Piše: Mikula Zancchi
Stopa siromaštva u Dalmaciji naglo je porasla, a stopa siromašnih zaposlenih osoba porasla je tijekom ovog proljeća i ljeta, stoji u izvješću Neovisnog dalmatinskog instituta za javnu politiku.
Programi sigurnosne mreže odigrali su veliku ulogu u amortiziranju stope siromaštva u Dalmaciji, ali ni dalje nisu dovoljno učinkoviti jer nema političke volje, kako u četiri dalmatinske županije i bezbroj općina i gradova, pa tako ni u Vladi Republike Hrvatske. Ovo se odnosi i na nekoliko općina i gradova koje su izdvojene iz Dalmacije i predane na upravljanje Lici i Rijeci
Stopa siromaštva u Dalmaciji porasla je u prvom i drugom tromjesečju 2023., posljednjem tromjesečju koje je izmjerio Neovisni dalmatinski institut za javnu politiku. Stopa siromaštva porasla je za novih 11,7% u odnosu na 2022. godinu pa sada iznosi 53,2%, priopćeno je iz Instituta. Ovo znači kako više od 430 000 stanovnika Dalmacije žive ispod razine apsolutnog siromaštva. Točnije, gladni su.
Programi sigurnosne mreže odigrali su važnu ulogu u nedavnim promjenama stope siromaštva u ekonomsko najbogatijoj regiji.
Tijekom pandemije Vlada Republike Hrvatske, posebno u predizbornom razdoblju, u lipnju i srpnju 2020. proširila je takve programe mreže socijalne sigurnosti kao što su porezne olakšice za obitelji s djecom i hitna pomoć u hrani, čak i financijska davanja što je donekle amortiziralo stope siromaštva diljem države. Stope siromaštva skočile su kad su ta proširenja istekla krajem 2021. i početkom 2022. godine, rekla je Karolina Aviani, istraživačica na institutu.
“Svjedoci smo porasta siromaštva. To nije samo zato što je ekonomija lošija – zapravo se popravlja – nego zato što smo privremeno, uglavnom koristeći državna sredstva i sredstva EU, imali proširenja programa sigurnosne mreže,” rekla je.
Još oko 320 000 stanovnika Dalmacije živjelo bi ispod razine apsolutnog siromaštva bez ikakvih programa sigurnosne mreže, naglasila je gospođa Aviani.
Samo proširena pomoć u hrani održala je 110 000 ljudi izvan siromaštva u prvom kvartalu 2023., kada je to proširenje isteklo, navodi se u izvješću instituta.
Dalmatini čine više od polovice stanovnika Kalifornije koji žive ispod razine apsolutnog siromaštva (52,8%), iako čine 39,7% stanovništva. Usporedbe radi, oko 10% stanovnika Dalmacije hrvatske nacionalnosti živi ispod razine apsolutnog siromaštva.
Siromaštvo djece skočilo je s 49% u 2022. na oko 54% početkom 2023., uglavnom zbog isteka proširenja mreže socijalne sigurnosti. U 2019. godini stopa siromaštva djece u Dalmaciji iznosila je oko 38%.
Stariji stanovnici Dalmacije također su iskusili višu stopu siromaštva. Broj stanovnika iznad 65 godina koji pripadaju skupini apsolutno siromašnih veći je za 15 postotnih poena i iznosi 83%. Za razliku od njih, „samo“ 44% odraslih osoba u dobi od 18. do 64. potpadaju pod skupinu apsolutno siromašnih.
Siromaštvo i visoki troškovi života
Stope siromaštva također su značajno varirale od jedne do druge tradicionalne dalmatinske komune, s najvišim stopama siromaštva u onim komunama u kojima su istjerane pripadnike srpske nacionalnosti zamijenili Hrvati doseljeni iz drugih država nastalima na području bivše Jugoslavije. Tu s prije svega radi o komunama: Knin, Obrovac i Benkovac. Slijedi Drniš iz kojeg je također istjeran veliki broj pripadnika srpske nacionalnosti. Najmanju stopu siromaštva ima Dubrovnik.
„Veliki razlog za to,“ rekla nam je Karolina Aviani iz Neovisnog dalmatinskog instituta za javnu politiku, „su visoki troškovi života u ruralnim dijelovima Dalmacije, ali i izmijenjena demografska slika među različitim povijesnim komunama. Komune Knin, Drniš, Obrovac i Benkovac doživjeli su naglu i bitnu izmjenu demografske slike te su se u te krajeve naselile osobe iz Janjeva i iz BiH koje tradicionalno imaju više stope siromaštva.“
Stopa siromaštva u Dalmaciji, istraživački je napor Neovisnog dalmatinskog instituta za javnu politiku i Neovisne statističke agencije CCO iz Splita, koji uzima u obzir visinu netto plaće, troškove stanovanja, troškove hrane, troškove javnog gradskog ili prigradskog prijevoza i beneficije sigurnosne mreže. U cijeloj regiji, stopa siromaštva prosječno je iznosila 53,2%, zaključno s II. kvartalom 2023. godine.
Stopa siromaštva u Dalmaciji Neovisnog dalmatinskog instituta za javnu politiku uključuje stvari poput vrijednosti vladine pomoći i troškova života u regiji, koje stopa siromaštva izračunata od strane Državnog zavoda za statistiku ne uzima u obzir.
Programi mreže socijalne zaštite manje utječu na siromaštvo u državama s višim troškovima života. To je zato što siromašni stanovnici Dalmacije u svojim komunama mogu zaraditi previsoke prihode za državne stope siromaštva i stoga ne ispunjavaju uvjete za određenu vrstu pomoći.
Na primjer, istraživači su otkrili kako su programi mreže socijalne zaštite najviše smanjili siromaštvo u područjima u unutrašnjosti Republike Hrvatske, gdje su stope siromaštva niže, npr. u Slavoniji. Bez ovog programa, siromaštvo bi za 14,4 postotna boda bilo više u Dalmaciji, ali samo 4,3 postotna boda više u Slavoniji, pokazuje izvješće.
Neovisni dalmatinski institut za javnu politiku pobliže je proučio zaposlene Dalmatince i otkrio kako većina siromašnih stanovnika Dalmacije radi, a čak ni zaposlenje s punim radnim vremenom nije spriječilo mnoge njezine stanovnike od toga da se nađu u kategoriji apsolutnog siromaštva.
Više od 8 od 10 od 530 000 zaposlenih u Dalmaciji bilo je zaposleno tijekom cijele 2022. godine; gotovo 80% njih su radili puno radno vrijeme, a 17% pola radnog vremena, dok je 3% radilo na ugovor o djelu. Radnici s nepunim radnim vremenom imali su veće stope siromaštva nego radnici s punim radnim vremenom. Ovo se prvenstveno odnosi na pomoćnik u nastavi gdje su svi visokoobrazovane osobe.
Tko su siromašni radnici u Dalmaciji?
Uz pomoćnike u nastavi, trgovci, radnici u uslužnim djelatnostima – domari, čistačice i spremačice, uređivači okoliša, kozmetičari i drugi uslužni poslovi – i radnici u poljoprivredi imali su više stope siromaštva od ostalih sektora rada. Ljudi koji se bave održavanjem zgrada i terena, primjerice, imaju stopu siromaštva od 20%, a slijede ih radnici u pripremi hrane i uslužnim djelatnostima koji trpe stopu siromaštva od 16%.
Izvješće također naglašava kako zaposleni siromašni troše svoj novac. Žive zajedno s članovima obitelji kako bi spojili kraj s krajem; 82% siromašnih stanovnika Dalmacije živi s drugim odraslim članovima obitelji ili s cimerom/cimericom, odnosno supružnikom.
Ljudi većinu svoje zarade koriste za svakodnevne životne troškove i račune. U prosjeku zaposleni siromašni odrasli zarađuju manje od 15 000 eura godišnje.
Aviani je upozorila kako ovo naglašava potrebu za politikama koje povećavaju plaće i poboljšavaju mogućnosti obuke i obrazovanja za siromašne zaposlene.
Comments