Piše: Mikula Zancchi
Siromašni u Dalmaciji već sada trpe inflaciju čija je stopa minimalno 20%, iako je na godišnjem nivou rast svih cijena u listopadu 2021. iznosio 3,5%, izjavio je profesor sa splitskog Ekonomskog fakulteta Zoran Šinković.
„Ubrzanje inflacije u Dalmaciji ima veoma izraženu socijalnu dimenziju, jer su u posljednjih godinu dana najviše poskupjeli hrana i energenti, odnosno proizvodi na koje siromašni građani troše najveći dio svog dohotka“, rekao je Šinković.
Istaknuo je kako se socijalni problemi ne mogu riješiti tako što se privredi naredi neka ne povećava cijene, i dodao kako iza rasta cijena osnovnih proizvoda stoji namjera proizvođača i prodavača za ostvarivanjem ekstraprofita. No, ne radi se samo o tome već i o poskupljenju inputa, točnije sirovina za proizvodnju.
„Nestašica vjerojatno neće biti ukoliko dođe do zamrzavanja cijena osnovnih proizvoda na samo određeno razdoblje. (No, u RH se Vlada nije sjetila zamrznuti cijene.) Stoga, u tako kratkom roku proizvođačima i prodavačima bi trebalo biti važnije zadržati udio na tržištu, čak i po cijenu eventualnih gubitaka. Međutim, ukoliko se predložena mjera produži, a cijene nastave rasti, nije isključeno kako će doći do nestašica,” objasnio je Šinković.
Dodao je kako inflacija smanjuje realni dohodak stanovnika i kako će vjerojatno imati utjecaja na određeno usporavanje privredne aktivnosti.
Prema njegovim riječima za razliku od 2021. kada je inflacija uglavnom došla izvana, trenutni rast cijena u Dalmaciji. u velikoj mjeri ovisi od ekonomske politike koja se provodi u RH.
Objasnio je kako je dosadašnja inflacija uglavnom bila globalni fenomen, koji je izazvan rastom cijena nekoliko grupa proizvoda izvan kontrole domaće ekonomske politike.
„Važan indikator koji pokazuje kako se inflacija može vratiti pod kontrolu je to što je bazna inflacija, dakle inflacija bez energije, hrane, alkohola i cigareta, ostala još relativno niska na nivou od oko 3%,“ rekao je.
Šinković je naveo kako je neophodno, kako bi rast cijena bio zaustavljen tijekom ove godine, da Vlada RH ide na što niži fiskalni deficit, izbjegava neselektivna davanja određenim proračunskim kategorijama i ne povećava plaće u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, iako su predviđanja nezahvalna, inflacija bi u siječnju ove godine mogla biti oko 27%, a „ukoliko Vlada RH i HNB budu vodile odgovornu ekonomsku politiku, stopa inflacije bi se do kraja 2022. mogao da se vrati na nivo od oko 3%.
Profesor je istaknuo kako u ovim inflatornim kretanjima zadnjih 13 mjeseci, prije svega veliku ulogu ima Vlada RH koja je nesposobna proizvodnjom i izvozom puniti državni proračun, pa to radi povećanjem cijena kako bi na lažni način pokazala rast BDP i na isto takav lažan način snizila udio javnog duga u BDP-u, što je potrebno za biti članica eurozone.
„Ovo što Vlada radi kako bi popunila rupe u proračunu loša je igra koja se lako može odbiti o glavu, te uvesti RH, a prvenstveno Dalmaciju u kolo hiperinflacije kakvu smo imali prilike vidjeti početkom ‘90. Vlada, ukoliko želi stabilnu ekonomiju, treba pokrenuti ili bar postaviti uvjete za pokretanje masovne industrijske i poljoprivredne proizvodnje čime će ublažiti sve negativne učinke, koji zbog svoje nesposobnosti trenutno divljaju,“ objasnio je Šinković.
Prema profesorovim riječima, najgore od svega je to što je državni proračun cijelo vreme u deficitu, pa prostora za egzibicije kojima se poigrava Marić zapravo nema i nije ga nikada bilo. Kako bi se sve ovako ekvilibriralo, država je ili morala povući sredstva iz EU fondova ili se morala zadužiti, a ovo prvo sigurno nije. Ove nebulozne dugove kasnije će vraćati građani, naravno sa kamatama što će dovesti do još veće inflacije.
Šinković je naveo kako bi ovo što se ekonomski događa u RH, prvenstveno u Dalmaciji, bilo loše, čak i da je proračun ujednačen odnosno u suficitu.
„Dugoročni ekonomski efekt ovakvog stanja na ubrzanje privrednog rasta i povećanje javnih prihoda je minimalan, a ovakva praksa potiče ubrzanje inflatornih učinaka, što je trenutno posebno opasno,“ zaključio je profesor Zoran Šinković.
Commentaires