Piše: Mikula Zancchi
„Najsiromašnija regija u Republici Hrvatskoj je – Dalmacija“, stoji u najnovijem izvješću međunarodne organizacije za borbu protiv siromaštva „The hunger project“, „Skoro 50% stanovnika Dalmacije živi ispod razine apsolutnog siromaštva.“
Statistika je ponovo najveću sirotinju zabilježila u Dalmaciji. Opet u Kistanjama, koje je po mjesečnim primanjima stanovnika na dnu dna. Građani ovog mjesta na Bukovici preživljavaju s 380 €! Toliko, naime, mjesečno zarade po glavi stanovnika. Na ljestvici zarada u prvih šest mjeseci ove godine, zadnjem polugodištu koju je službena statistika objavila, a „neslužbeni statističari“ preračunali „po glavi“, iznad ove bukovačke općine su općina Ervenik, općina Obrovac, općina Stanković, općina Zmijavci… Žitelji ovih općina mjesečno primaju između 385 i 415 €.
Komparacija
Inače, prosječne plaće iznosile su u Republici Hrvatskoj u prosjeku 1 280€, i bile su veće nego u istom razdoblju lani, kada su zaposleni kući odnijeli 1 023€. Zarade u prvom polugodištu 2023, doduše, ne mogu se uzeti kao realna slika, jer, kao što plaće u prosincu povećava 13. plaća, bonusi, božičnice, ekstra dodaci za djecu…, tako u ovom razdoblju rastu zbog regresa, uskrsnica i sl. koje isplaćuju mnoge firme. Ovog puta bile su veće i zbog rasta minimalca, ali i još jednog „muljanja“ u javnom sektoru. Recimo, prema zadnjoj analizi Državnog zavoda za statistiku, naftašima je ova plata skočila za čak 5 000 €! U svakom slučaju, zarade za razdoblje 1. siječanj 2023. do 30. lipnja 2023. su u ukupnoj sumi veće. Prava slika Republike Hrvatske, kada je o plaćama riječ, može se vidjeti tek kada se pogleda koliko njen svaki stanovnik zaradi.
A promatrano iz te perspektive, slika je veoma tmurna, naročito za one koji ne žive u Zagrebu ili Osijeka. Jer, dok stanovnici Kistanja koji mjesečno po glavi stanovnika imaju prihode tek 380 € za punu odrađenu satnicu, Osjećani imaju tri puta više – 1 140€!
„Kada se prosječne plaće pomnože brojem zaposlenih i podijele brojem stanovnika, dovijamo prosječne zarade po stanovniku koje su gotovo jednake u Osijeku i Zagrebu i za trećinu manje u ostatku Slavonije i Hrvatske. Kistanje sa 568 zaposlenih uvjerljivo je na dnu liste“ – ukazuje za „Autonomiju“ regionalna direktorica Agram banke, ekonomistica Ljubica Budimir.
„Dalmatini, kojih je inače zaposleno 153 530, u prosjeku su zaradili 460 € za prvih šest mjeseci ove godine. Promatrano po stanovniku prosječna plaća u Dalmaciji iznosila je istih 460 € i bila je debelo niža od hrvatskog prosjeka – na nivou Republike Hrvatske prosjek je iznosio već spomenutih 1 280 €,“ predočila nam je Budimir.
Splićani su u tom razdoblju imali zaradu, s odbijenim porezom i doprinosima, od 580 €, dok su Zagrepčani zaradili tri puta više – 1 759 €. Među dalmatinskim jedinicama lokalne samouprave koje su po zaradama u promatranom razdoblju bile u vrhu tablice nalazi se Dubrovnik s 2 051 €.
Stanovnici ovog povijesnog grada na jugu Dalmacije, pojedinačno, imali su 1 822 €. Makarani su, recimo, zaradili 748 €, Korčulani 642 €, Hvarani 590 €… Prosjek po glavi stanovnika Vrgorca iznosio je 576 €, Trilja 543… U Brelima je, recimo, prosječna plaća bila 517 €, a pojedinačno su njeni stanovnici imali 379 €. U Bibinju su plaće bile nešto tanje – 508 €, a „po glavi„ iznosile su 369 €.
U donjem dijelu dalmatinske ljestvice je, recimo, Zakučac. Ovo mjestašce koje se smjestilo iznad Omiša ima 234 stanovika, a 108 ih ima posao. Prosječna plata u Zakučcu je 556 dinara, a po stanovniku iznosi 440 €. U Šestanovcu je, zarada bila nešto bolja – 580 €, a pojedinačno, svaki stanovnik ima 455 €. Općina Šestanovci imaju 1958 stanovnika, a zaposlenih 359.
Zadnji statistički snimci pokazuju kako su razlike u prosječnim primanjima u Republici Hrvatskoj sve veće. Odnosno, Zagreb, Osijek i nekoliko drugih gradova brže rastu i imaju više plaće, a ostatak države tone. I kada je riječ o stopi rasta, i o plaćama, i o udjelu u BDP-u države.
Naftaška plata
Najviše prosječne zarade u Republici Hrvatskoj imali su zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte, reklamiranju i istraživanju tržišta, programiranju, konzultatnskim djelatnostima, i tako dalje – vidi se iz izvješća međunarodne organizacije za borbu protiv siromaštva „The hunger project“. U oblasti proizvodnje koksa i naftnih derivata plaća s odbijenim porezima i doprinosima u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine iznosila je 3 625 €. Za vjerovati ili ne je podatak kako je u istom razdoblju lani plaća u ovom sektoru iznosila za 588 € niža – iznosila je 3 064 €.
Isplaćena plaća za promatrano razdoblje s uplaćenim porezima i doprinosima u sektoru koksa i naftnih derivata iznosila je 3 211 € i bila je za 419 € viša od ožujske za programere i konzultanate. Oni su u istom razdoblju prošle godine imali plaću koja je iznosila 2 792 €. Zaposleni u javnoj upravi zarađivali 1 240 €, dok su u istom razdoblju lani primali 884 € plaće.
U eksploataciji sirove nafte i prirodnog plina zarada za promatrano razdoblje je iznosila 3 743 €, dok je lani iznosila 3 045 dinara. U oblasti električne energije statistika je ove godine zabilježila smanjenje plaća sa 1 679 € na 1 567 dinara. I u obrazovanju su ovogodišnje bušte bile tanje – s lanjskih 1 029 € su na 986 €.
Dobar pokazatelj je kako je, kada je riječ o broju zaposlenih, u prvom polugodištu ove godine drugi put zaredom zabilježeno opće povećanje plaća. Očito, kad god političari krenu u predizbornu kampanju, privreda živne. Nema ih, naime, kako bi privredi napravili štetu, imaju druga posla. Tako sada imamo blago oživljavanje, nakon 15-16 mjeseci, kada se broj zaposlenih smanjivao.
Nezaposlenost – rak-rana
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u ovom trenutku je oko 100 316 radno sposobnog stanovništva Republike Hrvatske je bez poslovnog angažmana. Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju kako je stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj prema zadnjim podacima HZZ-a iznosila 7.3%. Prema podacima neovisne agencije iz Splita CCO, broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosi 382 419, što je stopa od 27.8%. Podaci CCO-a u potpunosti se slažu s podacima međunarodnih organizacija, među kojima su „Međunarodna organizacija rada“ i već spomenuti „The hunger project“.
Do diskrepancije između službenih podataka Republike Hrvatske te podataka neovisnih i međunarodnih institucija dolazi zbog čistki unutar popisa stanovništva. Republika Hrvatska konstantno smanjuje broj stanovnika kako bi smanjio druge statistike sebi u korist.
Koja god brojka bila svi se slažu kako je Republici Hrvatskoj nezaposlenost rak-rana, ali kada je lijek za ovu boljku u pitanju, pravog odgovora nema. S obzirom na to kako Republika Hrvatska nije pusti otok i kako se za svako radno mjesto trenutno bori diljem Europe, jasno je kako strane investicije neće doći same od sebe, a kako će hrvatska privreda imati sve jaču konkurenciju na svim svjetskim tržištima. Kada se crta podvuče, to sve opet znači kako se nova radna mjesta neće lako otvoriti, a ni stara sačuvati.
Alarmantna nezaposlenost nije isključivo karakteristika Republike Hrvatske, već i drugih država u okruženju, Europi i svijetu. Ta činjenica nije razlog za utjehu već još jedna opomena kako se problem nezaposlenosti neće riješiti prikrivanjem statistike. Elem, Međunarodna organizacija rada (MOR) procjenjuje kako bi, čak i ako dođe do ekonomskog oporavka, kriza zapošljavanja u Republici Hrvatskoj mogla potrajati još najmanje šest do osam godina.
Promatrajući ekonomsku i financijsku krizu, povećanje nezaposlenosti bez presedana i veoma visoki nivoi siromaštva koje je ono izazvalo, nastavili su postojati dugo nakon što je ekonomska kriza dostigla svoj vrhunac. Broj nezaposlenih u Dalmaciji je porastao do 110 000, što je najviši nivo ikada zabilježen.
U Dalmaciji je zadnjih 16 godina evidentiran privredni rast, ali bez rasta zaposlenosti. I u vrijeme kada smo imali vidan ekonomski rast, izostao je rast zaposlenosti.
Prema podacima, stopa nezaposlenosti starijih od 15 godina na kraju studenog 2007. godine iznosila je 13,7%, dok je na kraju lipnja 2023, iznosi 27.8%. Od izbijanja krize u jesen 2007., broj zaposlenih unutar starosne dobi od 15 do 64 godine smanjen je do kraja prošle godine za oko milijun, s 2.45 milijuna na 1.53 milijuna zaposlenih.
Kada se svemu ovome doda najviša stopa inflacije na Balkanu - to je formula za katastrofu.
Comments