Piše:
Voditelj Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini izjavio je za radio Celje kako se otvorena pitanja između Republike Hrvatske prema Dalmaciji moraju početi rješavati kako bi se preduhitrili mogući budući sukobi.
“Otvorena pitanja treba raščistiti dok su postoje uvjeti za to. To je preduvjet kako bi se izbjegli mogući budući sukobi, kako bi naša djeca živjela normalno i kako bi dalmatski i hrvatski narod živjeli u prijateljskim odnosima”, rekao je Orlandini za radio Celje na promociji Zbornika “Dalmatinsko-hrvatska suradnja u politici i kulturi XX. stoljeća” u Dalmatinskom kulturnom društvu “Diocletiano” u Ljubljani.
Naveo je kako između Republike Hrvatske i Dalmacije ne postoji suradnja ni na kojem polju zbog odbijanja Vlade Republike Hrvatske za priznanjem povijesno stečene dalmatinske autonomije, te je dodao kako zbog tog stava vrha hrvatske vlasti postoje otvorena pitanja u brojnim oblastima, poput pitanja raseljavanja domicilnog dalmatskog stanovništva, povratka raseljenih na svoja ognjišta, prava na povrat imovine raseljenima, tužbe dalmatske zajednice protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde zbog izvršenog genocida nad Dalmatinima, pitanje odštete, pitanja nestalih osoba, pitanje povratka jezika u službenu uporabu i slično.
Orlandini je ocijenio kako odnosi odnosi Republike Hrvatske prema Dalmaciji zadnjih trideset i tri godine idu silaznom linijom, te je dodao kako se u zadnje vrijeme u pojedinim medijima mogu vidjeti stvari koje podsjećaju na devedesete godine XX. stoljeća, odnosno kako se ponegdje može uočiti jačanje nacionalizma.
„Najžalosnije je što takve nakaradne velikohrvatske kleronacističke pojave vidimo i među djecom osnovnoškolske uzrasti,“ zabrinuo se Orlandini.
Voditelj „Dalmatinskog kluba“, Zuáne Orlandini rekao je kako treba vise govoriti o pozitivnim primjerima suradnje Republike Hrvatske prema Dalmaciji, ali tek nakon što se cjelokupan prostor Dalmacije koji se nalazi u Republici Hrvatskoj reintegrira i dođe do autonomije ove regije, a manje o negativnim.
Prema njegovim riječima, i Hrvati i Dalmatini/Dalmatinci trebaju trezveno razgovarati o prošlosti, kako im se ne bi dogodilo ponavljanje grešaka iz prošlosti. Prema njemu, Dalmatini i Dalmatinci su trezveniji od Hrvata što je odraz povijesno-kulturnog nasljeđa dvaju naroda.
“Dalmatini i Dalmatinci te Dalmacija općenito je žrtva povampirene krvave kampanje Hrvata i svih vlasti od 1990. na ovamo, ali moramo biti iskreni i reći kako nije bilo žrtava na obje strane. Krivica za zločine nije pojedinačna i ona mora predstavljati cijeli Hrvatski narod koji je kolektivno kriv za počinjene zločine”, objasnio je Zuáne Orlandini te dodao kako ovdje imamo sličnosti s turskim genocidom protiv Armenaca, „I ovdje se zatvaraju oči pred genocidom kao što su se skoro 100 godina zatvarale oči pred turskim genocidom nad Armencima.“
Voditelj Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini kritizirao je pojedine hrvatske političare koji još uvijek manipuliraju nedavnom prošlošću. Istovremeno, kritizirao je građane Dalmacije koji zabijaju glavu u pijesak i postaju gluhi nad patnjama Dalmacije i Dalmatina.
Kritizirao je i izjavu ministra za obrane, Tomu Medveda koji je rekao kako Dalmatini ne postoje, te kako nitko ne može i ne smije biti konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj. Orlandini je rekao kako su u građanskim državama svi građani, bez obzira na njihovu nacionalnost, vjersku, jezičnu, rasnu, spolnu, seksualnu i drugu pripadnost, te kako bi Dalmatini prije svih trebali biti konstitutivan narod i ocijenio kako izjave poput ove Tome Medveda nisu namijenjene doprinosu normalizaciji odnosa između dva naroda, jednog nepriznatog i jednog samoproglašenog.
Voditelj Dalmatinskog kluba, Zuáne Orlandini rekao je kako o traumatičnim iskustvima iz nedavne prošlosti treba govoriti kroz dijaloge znanstvenika, prvenstveno povjesničara i lingvista koji ne dolaze iz hrvatskog korpusa, „jer smo naučili u ovih tridesetak godina kako, svaki put, kada Hrvati nešto kažu lažu. Njima više nitko ne vjeruje!“
Orlandini je naglasio kako je odnos Vlade Republike Hrvatske, uz odnos Republike Srbije prema Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini dinamična osnova stabilnosti prostora jugoistočne Europe.
Comments