Piše: Nevianna Remanni
Profesor ustavnog prava sa splitskog Pravnog fakulteta, Petar Bačić izjavio je kako regionalizacija i decentralizacija u Republici Hrvatskoj nisu zajamčene Ustavom Republike Hrvatske iako se u tekstu ustava spominju regije.
To praktički znači kako stupanj regionalizacije i decentralizacije Dalmacije ovisi isključivo od političke volje bilo koje Vlasti i bilo koje parlamentarne većine Hrvatskog Sabora.
„Jedina izvorna nadležnost hrvatskih nebrojeno previše županija, prema trenutnom tekstu Ustava, je ta da područne samouprave (županije) mogu same sebi odrediti svoje simbole. Ovdje se teško može govoriti o autonomnosti područnih samouprava, ako se ona svodi samo na simbole”, rekao je Bačić na okruglom stolu 'Potreba za promjenom Ustava i demokratizacijom RH'.
„Sva ostala prava ovise isključivo i doslovno od političke volje bilo koje vlasti i bilo kojeg zakonodavca, odnosno od političke volje bilo koje većine Hrvatskog Sabora. Potreban je ozbiljan razgovor o ograničenju vlasti, a regionalizacija i decentralizacija su mehanizmi za ograničenje samovolje vlasti”, objasnio je Bačić.
Dodao je kako je Republika Hrvatska rigidno unitarna i ekstremno visoko centralizirana država te ocijenio kako pitanje dalmatinske autonomije neće doći na dnevni red široke javne rasprave, koju je neophodno organizirati i u nju uključiti stanovnike Dalmacije.
“Ako se ne sjedne i na ozbiljan način ne dogovori, onda će Ustavni sud Republike Hrvatske konstantno imati posla s tumačenjem zakona koji se tiču lokalne samouprave drugog stupnja, točnije županija. Mislim kako građani Dalmacije moraju sudjelovati u traženju odgovora na to pitanje, ali mislim kako neće biti uključeni. Bojim se kako u ovoj, visoko nacificiranoj, državi pitanje dalmatinske autonomije neće ni doći na dnevni red bez obzira na upozorenja od strane EU, Vijeća Europe i stalno ukazivanje na obaveze iz Ugovora o pristupanju EU”, naveo je profesor Petar Bačić.
Dalmacija kao unutrašnja kolonija
Pravnik i publicista Domagoj Janković ocijenio je kako je položaj Dalmacije u Republici Hrvatskoj jednak položaju unutrašnje kolonije.
„Riječ je o planskoj i zlonamjernoj devastaciji i ponižavanju Dalmacije unutar vlastite države. Sličan primjer nije poznat unutar granica Europe”, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, bruto društveni proizvod (BDP) Dalmacije 1989. godine bio je za 12% veći od BDP-a cjelokupne Republike Hrvatske. Prema podacima iz 2020. BDP Dalmacije iznosio je 24% više od BDP-a cjelokupne Republike Hrvatske. Razlika u zaradi između Dalmacije i prosjeka za Republiku Hrvatsku 1989. bile su primjerene razlici u BDP-u, dok su danas plaće u Dalmaciji za 2,4 puta niže nego li je prosjek za RH.
„Dalmacija se tako, bez obzira na to što generira rast BDP-a i lokomotiva je hrvatske privrede, svrstala u najnerazvijene regije Europe”, objasnio je Janković i založio se za promjenu aktualnog Ustava Republike Hrvatske i za federalizaciju Republike Hrvatske, u kojoj bi Dalmacija imala status republike.
Ova Jankovićeva ideja potaknuta je i provjerljivom činjenicom prema kojoj Dalmacija u državni proračun uplaćuje 39 eura, a vrati joj se samo jedan.
„Ovo je eklatantni dokaz kako se Dalmacija nalazi u podređenom položaju, točnije u položaju unutrašnje kolonije,“ zaključio je Janković.
Najveći stupanj razvoja
Predsjednik nevladine organizacije 'Argo', Antonio Bonačić rekao je kako je Dalmacija najviši stupanj svog razvoja dostigla kada je imala svoju autonomnu samoupravu, odnosno u periodu od 1974. do 1989. godine.
„Nakon proglašenja Ustava SFRJ i Ustava SRH 1974., otvoren je put ka ubrzanom razvoju Republike Hrvatske i svih njezinih regija. Naime, 70% sredstava koja bi se zaradila u određenoj općini ostajalo bi u toj općini, a svega 30% bi išlo prema republičkom ili pokrajinskom proračunu, od čega je opet 70% ostajalo u republičkom/pokrajinskom proračunu, a 30% išlo u savezni. To je bio model razvoja malih i nerazvijenih općina. Ovaj pravedan sustav lokalne samouprave i financiranja iste ugašen je u 25. srpnja 1990. kada je uvedena ovaj rigidan unitarizam kakvog danas poznajemo,“ objasnio je Bonačić.
Smatra kako se samo organizacijom slobodnomislećih građana može vratiti pravedan sustav u Ustav Republike Hrvatske što ujedno znači regionalizaciju i decentralizaciju.
„Bez uspostave regionalizacije i decentralizacije Dalmacija, ali i druge hrvatske regije će vidno propadati, a s njima i cijela Republika Hrvatska. Jedini spas za politički sustav i za ekonomski razvoj ove države je administrativna podjela Republike Hrvatske na pet autonomnih regija,“ decidiran je Bonačić.
Početak pregovora s EU o regionalizaciji i decentralizaciji
Profesor ustavnog prava s PRAVST-a, Petar Bačić smatra kako Republika Hrvatska treba prihvatiti europsku Deklaraciju o statusu Dalmacije ili bar početi pregovarati s Europskom unijom o tom pitanju što je prilika za promjenu aktualnog Ustava, kojeg je ocijenio kako ilegitimnog.
Podsjetio je kako aktualni Ustav RH nije legitiman zbog protuustavne odredbe o definiciji braka nakon ilegitimnog referenduma o braku.
„Republika Hrvatska će prije ili poslije biti prinuđena uraditi sve ono što su uradile sve ostale države članice EU, odnosno jasno urediti primat međunarodnih pravnih normi nad domaćim pravnim normama“, naveo je Bačić i objasnio kako to znači kako Ustav države članice mora biti usklađen s Ustavom EU.
Dodao je kako je u Republici Hrvatskoj ustavno pitanje otvoreno već 30-ak godina i ocijenio kako se za državu koja ima otvoreno ustavno pitanje može reći kako nije država.
„Trenutni ustav ne samo što nije legitiman, već i s pravne tačke gledišta ima formalne manjkavosti pa se procedura njegovog usvajanja može ozbiljno osporavati“, naveo je Bačić.
Prema njezinim riječima, u aktualnom ustavu ima 21 klonirani par odredbi, gdje jedna kaže jedno, druga kaže drugo, a Ustavni sud odluči nešto treće.
„Nema nedužnih kada je u pitanju Ustav Republike Hrvatske, uključivši i Venecijansku komisiju i međunarodnu zajednicu, ne samo domaće političke faktore. Ustavno pitanje korišteno je u krajnje dnevno-političke svrhe”, ocijenio je Bačić.
Dodao je kako je ključno pitanje postoji li u Republici Hrvatskoj danas spremnost onih na vlasti za stavljanje svoje vlasti u granice prava.
„Nisam siguran u to rješavaju li se problemi u sferi prava ili u političko-stranačkom prostoru. Mislim kako je na djelu ovo drugo. Svako osjetljivo pitanje rješava se političkim dogovorom, što je veoma opasno“, rekao je Bačić i naglasio kako je najvidljiviji primjer za to dogovor o izboru sudaca Ustavnog suda 1998.
Rekao je kako ne vjeruje kako će doći do bitnih promjena Ustava RH bez akcije građana RH, već samo do sitnih, odnosno onih na koje će RH biti primorana.
Za sam kraj je rekao kako Republika Hrvatska ima Ustav, ali nema ustavnost što je gore nego da se nema Ustav.
Comments