Piše: Marieta Candi
Počela je školska godina, a još se zbrajaju statistike prošle školske godine. Zadnjih godina u Dalmaciji se sve više povećava broj učenika koji napuštaju škole. To je posebno uočljivo kod srednjoškolaca.
Primjera radi, tijekom školske 2021/2023 godine, škole u Dalmaciji napustilo je 344 učenika, dok je tijekom školske godine 2022/2023, ta brojka narasla na 542, što je skoro dvostruko više nego godinu ranije.
Napuštanje škola zabrinjavajuća je praksa, kažu dužnosnici i predstavnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u RH.
Kako se doznaje, više od 70% učenika koji napuštaju dalmatinske srednje škole su muškarci, dok se 30% njih identificira kao žene.
Službenici ministarstva potvrdili su nedavno za Autonomiju kako je ova pojava uočljiva, ali dodaju i to kako se evidencija onih koji su napustili školu nije kvalitetno vodila.
Dejana Mandić iz Uprave za obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kaže kako ministarstvo planira formirati Nacionalno vijeće za sprečavanje napuštanja škole.
„Vijeće bi imalo cilj utvrditi točan broj onih koji napuštaju srednje škole, njihove razloge te pokušati vidjeti postoji li mogućnost sprječavana ove prakse. Govorim ovo jer ima dosta primjera kada je neko dijete otišlo u druge države, ali bez jasnih dokaza o tome. Škola ne može takvog učenika izbrisati sa svog spiska“, kaže nam gospođa Mandić.
Predstavnici iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kažu kako su iznimno teški socio-ekonomski uvjeti i migracija glavni razlozi zašto se odustaje od škole.
Iz Splitskog centra za obrazovanje nam govore kako su zbog teških životnih uvjeta, muška djeca „obavezna“ napustiti školu kako bi se zaposlili i na taj način financijski podržali svoje obitelji.
„Ova će situacija pratiti Dalmaciju još jako dugo, a sve se ovo događa zbog teške ekonomske situacije. Ipak, raduje me kako ova pojava nije toliko zastupljena među djevojčicama. Sve manje je patrijahalnog odgoja koji nedopuštama obrazovanje djevojkama, baš kao što je sve manje maloljetničkih brakova i maloljetničkih trudnoća zbog čega su djevojke nekada bile primorane napustiti školovanje“, kaže nam ravnatelj ovog centra.
Na osnovu službenih podataka, 32% stanovnika Dalmacije između 15-24 godina je bez posla, a više od trećine stanovništva te dobi je tijekom 2022. bilo bez obrazovanja, posla ili nekog osposobljavanja.
Viši savjetnih za obrazovanje Upravnog odjela za prosvjetu Županije Šibenske, Mario Huljev smatra kako je visok stupanj nezaposlenosti glavni razlog zašto se napuštaju srednje škole.
„Pojedini učenici srednjih škola ponekad smatraju kako je ’interesantnije’ zanimati se nečim, kao što je prodaja cigareta na crno i sl., nego ići u školu. Ovu praksu treba spriječiti“, kaže nam Huljev.
Inače, školu napuštaju i osnovci, ali je taj broj u padu. Tako je školske godine 2002/2003 osnovnu školu napustilo 682 učenika osnovnih škola, a deset godina poslije 339.
Za sve odgovorna Vlada RH
Voditeljica odjela statistike u splitskoj neovisnoj agenciji CCO, Jelena Rogoz rekla nam je kako se njihove brojke uglavnom slažu s onima koje su iznijeli sindikati. Prema statistici agencije prošle školske godine je srednje škole u Dalmaciji napustilo 553 učenika, a osnovne škole 337 učenika.
„Ako me pitate koji je razlog ovog stanja, moram reći kako je izrazito loš životni standard, neusklađenost školskog programa s tržištem rada te zastarjeli plan i program koji nije primjeren djeci jedan od glavnih razloga zašto mladi napuštaju škole. Tek je na četvrtom ili petom mjestu napuštanje države s roditeljima,“ objašnjava gospođa Rogoz.
Govori kako već godinama vlada ne radi ništa kada je u pitanju kvaliteta obrazovanja i privlačenje mladih ljudi u srednje škole. Prema njoj, danas se sve bazira na gimnazije, farmaciju, zdravstvenu i medicinsku školu te turističku, ugostiteljsku i trgovačku školu.
„To je loš pokazatelj budućnosti jedne države i indikator koji jasno govori kako je država u potpunosti propala te kako industrija, koja je generator razvoja svakog društva, upropaštena,“ nastavlja dalje gospođa Rogoz.
Smatra kako bi država trebala privući investicije u industrijski sektor, prvenstveno u one industrijske grane generiraju visoku stopu ekonomskog rasta, a koje su mladima zanimljive i atraktivne poput auto-moto industrije, brodogradnje, vojnog namjenskog sektora, informatičkih tehnologija i industrije zabave; prije svega filmske i televizijske industrije.
„Vlada Republike Hrvatske nema pojma što i kako treba napraviti kako bi državu uvukli iz duboke gospodarske i socijalne krize u kojoj se nalazi od 30. svibnja 1990. do danas te je zbog toga odgovorna za sve loše što se ovoj državi događa“, ogorčeno će Rogoz koja nastavlja, „Ni promjenom trenutne garniture vlasti neće ništa se ništa dogoditi, jer koja god vlast dođe svaka uništava školstvo i ekonomsko-socijalne prilike u Dalmaciji – to im je zadani cilj.“
Rogoz za kraj napominje kako će se stanje u Dalmaciji pogoršavati sve dok stanovnici ove regije ne shvate kako mogu i moraju autonomno djelovati u odnosu na službeni Zagreb. To neće značiti trenutačno zaustavljanje napuštanja škola, ali će se trend bar usporiti.
Bình luận