Rimu u travnju 2022. Izrazio je duboko razočaranje ponašanjem predsjednika Putina. Ali nešto kasnije, uoči općih izbora u Italiji u rujnu iste godine, izjavio je kako su "trupe trebale ući, doći do Kyiva za tjedan dana, zamijeniti vladu Zelenskog pristojnim ljudima i vratiti se u roku od tjedan dana ." Kako kažu, čovjek je marljivo pokvario vlastitu osmrtnicu.
Commentaires